Zna ajke poduzetni tva
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 12

Značajke poduzetništva PowerPoint PPT Presentation


  • 59 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Značajke poduzetništva. Ekonomski fakultet u Osijeku Akad. godina 2011./2012. Odabrane značajke poduzetništva. I. Rizik i neizvjesnost Ukupni prihod poduzeća koji premašuje ukupne troškove zove se ekonomska ili čista profit . Poduzetnik zahtijeva taj ostatak.

Download Presentation

Značajke poduzetništva

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Zna ajke poduzetni tva

Značajke poduzetništva

Ekonomski fakultet u Osijeku

Akad. godina 2011./2012.


Odabrane zna ajke poduzetni tva

Odabrane značajke poduzetništva

I. Rizik i neizvjesnost

  • Ukupni prihod poduzeća koji premašuje ukupne troškove zove se ekonomska ili čista profit. Poduzetnik zahtijeva taj ostatak.

  • Ekonomisti nude nekoliko objašnjenja zašto se pojavljuje taj ostatak ili ekonomski profit:

    • Rizik koji poduzetnik preuzima u obavljanju svojih funkcija u dinamičnom, stoga i neizvjesnom okruženju.

    • Mogućnost ostvarivanja monopolističkog položaja.

  • U dinamičnoj ekonomiji budućnost je uvijek neizvjesna, što znači da i poduzetnik mora preuzeti rizik. Na profit se gleda kao na nagradu za preuzimanje rizika.


Pojam rizika ima vrlo specifi no zna enje mogu se identificirati tri komponente rizika

Pojam rizika ima vrlo specifično značenje. Mogu se identificirati tri komponente rizika:

  • Konceptualna: nesavršena formulacija problema

    • npr. precjenjivanje veličine tržišta ili stope rasta

  • Administrativna: čak se i dobro konceptualizirani plan neće pravilno primijeniti.

    • npr. pogreška kod upravljanja tijekom gotovine

  • Rizik okruženja: okruženje može mijenjati na neočekivani način čak i ako su sve aktivnosti dobro provedene.

    • npr. povećanje cijene nafte


Zna ajke poduzetni tva

  • Rizik se može definirati kao vjerojatnost negativnog rezultata proizašlog iz nekih aktivnosti:

    • Poduzetnik se suočava s četiri tipa rizika: financijski,karijere, obiteljski i društveni, psihološki.

  • Budući da je poduzetništvo “jedinstveno zanimanje karakterizirano preuzimanjem rizika”, učinjeni su mnogi pokušaji da se taj rizik mjeri:

    • Neka istraživanja povezuju spol, kulturološku pozadinu, razinu razvijenog posla, vrstu posla sa sklonošću k riziku.

    • Pristup životnog ciklusa razvoju posla otkriva da se sklonost riziku mijenja tijekom vremena. Kada poduzetnik prelazi na poziciju managera, skloniji je manjem riziku i pretpostavlja si oprez.

  • Neizvjesnostje rizik koji se ne može predvidjeti ili kontrolirati:

    • npr. promjene u potražnji, promjene u vladinim politikama, itd.

  • Profit i gubitak nose znak nepredviđenog rizika koji potječe iz cikličkih, strukturalnih promjena ekonomske politike.


Ii poduzetni ke mogu nosti

II. Poduzetničke mogućnosti

  • Poduzetništvo nužno pretpostavlja postojanje poduzetničkih mogućnosti. Iako je njihovo prepoznavanje subjektivne prirode, same poduzetničke mogućnosti su objektivni fenomen jer su one poznate svima čitavo vrijeme (npr. Bellovo otkriće telefona).

  • Potencijalne vs. poduzetničke mogućnosti:

    • Potencijalne mogućnosti koje donose profit zahtijevaju da se otkriju nove veze između sredstava i krajnjih rezultata, dok poduzetničke mogućnosti uključuju optimalizaciju unutar već postojećih takvih veza.


Zna ajke poduzetni tva

  • Do poduzetničkog otkrića dolazi kada netko procijeni da resursi trenutno nisu iskorišteni na optimalan način, drugim riječima da je njihova vrijednost podcijenjena, te da bi se proizvod (output) dobiven njihovom kombinacijom mogao prodati na nekoj drugoj lokaciji, u neko drugo vrijeme ili u nekom drugom obliku:

    • Točnost procjene: poduzetnički profit vs. poduzetnički gubitak

  • Zašto uopće postoji navedena različitost uvjerenja o ravnotežnoj tržišnoj?

    • Kirzner: Ljudi donose odluke na temelju predosjećaja, intuicije, heuristike te točnih i netočnih informacija što njihove odluke čini točnima, odnosno ponekad i netočnima. Upravo netočnost odluka stvara svojevrsne “pogreške”.

    • Schumpeter: Mogućnost da se postojeći resursi preobraze u forme s novim vrijednostima (inovacije) uvjetuje da nove informacije promijene vrijednost resursa, a kroz to i njihovu ravnotežnu tržišnu cijenu. Kako su informacije po svojoj prirodi asimetrične, svi ekonomski agenti ne raspolažu novim informacijama u isto vrijeme.


Zna ajke poduzetni tva

  • Poduzetničke mogućnosti imaju svoj vijek trajanja. U početku poduzetničke mogućnosti privlače različite ekonomske agente, no s vremenom se informacije o njima šire i pojavljuju se igrači koje inovacije uspješno mogu imitirati, te uzimati dio poduzetničkog profita.

  • Vijek trajanja poduzetničke mogućnosti može se produžiti putem monopola, zaštite patenta i raznih ekskluzivnih ugovora. Isto tako, spor protok informacija također produžuje postojanje poduzetničkih mogućnosti posebno u slučaju kada vrijeme predstavlja čimbenik prednosti kao što je to slučaj kod primjene tehničkih standarda ili krivulja učenja.

  • Prepoznavanje poduzetničke mogućnosti pitanje je posjedovanje određenih novih informacija na vrijeme i kognitivne sposobnosti agenta da prepozna načine kako informaciju realizirati u novi proizvod.

    • Nova informacija per se bez kognitivnih sposobnosti prepoznavanja “karike koje nedostaje”, odnosno novih veza i zakona između raspoloživih sredstava i krajnjih proizvoda i ovladavanje njima, ostaje bez poduzetničkog učinka.


Iii inovacije

III. Inovacije

  • Pojam inovacije vrlo često se laički povezuje s pojmom invencije, odnosno izuma iako razlika postoji:

    • Izum (invencija) predstavlja novu ideju, novi proizvod ili novi način proizvodnje dobara.

    • Inovacija je čin stavljanja izuma u praktičku uporabu.

  • Vrlo često se događa da su izumi komercijalno isplativi, ali se iz bilo kojeg razloga (najčešće nedostatka kapitala) ne pojave na tržištu.


Zna ajke poduzetni tva

  • P. Drucker poduzetništvo povezuje sa sedam inovacijskih izazova:

    • nepredvidivost uspjeha, odnosno neuspjeha;

    • nesklad između sadašnje i buduće realnosti;

    • inovacije vezane uz potrebe određenog procesa;

    • promjene u proizvodnji ili/i tržišnoj strukturi;

    • demografske promjene;

    • nove spoznaje i znanja i

    • promjene u razmišljanjima.

  • Inovacije su pravi element koji pokazuje kako se poduzetništvo i poduzetnički duh ne reflektira samo na gospodarstvo, već na društvo u cjelini.

  • Dok se naglasak često stavlja na tehničko-tehnološke inovacije koje za krajnji cilj imaju povećanje efikasnosti poslovanja poduzeća, njegove konkurentnosti i prospektivnosti, postoje i tzv. inovacije društvene prirode (npr. Comeniusov udžbenik, McCormicova kupovina na otplatu).


Iv kreativnost ili inventivnost

IV. Kreativnost ili inventivnost

  • Kreativnostje skup ljudskih osobina i sposobnosti koje u jednom sinergijskom djelovanju omogućavaju pojedincu da uočava, otkriva, predviđa, doživljava, prihvaća, kombinira... stvari i pojave na jedan drugačiji, nov, svjež, neuobičajen i originalan način.

  • O kreativnosti se može govoriti u užem i širem smislu:

    • U užem smislu ona predstavlja povlasticu manjeg broja pojedinaca sposobnih za stvaranje izvorno novog i originalnog.

    • Širi kontekst kreativnosti predstavlja kognitivni element ličnosti i te se normalno distribuira u ljudskoj populaciji. Kreativnost u vidu mišljenja i konkretnih akcija može se očekivati, u većoj ili manjoj mjeri od gotovo svakog čovjeka.


Zna ajke poduzetni tva

Otkrivatelji otkrivaju postojeće forme do tada skrivene i nepoznate (nove pojave, principe i sl.).

Izumitelji izumljuju nešto novo i nepostojeće što je plod njegove mašte i mišljenja.

Kreatori kreiraju pretežito, ali ne i isključivo, u umjetnosti i mode. Kreacija je pečat osobnosti onome što se čini.

Osnivači osnivaju nešto novo i kao takvi su često inicijatori, pokretači, ambiciozne i karizmatične osobe koje animiraju ljude oko sebe.

Teoretičari stvaraju nove teorije, a metodolozi nove načine istraživanja.

Organizatori uočavaju složene mreže veza i odnosa, te moguće kombinacije među elementima.

Pioniri su krčitelji novih putova, nositelji i uvoditelji novih i naprednih stvari i ideja.

Tko su sve

kreativci ?


Zna ajke poduzetni tva

  • Kreativnost je funkcija mnogih čimbenika:

    • Znanja: opća, specijalistička, kreativna, operativna.

    • Karakteristika ličnosti: ustrajnost, tolerancija na neizvjesnost, nekonformizam, radoznalost.

    • Intuicije, inspiracije, mašte i snova.

    • Intelektualnih sposobnosti: inteligencija, divergentno mišljenje, fluentnost ideja, imaginacija.

    • Motivacije: motiv samoaktualizacije, motiv postignuća.

  • O kreativnosti i poduzetništvu možemo govoriti samo onda kada proizvod njihovih kreativnih snaga preraste u inovaciju koja se komercijalizira u praksi: kreativnost je sposobnost, a inovacija oruđe poduzetnika kojima promjene koristi kao povoljne prilike da stare forme preobraze u nove oblike, značenja i vrijednosti.

  • Poduzetnička kreativnost podrazumijeva sposobnost, znanja, karakteristike ličnosti i motivaciju koja navode poduzetnika na razmišljanje izvan uvriježenih okvira, identificiranje i odbacivanje pretpostavki i prepoznavanje kako nove tehnologije mijenjaju pravila posla.


  • Login