1 / 15

RAZLIKE U PLAĆAMA IZMEĐU ŽENA I MUŠKARACA

RAZLIKE U PLAĆAMA IZMEĐU ŽENA I MUŠKARACA. Danijel Nestić Ekonomski institut, Zagreb dnestic@eizg.hr ; www.eizg.hr. Forum "Postoji li jači spol u poslovnom svijetu?" Hotel Sheraton, Zagreb 23. siječnja 2008. Osnovni podaci o istraživanju.

crispin
Download Presentation

RAZLIKE U PLAĆAMA IZMEĐU ŽENA I MUŠKARACA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. RAZLIKE U PLAĆAMA IZMEĐU ŽENA I MUŠKARACA Danijel NestićEkonomski institut, Zagrebdnestic@eizg.hr; www.eizg.hr Forum"Postoji li jači spol u poslovnom svijetu?" Hotel Sheraton, Zagreb 23. siječnja 2008.

  2. Osnovni podaci o istraživanju • Cilj - Identificirati onaj dio razlika u plaćama koji se može pripisati rodnim razlikama • Podaci iz javnog izvora - Anketa o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku • Obuhvaćeni su zaposlenici (bez obrtnika) koji su radili više od 15 sati mjesečno • Uspoređuju se iznosi plaća po satu

  3. Jaz u plaćama između žena i muškaraca (2005.) Napomena: Jaz u plaćama između žena u muškaraca je razlika između prosječne bruto plaće zaposlenog muškaraca i prosječne bruto plaće zaposlene žene izražen kao postotak prosječne plaće muškaraca. Izvori: Eurostat and Nestic (2007) za Hrvatsku.

  4. Razlike u prosječnim plaćama žena i muškaraca prema obrazovanju (2003.)

  5. Razlike u plaćama između žena i muškaraca prema zanimanjima (2003.)

  6. Razlike u plaćama između žena i muškaraca prema sektoru (2003.)

  7. Usporedba razlike u prosječnim plaćama u 1998. i 2005. • Prosječni jaz u plaćama u 2005. bio je nešto manji nego 1998., … • … pri čemu je jaz znatno povećan na gorenjem kraju distribucije, odnosno kod bolje plaćenih poslova

  8. Moguća objašnjenja razlika u prosječnim plaćama žena i muškaraca • Razlike u ljudskom kapitalu, odnosno obrazovanju, iskustvu … • Složenost poslova • Uvjeti rada (smjenski rad, …) • Drugi faktori koji utječu na proizvodnost • Diskriminacijski elementi –segregacija po zanimanjima, učinak staklenog plafona …? stakleni plafon - naziv za prepreke temeljene na predrasudama i organizacijskoj pristranosti koje sprječavaju žene u napredovanju prema položajima koji donose moć, odgovornost i veće plaće

  9. Zaposlene žene u Hrvatskoj imaju prednost u obrazovanju… Zaposlene žene u Hrvatskoj bolje su obrazovane od muškaraca • 25% zaposlenih žena ima više ili visoko obrazovanje, za razliku od zaposlenih muškaraca kod kojih 16% ima više ili visoko obrazovanje • Prosječna broj godina školovanja za zaposlene žene je 12,1, dok je za zaposlene muškarce 11,6

  10. … a obavljaju i složenije poslove • Žene su u većoj mjeri zaposlene na ”složenijim" poslovima, ali usprkos tome imaju niže prosječne plaće • 34% zaposlenih žena radi na “složenijim” poslovima (inženjerski i slični poslovi, stručnjaci i znanstvenici, dužnosnici/e i direktori/ce), dok kod zaposlenih muškaraca na “složenijim” poslovima radi njih 25%

  11. “Korigirani” jaz u plaćama • Ideja - razmotriti “korekcije” u jazu plaća koje bi mogle nastati zbog razlika u obrazovanju i drugim radnim karakteristikama važnima za visinu plaća • Regresijska analiza • Utvrđuje se odnos između visine plaće i većeg broja faktora koji bi mogli utjecati na plaće (obrazovanje, iskustvo, dob, smjenski rad, veličina poslodavca, vrsta posla, ..) • Ocjenjuje učinak svakog faktora na plaće • Razmatra se jaz u plaćama žena i muškaraca nakon korekcije za učinak opaženih karakteristika • “Korigirani” jaz u plaćama žena i muškaraca u Hrvatskoj je većiod nekorigiranog jaza (uglavnom zbog boljeg obrazovanja žena) • Jedna od metoda (Machado-Mata) pokazuje da je prosječna korigirana razlika u plaćama u Hrvatskoj u 2005. iznosila 21% • procjenjuje se koliku bi plaću imali muškarci sa svojim radnim karakteristikama uz uvjet da su za svaku tu karakteristiku plaćeni poput žena – tako dobivena “uvjetna” plaća uspoređuje se sa stvarnim plaćama muškaraca

  12. Jaz u plaćama nakon korekcije za razlike u obrazovanju i drugim radnim karakteristikama

  13. Segregacija po zanimanjima • Kad se promatraju razlike u plaćama žena i muškaraca unutar pojedinih skupina zanimanja, one su u pravilu manje od ukupnih razlike, što ukazuje da postoje “ženska” zanimanja koja su u prosjeku slabije plaćena od pretežno “muških” zanimanja

  14. Utječe li roditeljstvo na plaće? • U privatnom sektoru, majke s djecom imaju u prosjeku nižu plaću od drugih žena i veći jaz u odnosu na muškarce (23%), pri čemu se jaz produbljuje kod bolje plaćenih poslova • U javnom sektoru u nema značajne razlike u položaju majki u odnosu na druge žene

  15. Zaključak • Rizik neravnopravnosti u pogledu plaća veći je za žene s nižom razinom obrazovanja, kod obavljanja poslova nižeg stupnja složenosti, te u privatnom sektoru • Postoje naznake da neravnopravnost postoji i u vidu slabije mogućnosti napredovanja do visokih položaja, pa tako i do najbolje plaćenih radnih mjesta • Segregacija po zanimanjima je vjerojatno najčešći kanal kojim se realizira neravnopravnost u plaćama

More Related