1 / 16

Rodno osetljiv srpski jezik u službenoj i javnoj upotrebi: predlog za normativnu praksu

Rodno osetljiv srpski jezik u službenoj i javnoj upotrebi: predlog za normativnu praksu. Svenka Savić Univerzitet u Novom Sadu Novi Sad. Jezik nije moguće jednoznačno definisati. U službenoj upotrebi je standardni jezik. Standardni jezik je normiran i njime se služi obrazovana elita.

conor
Download Presentation

Rodno osetljiv srpski jezik u službenoj i javnoj upotrebi: predlog za normativnu praksu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Rodno osetljiv srpski jezik u službenoj i javnoj upotrebi: predlog za normativnu praksu Svenka SavićUniverzitet u Novom SaduNovi Sad

  2. Jezik nije moguće jednoznačno definisati • U službenoj upotrebi je standardni jezik. • Standardni jezik je normiran i njime se služi obrazovana elita. • Normi doprinose izvorni govornici datog jezika.

  3. Rodno osetljiv jezik je usklađen sa zahtevima • iz Deklaracije o ljudskim pravima (1948) • i Vodiča za rodno neutralan jezik UNESCO (1999), • i drugim važećim dokumentima i kod nas.

  4. Rodno osetljiv srpski jezik nije normiran • Predlog norme ovde se zasniva na teoriji jezičke delatnosti. • Osnovna je postavka da pomoću jezika nečto činimo. • U tom činjenu pravimo izbore shodno kontekstu i sagovorniku.

  5. Neka uputstva za razvijanje i normiranje rodno osetljivog srpskog jezika:

  6. Upotreba formi ženskog roda za zanimanja i titule žena

  7. Subjekat i predikat u rečenici srpskog jezika moraju se slagati u licu, rodu i broju.

  8. Upotrebljavati dosledno formu ženskog roda za zanimanja i titule žena svuda gde je to moguće

  9. Jezik je jednako navika koliko i odvika

  10. Koristiti rodno neutralne reči prilikom govorenja ili pisanja o osobama oba pola ili kada se ne zna o kom polu je reč.

  11. Koristiti paralelne forme ako se preporuka odnosi i na muškarce i na žene

  12. Prilikom oblikovanja teksta kreativno koristi razne forme rodno osetljivog jezika

  13. Pisati titule i zanimanja u punom obliku, a izbegavati pisanje skraćenica za titule i zanimanja žena

  14. Ukoliko saopštavate o bračnom paru, navoditi punu identifikaciju za svaku osobu posebno.

  15. Ne treba identifikovati ženu prema bračnom statusu

  16. U prevodu na srpski jezika iz nekog stranog jezika primeniti ovde predložena pravila

More Related