Povreda prava na ig
Download
1 / 19

POVREDA PRAVA NA ŽIG - PowerPoint PPT Presentation


  • 127 Views
  • Uploaded on

POVREDA PRAVA NA ŽIG. Ivana Koštarić sudski savjetnik Trgovački sud u Zagrebu. UNUTARNJI Zakon o žigu (NN 173/03 i 76/07) - temeljni pravni izvor - usklađen s: Prvom direktivom Vijeća 89/104/EEZ za usklađivanje pravnih propisa zemalja članica koji se odnose na žigove;

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' POVREDA PRAVA NA ŽIG' - carol


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
Povreda prava na ig

POVREDA PRAVANA ŽIG

Ivana Koštarić

sudski savjetnik

Trgovački sud u Zagrebu


Izvori hrvatskog igovnog prava

UNUTARNJI

Zakon o žigu

(NN 173/03 i 76/07)

- temeljni pravni izvor

- usklađen s:

Prvom direktivom Vijeća 89/104/EEZ za usklađivanje pravnih propisa zemalja članica koji se odnose na žigove;

Direktivom 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva;

Uredbom o žigu Zajednice.

Pravilnik o žigu

(NN 117/07)

- provedbeni propis

MEĐUNARODNI

Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva (NN MU 12/93 i 3/99);

Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS);

Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova iz 1891. (NN MU 12/93) i Protokol iz 1989. koji se odnosi na taj Sporazum (NN MU 18/03);

Nicanski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga u svrhu registracije žigova iz 1957. (NN MU 12/93);

Bečki sporazum o međunarodnoj klasifikaciji figurativnih elemenata žigova iz 1973. (NN MU 9/04);

Ugovor o pravu žiga iz 1994. (NN MU 9/04);

Nairobijski ugovor o zaštiti olimpijskog simbola iz 1981. (NN MU 7/04).

IZVORI HRVATSKOG ŽIGOVNOG PRAVA


Pojam iga
POJAM ŽIGA

  • Žig = zaštićeni znak pravne ili fizičke osobe kojoj pripada isključivo pravo stavljanja u promet proizvoda označenih žigom ili korištenja žigom pri obavljanju uslužne djelatnosti (pravna teorija).

  • Čl. 2. Zakona o žigu - zakonska definicija žiga kroz dvije (2) osnovne pretpostavke:

    • mora se raditi o znaku koji se može grafički prikazati (formalna pretpostavka) i

    • takav znak mora biti prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugog poduzetnika, tj. mora biti distinktivan (sadržajna pretpostavka)


Osnovna na ela igovnog prava
OSNOVNA NAČELA ŽIGOVNOG PRAVA

  • Načelo jedinstva = žig čini znak koji je njime zaštićen kao i proizvodi ili usluge na koje se taj znak odnosi.

  • Načelo specijaliteta = znak koji je zaštićen žigom pokriva samo određene proizvode ili usluge za koje je zaštićen.

    • Iznimka: tzv. čuveni ili renomirani žigovi


Funkcije iga
FUNKCIJE ŽIGA

Tri (3) osnovne funkcije žiga:

  • Identifikacijska ili funkcija podrijetla = identifikacija proizvoda ili usluga s obzirom na njihovo podrijetlo;

  • Reklamna funkcija = žig prodaje proizvode ili usluge;

  • Kvalitetna ili jamstvena funkcija = žig upućuje na određenu kvalitetu proizvoda ili usluge.


Pravo na ig kao isklju ivo pravo
PRAVO NA ŽIG KAO ISKLJUČIVO PRAVO

  • Registrirani žig daje svom nositelju isključiva

    prava koja proizlaze iz tog žiga koja prema

    svima (erga omnes) djeluju od datuma objave

    registracije žiga (čl. 7. st. 1. i st. 4. Zakona o žigu).

  • Dvojako značenje citiranih odredbi za nositelja žiga:

    • isključivo pravo uporabe žiga u gospodarskom prometu za označavanje proizvoda ili usluga obuhvaćenih žigom;

    • tzv. ius prohibendi – pravo da svakog trećeg spriječi od korištenja pravima koja proizlaze iz žiga, tj. od neovlaštene uporabe žiga.


Elementi povrede prava na ig
ELEMENTI POVREDE PRAVA NA ŽIG

Ne postoji zakonska definicija povrede prava na žig, već se njeno

određenje izvodi iz odredaba čl. 7. st. 2. Zakona o žigu:

  • Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane da bez njegova

    odobrenja u trgovačkom prometu rabe:

  • svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom u odnosu na proizvode ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran,

  • svaki znak kad, zbog istovjetnosti s njegovim žigom ili sličnosti njegovu žigu i istovjetnosti ili sličnosti s proizvodima ili uslugama obuhvaćenim tim žigom i tim znakom, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu toga znaka i žigate

  • svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom ili sličan njegovu žigu u odnosu na proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je žig registriran, kad taj žig ima ugled u RH i kad uporaba toga znaka bez opravdanoga razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled žiga ili im šteti.


Elementi povrede prava na ig1
ELEMENTI POVREDE PRAVA NA ŽIG

Osnovni elementi povrede proizlaze iz citirane odredbe čl. 7. st. 2. Zakona

o žigu:

  • neovlaštena uporaba u trgovačkom prometu u odnosu na proizvode ili usluge

  • znaka koji je istovjetan s registriranim žigom, u odnosu na proizvode ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran, ili

  • znaka kod kojeg, zbog istovjetnosti s registriranim žigom ili sličnosti registriranom žigu i istovjetnosti ili sličnosti s proizvodima ili uslugama obuhvaćenim registriranim žigom i tim znakom, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu toga znaka i žiga, ili

  • znaka koji je istovjetan s registriranim žigom ili sličan registriranom žigu u odnosu na proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je žig registriran, kad taj žig ima ugled u RH i kad uporaba toga znaka bez opravdanoga razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled žiga ili im šteti te

  • da takva uporaba ne predstavlja niti jedno od zakonskih ograničenja učinaka žig.


1 neovla tena uporaba znaka
(1) NEOVLAŠTENA UPORABA ZNAKA

  • Povreda žiga = neovlaštena uporaba

  • Neovlaštena uporaba = svaka uporaba istog ili sličnog znaka u trgovačkom prometu za označavanje istih ili sličnih proizvoda ili usluga od strane treće osobe, za koju ne postoji odobrenje, tj. dozvola nositelja žiga.

  • Čl. 7. st. 3. Zakona o žigu - primjerice navedeni pojedini oblici neovlaštene uporabe:

    • isticanje znaka na proizvodima ili njihovim pakiranjima;

    • nuđenje proizvoda, ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje u te svrhe pod tim znakom, ili nuđenje ili pružanje usluga pod tim znakom;

    • uvoz ili izvoz proizvoda obilježenih tim znakom te

    • uporaba znaka na poslovnim dokumentima i reklamiranju.


2 uporaba istovjetnog znaka
(2) UPORABA ISTOVJETNOG ZNAKA

Kriterij za utvrđivanje istovjetnosti znaka utvrđen presudom Europskog suda u predmetu

LTJ Diffusion SA v. Sadas Vertbaudet SA (C-291/00, presuda od 20. ožujka 2003.)

Kako tumačiti “istovjetnost znakova”?

  • Strogo tumačenje: dva elementa koja se uspoređuju moraju biti istovjetna u svakom pogledu, zbog čega istovjetnost znaka i žiga postoji kada, bez ikakvih izmjena ili dodataka, znak reproducira sve sastavne elemente žiga.

  • Globalna ocjena istovjetnosti znaka i žiga u odnosu na prosječnog potrošača za kojeg se smatra da je relativno dobro obaviješten, relativno pažljiv i oprezan. Kod takvog potrošača znak ostavlja opći dojam, dok stupanj njegove pažnje varira ovisno o kategoriji proizvoda ili usluga o kojima se radi. Osim toga, takav je potrošač rijetko u mogućnosti izravno usporediti znakove i žigove zbog čega se mora pouzdati u njihovu nesavršenu sliku koja mu je ostala u sjećanju.

  • Zaključak Europskog suda:

    Tumačenje “istovjetnosti” na način da znači kako je znak istovjetan žigu ukoliko, bez ikakvih izmjena ili dodataka, reproducira (preslikava) sve sastavne elemente žiga, ili

    ukoliko, promatran u cjelini, sadrži razlike koje su toliko beznačajne (nebitne) da mogu proći neopaženo kod prosječnog potrošača.


3 uporaba sli nog znaka
(3) UPORABA SLIČNOG ZNAKA

  • Uporaba sličnog znaka u gospodarskom prometu = oponašanje žiga – Novelom iz 2007. brisane odredbe čl. 75. st. 2. Zakona o žigu (NN 173/03) prema kojima se povredom žiga smatralo i njegovo oponašanje

  • tzv. kvalificirana sličnost - zbog postojanja sličnosti mora postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu toga znaka i žiga

  • Dokazati:

    • Sličnost znakova;

    • Sličnost proizvoda ili usluga

    • Vjerojatnost zablude


Sli nost znakova
SLIČNOST ZNAKOVA

Kriteriji za utvrđivanje sličnosti znakova utvrđeni presudom

Europskog suda u predmetu SABEL BV v. Puma AG

(C-251/95, presuda od 11. studenog 1997.):

  • Vizualni, auditivni i konceptualni (semantički) kriterij za ocjenu sličnosti znakova;

  • Razlikovni (distinktivni) i dominantni (prevladavajući) elementi znaka;

  • Bitno utvrditi ukupan dojam koji znakovi ostavljaju u svijesti prosječnog potrošača - hoće li zajednička obilježja znakova uzrokovati zabludu kod potrošača;

  • Znak se mora uzeti kao cjelina jer prosječni potrošač na taj način uobičajeno doživljava znakove te se ne upušta u analizu njihovih različitih detalja.


Sli nost proizvoda ili usluga
SLIČNOST PROIZVODA ILI USLUGA

Kriterij za utvrđivanje sličnosti proizvoda ili usluga

utvrđen presudom Europskog suda u predmetu

Canon Kabushiki Kaisha v. Metro-Goldwyn-Mayer

Inc(C-39/96, presuda od 29. rujna 1996.):

  • uzeti u obzir sve relevantne faktore koji se odnose na

    same te proizvode i usluge, uključujući i: prirodu tih

    proizvoda i usluga, njihove krajnje korisnike, odnosno

    (namjeravanu) svrhu tih proizvoda ili usluga, način

    njihove uporabe, kao i činjenicu radi li se o međusobno

    konkurentnim ili komplementarnim proizvodima i

    uslugama.


Vjerojatnost zablude
VJEROJATNOST ZABLUDE

Hoće li postojeća sličnost znakova i proizvoda ili usluga dovesti

prosječnog potrošača u zabludu?

  • Globalna ocjena vjerojatnosti dovođenja javnosti u zabludu uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti slučaja.

  • Percepcija znakova kod prosječnog potrošača proizvoda ili usluga o kojima se radi ima odlučujuću ulogu u cjelokupnoj ocjeni vjerojatnosti zablude (SABEL BV v. Puma AG).

  • Globalna ocjena vjerojatnosti zablude podrazumijeva međuovisnost između relevantnih čimbenika, a osobito određenu sličnost između znakova i određenih proizvoda ili usluga: što su sličniji proizvodi ili usluge, to manje trebaju biti slični znakovi, i obrnuto, kako bi se zaključilo o vjerojatnosti dovođenja u zabludu

    (Canon Kabushiki Kaisha v. Metro-Goldwyn-Mayer Inc)


4 uporaba znaka istovjetnog ili sli nog uvenom igu
(4) UPORABA ZNAKA ISTOVJETNOG ILI SLIČNOG ČUVENOM ŽIGU

  • Čuveni ili renomirani žig = simbol kvalitete proizvoda

    njegovog nositelja, ali i simbol određene kategorije

    proizvoda, tj. istovrsnih proizvoda koji potječu od trećih.

  • Iznimka od načela specijaliteta žiga

    - uživaju zaštitu neovisno od proizvoda ili usluga za koje su registrirani, zbog čega treći ne mogu koristiti znak istovjetan ili sličan čuvenom žigu niti za označavanje proizvoda ili usluga druge vrste od onih za koje je čuveni žig registriran;

    - zaštita nije ograničena samo na istovjetne ili slične proizvode ili usluge, već je proširena i na proizvode ili usluge koji nisu niti istovjetni niti slični.


4 uporaba znaka istovjetnog ili sli nog uvenom igu1
(4) UPORABA ZNAKA ISTOVJETNOG ILI SLIČNOG ČUVENOM ŽIGU

  • Općepoznati ili notorni žig (odnosno znak) = znak koji

    je u gospodarskom prometu poznat za obilježavanje određene vrste proizvoda ili usluga, ali nije prijavljen ili registriran kao žig.

  • Zaštita propisana odredbama čl. 6.bis Pariške konvencije i odredbama čl. 6. st. 2. t.4. Zakona o žigu.

  • Za razliku od čuvenog žiga, općepoznati žig ne izlazi iz okvira opće i načelne povezanosti s određenom vrstom proizvoda ili usluga, dok se zaštita čuvenom žigu pruža samo zato što je čuven, neovisno od proizvoda ili usluga za čije se obilježavanje upotrebljava.


4 uporaba znaka istovjetnog ili sli nog uvenom igu2
(4) UPORABA ZNAKA ISTOVJETNOG ILI SLIČNOG ČUVENOM ŽIGU

Kada žig ima ugled?

Odgovor dao Europski sud u predmetuGeneral Motors v. Yplon SA

(C-375/97; presuda od 14. rujna 1999):

  • Kada je poznat bitnom dijelu relevantne javnosti, na pretežitom dijelu područja na kojem je zaštićen.

  • Ugled se utvrđuje globalno uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti pojedinog slučaja, pri čemu odlučujuću ulogu imaju slijedeći faktori: stupanj poznatosti žiga, intenzitet i duljina njegove uporabe, područje na kojem se žig upotrebljava, vrijednost ulaganja u promidžbu žiga, a u obzir će se uzeti i procijenjena vrijednost žiga.

  • Kao dokaz takvog ugleda mogu se u tijeku postupka koristiti i izresci iz novina, potvrde o kvaliteti i cijenama, reference o žigu u literaturi, popis domaćih i stranih distributera, deklaracije koje se odnose na proizvode plasirane pod tim žigom, kopije računa, kao i izjave kupaca i distributera.

    Posljedica uporabe sličnog ili istovjetnog znaka mora biti: ili da će znak iskoristiti

    razlikovni karakter žiga (odnosno privlačnu snagu), ili da će znak iskoristiti ugled tog

    žiga (odnosno njegov kvalitativni imidž), ili da će takav znak naštetiti razlikovnom

    karakteru žiga (oslabiti ga), ili da će da će znak naštetiti ugledu žiga (smanjiti ga).


Umjesto zaklju ka
UMJESTOZAKLJUČKA

Sudskoj praksi je ostavljeno da postavi kriterije,

odnosno mjerila za utvrđivanje pojedinih elemenata

povrede prava na žig ocjenjujući sve relevantne

okolnosti pojedinog slučaja sa stajališta prosječnog

potrošača.

Pitanje: Koji su to elementi (obilježja) znaka, odnosno

žiga i njima obuhvaćenih proizvoda ili usluga koji mogu

dovesti u zabludu prosječnog potrošača što se tiče

podrijetla, kvalitete i drugih svojstava proizvoda ili

usluga?

…http://curia.europa.eu



ad