BIBLIJA
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 33

BIBLIJA – PISANA RIJEČ BOŽJA PowerPoint PPT Presentation


  • 360 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

BIBLIJA – PISANA RIJEČ BOŽJA. NAZIV „BIBLIJA”. Riječ „Biblija” dolazi od feničke luke Biblos gdje se izrađivao pisaći materijal. Biblija izvorno dolazi iz grčkog jezika , ali je do nas došla preko latinskog:

Download Presentation

BIBLIJA – PISANA RIJEČ BOŽJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Biblija pisana rije bo ja

BIBLIJA – PISANA RIJEČ BOŽJA


Naziv biblija

NAZIV „BIBLIJA”

  • Riječ „Biblija” dolazi od feničke luke Biblos gdje se izrađivao pisaći materijal.

  • Biblijaizvorno dolazi iz grčkog jezika, ali je do nas došla preko latinskog:

    • naime, grč. riječ biblionznači knjiga, a njezina množina biblia označava knjižice, što je pravilan prijevod riječi Biblija;

    • latinski je jezik od te imenice načinio riječ biblia sa značenjem knjiga.

  • Biblija ili Sveto pismo je tako za nas istovremeno jedinstvena knjiga koja predstavlja Božju objavu ljudima i zbirka od 73 knjižice (46 u SZ i 27 u NZ) koju su napisali mnogi pisci koji su živjeli u različitim povijesnim vremenima, a bili su nadahnuti Duhom Svetim.


Podjela svetog pisma

PODJELA SVETOG PISMA

  • Sveto pismo se dijeli na dva dijela:

    • Starii

    • Novi zavjet, odnosno Savez.

  • Stari zavjet se temelji na Božjoj objavi Židovima kada su Izraelci s Bogom sklopili Savez i obećali mu vjernost.

  • Novi zavjet predstavlja zapravo novi savez koji je Bog definitivno sklopio s cijelim čovječanstvom, i to u krvi njegova Sina – Isusa Krista.


Podjela svetog pisma1

PODJELA SVETOG PISMA

  • Židovi su još u davna vremena podijelili svoju Bibliju na tri dijela:

    • ZAKON(sastojao se od pet knjiga za koje su Židovi vjerovali da ih je napisao Mojsije. To su prvih pet knjiga u Bibliji, koje se zajedničkim imenom nazivaju Pentateuh, Tora ili Petoknjižje. Njega čine sljedeće knjige: Knjiga Postanka, Knjiga Izlaska, Knjiga Ponovljenog zakona, Knjiga Brojeva i Knjiga Levitskog zakonika)

    • PROROCIi

    • (ostali) SPISI.

  • Po uzoru na Židove, i katolici od 13. st dijele Stari zavjet na:

    • povijesne,

    • poučne i

    • proročke knjige, a po istoj podjeli dijele i Novi zavjet.

  • Katolička Biblija u svom Starom zavjetu sadrži nešto više knjiga nego židovska, dok Židovi uopće ne priznaju Novi zavjet jer ne vjeruju da je Krist Mesija, nego ga još uvijek čekaju.


Vrijeme nastanka

VRIJEME NASTANKA

  • Biblija je nastajala dugi niz stoljeća:

  • njezina usmena predaja počinje s Abrahamom (prema nekima, 19/18. st. pr. Kr.), zatim joj Mojsije (13. st. pr. Kr.) daje značajan pečat, ali se stvarno počinje zapisivati tek negdje oko 1000. god. pr. Kr.

  • Stari zavjet je završen do 60. god. pr. Kr., dok se 

  • Novi zavjet počinje zapisivati 5O-tih godina 1. st. (najstariji spis je 2 Sol), a dovršava oko 100. godine (s Knjigom Otkrivenja)


Tuma enje svetog pisma

TUMAČENJE SVETOG PISMA

  • Bibliju nije lako tumačiti. Da bi se to moglo, potrebno je poznavati puno toga, npr.:

  • semitski mentalitet,

  • vrijeme i mjesto nastanka biblijskog teksta,

  • otkriti tko je bio pisac,

  • čime se pisac bavio,

  • kome je pisao

  • zašto je pisao

  • kakvo mu je bilo obrazovanje

  • kojim se književnim vrstama služio itd.


Autor i autori svetog pisma

AUTOR I AUTORI SVETOG PISMA

Pravi autor Svetog pisma je Bog, ali on se poslužio konkretnim čovjekom koji je, nadahnut Duhom Svetim, zapisao Božju objavu.

Bog se tako poslužio njegovim talentom i znanjem. Tako su neki od pisaca bili obrazovaniji, a neki neuki, neki su imali dar za lijepo pisanje, drugi ne, neki su živjeli u vrijeme blagostanja, drugi u vrijeme ropstva, gladi, potresa i slično. Svaki onaj tko je pisao, pisao je iz svoje perspektive i zbog toga treba poznavati razne podatke i o piscu i o vremenu pisanja, kako bi se bolje shvatila Biblija.

U tom smislu, Biblija je istovremeno i riječ Božja i riječ ljudska.


Kanon svetog pisma

KANON SVETOG PISMA

  • Neke knjige Starog zavjeta Židovi i protestanti ne prihvaćaju, a katolici ih cijene i štuju kao Božju objavu.

  • Zbirka knjiga koju prihvaćaju kao Bogom nadahnute, naziva se KANON (konačno je utvrđen na Tridentskom saboru u 16. st.).

  • Dok katolici u Starom zavjetu prihvaćaju 46 knjiga, protestanti i Židovi ne prihvaćaju 7 knjiga kao kanonske: Tobija, Judita, Mudrost, Sirah, Baruh, Prva i Druga Makabejska, te dijelovi Estere i Danijela;

    • katolici te knjige nazivaju deuterokanonskim (time hoće pokazati kako je postojala neodlučnost u Crkvi da se one uvrste u kanon), a one za koje nije postojala neodlučnost protokanonskim;

    • tih 7 knjiga su za protestante apokrifi, odnosno samo pobožni spisi.


Jezici svetog pisma

JEZICI SVETOG PISMA

  • STARI ZAVJET:

    • neke su knjige napisane na

      • hebrejskom jeziku (izvorno je oko 98% teksta napisano na hebrejskom, ali se svi originali nisu sačuvali),dok su ostale ili na

      • aramejskomili na

      • grčkom koine jeziku (tj. pojednostavljenom svakodnevnom narodnom grčkom jeziku).

    • Židovi su najprije govorili hebrejskim jezikom (pisao se bez samoglasnika i s desna na lijevo), no on je ubrzo gotovo iščeznuo, a istisnuo ga je aramejski, kojim se govorilo i u Isusovo vrijeme.

  • NOVI ZAVJET je cijeli napisan na grčkom koine jeziku, koji se od vremena Aleksandra Velikog (oko 330. pr. Kr.) proširio po cijelom njegovom carstvu.


Kumranski rukopisi

KUMRANSKI RUKOPISI

  • Sveto pismo se tijekom stoljeća slabo istraživalo i zbog toga često krivo tumačilo. S razvojem znanosti i nastankom mnogih metoda, Biblija se počinje sve više istraživati i bolje razumijevati. Posebno su tome pripomogla otkrića biblijskih spisa sredinom 20. st.

    • Naime, najprije je jedan mlađi beduin koji se zvao Mohamed ed-Dib 1947. godine naišao na spilju u Qumranu, na obali Mrtvog mora, a u njoj je otkrio neke spise Starog zavjeta. Do 1956. god. u Qumranu je otkriveno još 10 spilja sa starozavjetnim spisima, te još neki spisi nedaleko od Qumrana.


Biblija pisana rije bo ja

SVICI S MRTVOG MORA S PRIJEPISOM NA HEBREJSKI JEZIK


Biblija pisana rije bo ja

PEĆINA U QUMRANU GDJE SU PRONAĐENI SPISI


Kumranski rukopisi1

KUMRANSKI RUKOPISI

  • U Qumranu je nekada (svakako prije 2. st. pr. Kr.) postojala posebna židovska zajednica – tzv. ESENI, koji su živjeli veoma strogim životom, u celibatu, te u molitvi i askezi iščekivali Mesijin dolazak (pretpostavlja se da je i Ivan Kristitelj bio esen).

  • Tu su imali i svoje svete knjige.

  • No, Rimljani su ih 68. god. posl. Kr. sve poubijali, ali su oni svoje spise uspjeli spasiti tako da su ih sakrili u kumranske spilje, gdje su i ostali neotkriveni sve do polovice prošlog stoljeća.

    • Riječ je uglavnom o prijepisima biblijskih knjiga. Od ponekih knjiga pronađeno je više od 10 primjeraka, a sve su knjige Starog zavjeta posvjedočene, pa i deuterokanonske, osim Estere.


Rukopisi svetog pisma

RUKOPISI SVETOG PISMA

  • U prva se dva stoljeća Biblija prepisivala na papirusu, tj. biljci sličnoj trsci koja je onda rasla u delti Nila. Srčika se te biljke rezala na duge i uske trake koje su se slagale jedna uz drugu, i to jedan dio po dužini, a drugi poprijeku, a potom su se lijepile i trljale dok ne postanu glatke. Tako su nastajali listovi koji su se lijepili jedan na drugi i time bi tvorili svitak.

  • Od drugog se st. počela upotrebljavati pergamena, koja je dobila naziv po gradu Pergamu u Maloj Aziji, gdje se proizvodila.

    • Pergament je bio puno izdržljiviji od papirusa kojega je u 4. st. potpuno istisnuo, a prednost mu je bila i u tome što se napisano moglo sastrugati, te se mogao ponovno upotrijebiti. Tako upotrijebljen pergament naziva se palimpsest (od grč. palin – opet, i psao – brisati, strugati), a danas se izvorni tekst može pročitati pomoću raznih kemijskih sredstava.

    • Od tog vremenea koristi se i kodeks, tj. folije koje su se na jednom kraju spajale, a ponekad su bile uokvirene kožnim uvezom, te su zapravo bile preteče knjizi.

  • U 8. st. na Istoku ulazi u upotrebu papir, ali se papirus zbog svoje veće izdržljivosti i dalje češće koristio za svete spise. Sačuvano je više spisa Novog zavjeta iz tih vremena.


Biblija pisana rije bo ja

BILJKA PAPIRUS


Biblija pisana rije bo ja

PAPIRUS I PERGAMENA


Slova svetog pisma

SLOVA SVETOG PISMA

  • Najstariji rukopisi Novog zavjeta pisani su slovima onog vremena, a to su bila uncijalna ili majuskulna slova (uncijale i majuskule).

    • Uncijalesu bila velika slova koja se nisu međusobno povezivala, niti je postojao razmak između riječi i rečenica.

  • Kasnije je prevagnuo minuskulni oblik, čije su oznake manja, često kosa i povezana slova, a sadrži i mnoge kratice.


Masoretski tekst biblije

MASORETSKI TEKST BIBLIJE

  • Osim tih najstarijih sačuvanih biblijskih spisa, postoje mnogi kasniji sačuvani tekstovi kako Starog, tako i Novog zavjeta.

    • U tom su smislu važni prijepisi biblijskih knjiga na hebrejskom jeziku koji su provedeni pod vodstvom židovskih učenjaka zvanih masorete, koji su djelovali otprilike između 600. i 1000. god. posl. Kr. Oni su, naime, nastojali obnoviti već gotovo zaboravljeni hebrejski jezik i nastojali su oko ustaljenja teksta Biblije. To su činili unoseći u rukopise bilješke sa strane, a zbirka se takvih bilježaka nazvala massora (predaja).

  • Izvorni se hebrejski jezik pisao samo suglasnicima, a budući da se on gotovo zaboravio, masorete su izmislili sustav pisanja samoglasnika pomoću točaka, postavljajući ih na ona mjesta na koja su smatrali da su nekada pripadali. Tako je nastao masoretski tekst Biblije, koji se piše kraticom TM. Najstariji sačuvani hebrejski masoretski tekst Biblije potječe iz 10. st. posl. Kr.


Najzna ajniji prijevodi svetog pisma septuaginta

NAJZNAČAJNIJI PRIJEVODI SVETOG PISMA - SEPTUAGINTA

  • Biblija se nije samo prepisivala, nego se još u davna vremena počela i prevoditi.

  • Za židovsku je Bibliju značajan prijevod nazvan SEPTUAGINTA,a riječ je o prijevodu Biblije na grčki jezik.Oko tog prijevoda nastala je i legenda. Prema njoj je, naime, budući da je u Aleksandriji živjelo mnogo Židova koji su se sporazumijevali na grčkom jeziku, u 2. st. pr. Kr. veliki svećenik Eleazar na zahtjev kralja Ptolomeja II. Filadelfa (285.-246. pr. Kr.) poslao 72 starješine iz Jeruzalema u Aleksandriju da prevedu Zakon. Oni su se smjestili na otoku Farosu i za 72 dana načinili traženi prijevod. Po broju prevoditelja, prijevod je i dobio naziv Septuaginta, što znači Sedamdesetorica, te se označava s LXX.

  • Kasnije su prevedeni i ostali spisi, a tim se prijevodom služilo u Isusovo vrijeme


Biblija pisana rije bo ja

ULOMAK IZ SEPTUAGINTE


Najzna ajniji prijevodi svetog pisma vulgata

NAJZNAČAJNIJI PRIJEVODI SVETOG PISMA - VULGATA

  • Veoma je značajan prijevod Biblije poznat pod nazivom VULGATA.Njega je načinio sv. Jeronim, tajnik pape Damaza, a na čiji je poziv dobio zadaću 382. god. napraviti reviziju latinskog prijevoda Biblije.

    • On je najprije počeo s revidiranjem, ali je od toga odustao i načinio novi prijevod s hebrejskog izvornika. Njega je završio u vremenu od 391.-405. god.

  • Vulgata je na Tridentskom saboru proglašena službenim prijevodom Latinske crkve.


Biblija pisana rije bo ja

NASLOVNICA TISKANOG IZDANJA VULGATE IZ 1590. GOD.


Prijevodi svetog pisma na hrvatski jezik

PRIJEVODI SVETOG PISMA NA HRVATSKI JEZIK

  • Prvi cjeloviti sačuvani prijevod na hrvatski jezik priredio je BARTOL KAŠIĆizmeđu 1622.-1630. god., no nije ga smio objaviti.

  • Prvi tiskani prijevod Biblije na hrvatski jezik zbio se 1831. god., a načinio ga je PETAR KATANČIĆ na temelju Vulgate (u Budimu).

  • Između 1858.-1861. Bibliju je s Vulgate preveo i IVAN MATIJA ŠKARIĆ (u Beču), a od 1941.-1942. i IVAN ŠARIĆ (u Sarajevu).

  • S hebrejskog, odnosno grčkog izvornika najprije je 1925. godine FRANJO ZAGODA u Zagrebu preveo Novi zavjet, a potom je to u Sarajevu 1961. god. učinio i LJUDEVIT RUPČIĆ.

  • Cijela Biblija s izvornika prvi put je kod nas prevedena 1968. god. To je tzv. Zagrebačka Biblija,u izdanju izdavačke kuće Stvarnost(od 1974. izlazi u izdanju Kršćanske sadašnjosti), koja je postala standardnom Biblijom.

  • 1973. god. izdan je precizniji i znatno bolji prijevod Novog zavjeta kojega su načinili Bonaventura Duda i Jerko Fućak u Zagrebu.

  • To su najznačajniji prijevodi, iako njima treba pridodati i mnoge druge djelomične, a koje su načinili različiti autori i na različitim dijalektima.


Biblija pisana rije bo ja

RUKOPIS KAŠIĆEVA PRIJEVODA BIBLIJE

KAŠIĆEVA BIBLIJA

TISKANA 1999./2000. GOD. U NJEMAČKOJ


Najnoviji prijevodi svetog pisma na hrvatski jezik

NAJNOVIJI PRIJEVODI SVETOG PISMA NA HRVATSKI JEZIK

  • 1992. godine objavljen je tzv. EKUMENSKI NOVI ZAVJET, a riječ je o revidiranom ranije objavljenom izdanju Duda-Fućak.

  • Đuro Martinjak izdaje 1993. god., u vlastitom izdanju, dvojezični Novi zavjet (engleski i hrvatski), kojemu je pridodao Psalme i Mudre izreke.

  • Godinu dana poslije – 1994. – objavljena je tzv. JERUZALEMSKA BIBLIJA, koju su uredili Adalbert Rebić, Jerko Fućak i Bonaventura Duda, a ona je zadržala prijevod Starog zavjeta iz Zagrebačke Biblije, dok je umjesto Rupčićevog Novog zavjeta sada uvršten prijevod Duda-Fućak, a još su k tomu pridodane i bilješke iz francuskog izdanja Jeruzalemske Biblije.

  • 2013. izdana je cijela EKUMENSKA BIBLIJA.


Biblija pisana rije bo ja

RAZLIČITA IZDANJA BIBLIJE


Nadopuni

NADOPUNI

  • KNJIGA POSTANKA

  • ?

  • ?

  • ?

  • ?

KNJIGA IZLASKA

PETOKNJIŽJE

LEVITSKI ZAKONIK

KNJIGA BROJEVA

PONOVLJENI ZAKON


Izbaci uljeze

IZBACI ULJEZE

  • 1. i 2. LJETOPISA

  • PJESMA NAD PJESMAMA

  • PSALMI

  • 1. i 2. SAMUELOVA

  • ZAHARIJA

  • MATEJEVO EVANĐELJE

  • KNJIGA MUDROSTI

  • JOŠUA

  • 1. i 2. O KRALJEVIMA

  • IZAIJA

  • EVANĐELJE PO MARKU

POVIJESNE KNJIGE


Zaokru i to ne odgovore

ZAOKRUŽI TOČNE ODGOVORE

  • SUCI

  • KNJIGA MUDROSTI

  • PROPOVJEDNIK

  • RUTA

  • TOBIJA

  • ESTERA

  • KNJIGA SIRAHOVA

  • MUDRE IZREKE

  • SEFANIJA

  • POSLANICA KOLOŠANIMA

MUDROSNE KNJIGE


Prekri i neto ne odgovore

PREKRIŽI NETOČNE ODGOVORE

  • PSALMI

  • JEREMIJA

  • IZAIJA

  • MIHEJ

  • PJESMA NAD PJESMAMA

  • LEVITSKI ZAKONIK

  • JONA

  • DANIEL

  • MIHEJ

  • EZRA

  • KNJIGA OTKRIVENJA

PROROČKE KNJIGE


Biblija pisana rije bo ja

ZAPIŠIMO

BIBLIJA – PISANA RIJEČ BOŽJA

  • NAZIV: od grč „biblos/biblia” = knjiga/knjižice

  • VRIJEME NASTANKA: od oko 1000. god. pr. Kr. do 100. god. posl. Kr.

  • PODJELA: Stari zavjet (46 knjiga) i Novi zavjet (27)

    • povijesne, proročke i mudrosne knjige

  • JEZICI: hebrejski, aramejski i grčki

  • PRIJEPISI: Qumranski rukopisi otkriveni 1947. god.

    • pisani na: papirusu, pa pergameni, pa na papiru

  • PRIJEVODI:

    • Septuaginta (na grčki) – 2. st. pr. Kr.

    • Vulgata (na latinski) – 5. st. (sv. Jeronim)

    • na hrvatski: Bartol Kašić (17. st.), Petar Katančić (19. st.), Zagrebačka Biblja (1968.), Ekumenska Biblija (2013.)


  • Citiranje svetog pisma

    CITIRANJE SVETOG PISMA

    • primjeri:

      • Mt 2,2 = Matejevo evanđelje, drugo poglavlje, drugi redak

      • Mt 2-4 = Matejevo evanđelje, drugo do četvrto poglavlje

      • Mt 2,2 – 3,3 = Matejevo evanđelje, drugo poglavlje drugi redak, do treće poglavlje treći redak

      • Mt 2,2.4.7 = Matejevo evanđelje, drugo poglavlje drugi, četvrti i sedmi redak

      • Mt 2,5; 6,7-8 = Matejevo evanđelje, drugo poglavlje peti redak i šesto poglavlje, sedmi do osmi redak

    www.vjeraidjela.com


  • Login