1 / 19

Sjednica Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore 28. travnja 2009. dr. sc. Sandra Švaljek,

Globalna gospodarska kriza, njezin utjecaj u Republici Hrvatskoj i moguće djelovanje ekonomske politike. Sjednica Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore 28. travnja 2009. dr. sc. Sandra Švaljek, Ekonomski institut, Zagreb. Globalna gospodarska kriza I.

clyde
Download Presentation

Sjednica Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore 28. travnja 2009. dr. sc. Sandra Švaljek,

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Globalna gospodarska kriza, njezin utjecaj u Republici Hrvatskoj i moguće djelovanje ekonomske politike Sjednica Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore 28. travnja 2009. dr. sc. Sandra Švaljek, Ekonomski institut, Zagreb

  2. Globalna gospodarska kriza I • svjetsko gospodarstvo suočeno je s najvećim padom aktivnosti u posljednjih 50 godina • kriza na američkom sekundarnom tržištu hipotekarnih kredita iz kolovoza 2007. blago je potresla svjetsko gospodarstvo, ali još uvijek nije bilo većih posljedica • situacija se naglo pogoršala u rujnu 2008. godine nakon propasti najveće američke investicijske banke (Lehman Brothers), spašavanja najvećeg američkog osiguravajućeg društva (American International Group) i intervencija u nizu drugih financijskih institucija u SAD-u i Europi • percepcija rizika se osjetno povećala, solventnost mnogih snažnih financijskih institucija dovedena je u pitanje, potražnja za likvidnošću je porasla • likvidna sredstva počela su se naglo prodavati što je dovelo do pada cijena dionica, porasle su premije rizika na korporativne obveznice, banke su postrožile uvjete financiranja, prekinut je tijek financiranja trgovine i obrtnog kapitala • nagli pad cijena dionica i cijena nekretnina doveo je do velikog gubitka bogatstva kućanstava

  3. Globalna gospodarska kriza II • problemi u bankarskom i financijskom sektoru ubrzo su se prelili na sve zemlje i sve sektore • dubinu krize pojačao je i slom pouzdanja poslovnog sektora i potrošača uvjetovan pesimizmom u pogledu budućih gospodarskih kretanja i neizvjesnošću u pogledu učinkovitosti mjera ekonomske politike • smanjene su kupovine investicijskih dobara i trajnih potrošnih dobara • globalni BDP se u četvrtom tromjesečju 2008. i prvom tromjesečju 2009. smanjivao po (anualiziranoj) stopi od preko 6 posto • pad volumena svjetske trgovine bio je još snažniji od pada industrijske proizvodnje i BDP-a Slika 2: Realna stopa rasta BDP-a, svijet Slika 1: Indeks pouzdanje potrošača Izvor: preuzeto iz World Economic Outlooka, travanj 2009. Izvor: preuzeto iz World Economic Outlooka, travanj 2009.

  4. Globalna gospodarska kriza III • na tržištima u nastajanju globalna kriza prelila se • preko kanala financiranja i • kanala trgovine • te su zemlje bile izraženo ovisne o eksternom financiranju i izložene valutnom riziku • pod utjecajem globalne krize neto tokovi privatnog kapitala iz inozemstva gotovo su presušili što je uzrokovalo snažne pritiske na pad tečaja domaćih valuta, koji se nije mogao bitno ublažiti niti deviznim intervencijama, odnosno bitnim smanjenjem međunarodnih pričuva • također su pale cijene dionica, emisija novih dionica se praktički svela na nulu, a raspon prinosa na državne obveznice snažno je porastao • gospodarstva europskih zemalja doživjela su dublji šok nego što se očekivalo, čemu je doprinijela i spora reakcija ekonomske politike, pad trgovine te bitno narušen optimizam kućanstava i poduzeća • određeni broj europskih banaka ostvarilo gubitke zbog povezanosti s imovinom američkog podrijetla, a problematičnim se pokazao velik stupanj povezanosti između vodećih europskih financijskih institucija i njihova podkapitaliziranost • pale su cijene dionica, investicije se značajno smanjile, a rezidencijalna gradnja koja je doživljavala procvat također je gotovo zaustavljena

  5. Globalna gospodarska kriza IV Slika 3: BDP u stalnim cijenama, postotna promjena u odnosu na prethodno tromjesečje, desezonirani podaci Izvor: Eurostat. -1,0 – 0,3 0,3 – 2,1 -1,6 - -1,0 -2,4 - -1,6 -7,1 - -2,4

  6. Globalne gospodarske projekcije za 2009. i 2010. godinu • projekcije upućuju na neočekivano snažnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u većini svjetskih gospodarstava u 2009. i postupni oporavak u 2010. • unatoč blagom oporavku, razina BDP-a u Europskoj uniji bit će u 2010. značajno niža nego u 2008. • duboka recesija se u 2009. očekuje i u zemljama koje su najvažnija hrvatska inozemna tržišta (Italija, Njemačka i Austrija) • neto priljev kapitala u europska tržišta u nastajanju past će na ¼ onoga iz 2008.! Tablica 1: Realne stope rasta BDP-a u odnosu na prethodnu godinu svaka nova projekcija je pesimističnija u odnosu na onu raniju Izvor: MMF i Europska komisija.

  7. Globalne gospodarske projekcije za 2009. i 2010. godinu • u europskim tržištima u nastajanju u 2009. godini očekuje se realni pad od 3 ¾ posto, te oporavak u 2010. uz stopu rasta od oko 1 posto • pad gospodarske aktivnosti bit će, između ostalog, posljedica • pregrijavanja gospodarstva iz razdoblja prije recesije, • snažnog oslanjanja na kratkoročni inozemni kapital koji je omogućio takav rast, • činjenice da su vlasnici banaka inozemne financijske institucije koje su se našle u poteškoćama i • visokog udjela prerađivačke industrije • rizici daljnjeg pogoršavanja situacije su veliki, i najčešće vezani uz ograničenja u pogledu mogućnosti inozemnog financiranja – takvi su rizici već sada uzrokovali drastičan porast premija rizika na državne obveznice Tablica 2: Realne stope rasta i saldo tekućeg računa Izvor: MMF.

  8. Aktualna gospodarska kretanja u RH • Nakon usporavanja rasta u II. tromjesečju gospodarska aktivnost dodatno je oslabila u dva naredna tromjesečja • BDP – u dva uzastopna tromjesečja zabilježene su negativne stope rasta. U III. tromjesečju 2008. pad je iznosio 0,7%, a u IV. tromjesečju 2008. godine 0,4% (desezonirani podaci) • industrijska proizvodnja - u IV. tromjesečju 2008. za 1,2% manja nego u III. tromjesečju, a u prva dva mjeseca 2009. godine 5,6% (desezonirani podaci) • obujam trgovine na malo – u IV. tromjesečju smanjen za 5% u odnosu na III. tromjesečje, te dodatnih 5,2% u prva dva mjeseca 2009. godine (desezonirani podaci) • Istodobno, financijski sustav potpomognut mjerama Vlade i središnje banke pokazao se relativno otpornim na negativne efekte svjetske financijske krize. Slika 4: Zaposlenost i BDP Izvor: Državni zavod za statistiku.

  9. Sažetak prognoza za Hrvatsku za 2009. i 2010. • Uz pretpostavku zadržavanja stabilnosti financijskog sustava očekuje se snažna kontrakcija u realnom sektoru u 2009. i zaustavljanje negativnih trendova u drugoj polovici 2009. • Neizvjesnosti su osobito izražene u području međunarodne razmjene. • Usporavanje ukupne gospodarske aktivnosti prenijet će se i na tržište rada. Prognoze upućuju na pad zaposlenosti u 2009., po prvi puta nakon 2000. • I dalje postoji velik rizik od još nepovoljnijih kretanja. Tablica 2: Sažetak prognoza EIZ-a 2009: -1,4% ; 2010: 2,3% u prethodnoj projekciji Napomene: * - stalne cijene, %-tna promjena; ** - % BDP-a; *** - %-tne promjena, prosjek; **** - registrirana, %, prosjek. Prognoze se temelje na informacijama dostupnima do 9. siječnja 2009. Izvor: Croatian Economic Outlook Quarterly, br. 38 / travanj 2009., Ekonomski institut, Zagreb

  10. Odgovor ekonomske politike na krizu – svijet I • odgađanje suočavanja s problemima koji su uzrokovali krizu produžuje trajanje krize i povećava porezni teret krize • makroekonomske politike moraju podupirati potražnju kako se ne bi nastavljala spirala negativnih učinaka između gospodarske aktivnosti i financijskog sektora • ova kriza predstavlja poseban izazov za ekonomsku politiku, jer je globalnog karaktera pa oslanjanje na izvoz ne može biti rješenje • osim toga, odabir ekonomske politike danas ima snažnije međunarodne učinke nego ikada prije • globalnu potražnju može pokrenuti davanje potpore trgovinskim i financijskim partnerima, i to kako fiskalnim poticajima tako i službenom pomoći međunarodnih financijskih tokova dok trgovinski i financijski protekcionizam može imati izrazito pogubne učinke • ekonomska politika koja će se primijeniti mora biti vođena srednjoročnim ciljevima, što između ostalog znači da treba pronaći način da se unaprijedi zdravlje financijskog sustava kako bi on prije svega služio intermedijaciji između štednje i investicija

  11. Odgovor ekonomske politike na krizu – svijet II • općenito, monetarna bi politika trebala biti što relaksiranija kako bi se ublažio rizik od deflacije, što podrazumijeva daljnje snižavanje kamatnih stopa i olakšavanje kreditne intermedijacije • no, u mnogim zemljama uloga središnje banke otežana je zbog potrebe da se održi vanjska stabilnost u uvjetima vrlo slabog priljeva financijskih sredstava • u tržištima u nastajanju koja su se zaduživala u stranoj valuti postoji opasnost od značajne deprecijacije s nepovoljnim učincima deprecijacije na bilance kućanstava i poduzeća • učinkovitost monetarne politike je relativno slaba, težište mora biti na fiskalnoj politici – i prethodna iskustva pokazuju da je fiskalna politika osobito efikasna u skraćivanju trajanja recesija uzrokovanih financijskim krizama • ako fiskalne mjere narušavaju kredibilnost gospodarstva, prostor djelovanja fiskalne politike je bitno ograničen • efekti fiskalne politike “prelijevaju” se izvan granica nacionalne ekonomije i doprinose oporavku globalne ekonomije • fiskalne mjere moraju biti privremene, mjere bi morale dugoročno povećavati proizvodni potencijal gospodarstva, ne bi smjele ugrožavati dugoročnu održivost deficita i javnog duga što podrazumijeva i uvažavanje demografskih promjena

  12. Odgovor ekonomske politike na krizu – EU I • u prosincu EU donijela Europski plan oporavka (European Recovery Plan) koji se temeljio na dva stupa: • potpora kupovnoj moći kako bi se potaknula potražnja i osnažilo pouzdanje “injekcijom” od 3,3% BDP-a Europske unije (400 mlrd eura) • povećanje konkurentnosti Europske unije sveobuhvatnim programom “pametnih” investicija - investicije u vještine koje će odgovarati budućim potrebama, u energetsku učinkovitost radi stvaranja novih radnih mjesta i ušteda energije, investicije u čiste tehnologije, investicije u infrastrukturu • osnovno načelo ERP-a: • solidarnost i socijalna pravda, pomaganje onima kojima je pomoć najpotrebnija, zaštita radnih mjesta putem utjecanja na socijalna davanja, snižavanje troškova energije putem energetske učinkovitosti Monetarni i kreditni uvjeti: • dodatno smanjenje kamatne stope ECB-a; stabilizacija bankarskog sustava; pojačane intervencije EIB-a i EBRD-a; dokapitalizacija EIB-a

  13. Odgovor ekonomske politike na krizu – EU II Proračunska politika: • značajan stimulativni paket trebao bi preokrenuti očekivani trend pada potražnje i njegovog djelovanja na investicije i zaposlenost • koordinirani stimulativni paket treba biti pravovremen, ciljan i privremenog karaktera, i treba ga primijeniti odmah • fiskalni paket mora uvažavati početnu poziciju svake države članice • sljedeće mjere su dobrodošle: • javni izdaci (npr. privremeni transferi nezaposlenima ili kućanstvima s niskim dohotkom, dulje razdoblje isplate naknada za nezaposlene, javne investicije koje služe SME-ovima ili investicije u infrastrukturu ili prevenciju klimatskih promjena); • garancije ili subvencionirani zajmovi; • pažljivo dizajnirani financijski poticaji (npr. poticaji za energetsku učinkovitost); • niži porezi i socijalna davanja; • privremeno smanjenje opće stope PDV-a • mjere se moraju provoditi unutar Pakta o stabilnosti i rastu • mjere moraju biti popraćene strukturnim reformama za poticanje potražnje i povećanje otpornosti na krize (smanjenje administrativnog opterećenja, poboljšavanje funkcioniranja tržišta, jačanje konkurentnosti povezivanjem rasta plaća s porastom produktivnosti, potpora zapošljavanju kroz fleksibilnije radno vrijeme i unaprjeđenje posredovanja u zapošljavanju)

  14. Odgovor ekonomske politike na krizu – EU III Akcije u četiri prioritetna područja Lisabonske strategije: • ljudi: • početak velike incijative za potporu europskom zapošljavanju kroz brži pristup sredstvima Europskog socijalnog fonda (usklađivanje vještina, potpora najranjivijima, jačanje shema aktivacije • revizija pravila za korištenje Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji • stvaranje potražnje za radom (snižavanjem socijalnim davanja na niže dohotke i trajnim snižavanjem stope PDV-a za radno intenzivne usluge) • poslovanje: • poboljšani pristup financiranju • smanjenje administrativnog opterećenja • poticanje poduzetništva • infrastruktura i energija: • modernizacija infrastrukture (transeuropska energetska mreža i projekti razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu) • pojačane investicije u energetsku učinkovitost, ublažavanja klimatskih promjena • prijedlog snižavanja stope PDV-a na “zelene proizvode i usluge” • istraživanje i inovacije • povećanje investicija privatnog sektora u istraživanje i razvoj • razvoj čistih tehnologija u automobilskoj industriji i graditeljstvu • unapređenje i širenje mreže širokopojasnog pristupa internetu

  15. Odgovor ekonomske politike na krizu – Hrvatska 2008.: 82% BDP-a • Prostor mogućeg djelovanja ekonomske politike izuzetno je ograničen zbog: • visoke ukupne inozemne zaduženosti • visoke otplate inozemnog duga • visokih i trajnih deficita tekućeg računa bilance plaćanja • ograničene dostupnosti i visokih troškova kapitala • euroiziranosti gospodarstva • objektivne opasnosti od pogoršanja kreditnog rejtinga zemlje 2009.: 12,8 mlrd EUR 2008.: -9,4% BDP-a Polazište za oblikovanje mjera ekonomske politike u Hrvatskoj je sljedeće: • Republika Hrvatska ne može koristiti antirecesijske modele koji se temelje na porastu državnih investicija u infrastrukturu i poticanju osobne potrošnje smanjivanjem poreza • Republika Hrvatska nema potrebu izrađivati poseban paket mjera za stabiliziranje bankarskog sustava

  16. Polazišta mjera ekonomske politike u kratkom roku II • Važna načela oblikovanja kratkoročnih mjera ekonomske politike su: • mjere ne smiju uzrokovati porast fiskalnog deficita, • mjere moraju osigurati pozitivan doprinos neto izvoza gospodarskom rastu bez promjene nominalnog tečaja, • zbog ograničene dostupnosti kapitala mjerama treba osigurati što veći neto priljev kapitala, • mjerama treba olakšati financijsku poziciju privatnog sektora, • mjere moraju biti socijalno pravedne, a teret krize i fiskalne konsolidacije ravnomjerno raspodijeljen između svih društvenih skupina, • mjere moraju biti u skladu s dugoročnim smjernicama jačanja konkurentnosti i uklopljene u kontekst približavanja EU-u.

  17. Paket mjera Vlade Krajem veljače 2009. Vlada Republike Hrvatske usvojila je paket antirecesijskih mjera koji čine: • rebalans državnog proračuna radi jačanja makroekonomske stabilnosti • rasterećenje gospodarstva (neporezna davanja i parafiskalni nameti) • osiguranje likvidnosti (skraćivanje rokova za podmirenje plaćanja u javnom sektoru na 60 dana) • povećanje iznosa de minimis potpora sa 200 na 500 mil. eura • jačanje financijske pozicije HBOR-a • subvencioniranje kamata pri kupnji prvog stana • donošenje akcijskog plana za turizam • pojačan nadzor nad uvozom • poticanje izravnih stranih ulaganja • održavanje životnog standarda najugroženijih skupina stanovništva

  18. Ostala područja nužnog djelovanja ekonomske politike • Usporedo s primjenom mjera za ublažavanju posljedica gospodarske krize, neophodna je odlučna aktivnost Vlade na ubrzavanju strukturnih reformi s ciljem:

  19. Moguće mjere ekonomske politike namijenjene obrtnicima • objektivno ograničenje – s obzirom na ukupnu gospodarsku situaciju, nije realno očekivati financijsku pomoć države bilo u obliku subvencija ili smanjenja poreznog opterećenja • ipak, postoji niz područja mogućeg djelovanja ekonomske politike na državnoj i lokalnoj razini u cilju zadržavanja postojećeg broja obrtnika i radnih mjesta u obrtu, kao npr: • vraćanje mogućnosti rada trgovine nedjeljom • proporcionalno smanjenje minimalne plaće za rad sa skraćenim radnim vremenom • uredno podmirivanje obveza javnog sektora • povećanje kvalitete, dostupnosti i brzine usluga državnih institucija • skraćivanje i pojednostavljivanje birokratskih procedura • ravnopravan položaj obrta u postupcima javne nabave • promocija obrazovanja u obrtničkim zanimanjima i unaprjeđenje kvalitete obrazovanja • besplatna edukacija o mogućnostima korištenja sredstava iz predpristupnih fondova • besplatna edukacija o kriterijima, procedurama i pravilima javljanja na javne natječaje EU-a • izgradnja potrebne infrastrukture • javne investicije koje angažiraju obrtnike (npr. obnova obrazovnih ustanova)

More Related