1 / 12

S rednja gustoća energije jednaka je :

Gustoća toka energije elektromagnetskog vala je vektorska veličina, a smjer joj je jednak smjeru širenja vala i zove se Poyntingov vektor. S rednja gustoća energije jednaka je :. Coulombov zakon: Lorentzova sila: Biot-Savartov zakon: Ampereov zakon: Faradayev zakon:.

cargan
Download Presentation

S rednja gustoća energije jednaka je :

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Gustoća toka energije elektromagnetskog vala je vektorska veličina, a smjer joj je jednak smjeru širenja vala i zove se Poyntingov vektor. Srednja gustoća energije jednaka je:

  2. Coulombov zakon: Lorentzova sila: Biot-Savartov zakon: Ampereov zakon: Faradayev zakon:

  3. Sila kojom magnetsko polje djeluje na vodič duljine l sa strujom jakosti I jednaka je (kut  je između smjera magnetskog polja i struje): • Sila kojom dva vodiča duljine l na međusobnoj udaljenosti r djeluju jadan na drugi u vakuumu jednaka je: • Za zadatke: • Lorentzova sila=centripetalna sila (qvB=mv2/r) • Očuvanje energije  qU=mv2/2

  4. Što su to poluvodiči? • Vrste nositelja naboja? • Hallov efekt? • Što je to otvoreni titrajni krug? • Hertzov oscilator? • Gaussov teorem? • Stokesov teorem? • Nabla, Laplasijan?

  5. Fotometrija je dio optike koja se bavi svojstvima i mjerenjem izvora svjetlosti, svojstvima i mjerenjem svjetlosnog toka i svojstvima i mjerenjem rasvjete površine. Fotometrija se bavi mjerenjem svjetlosti, i to svjetlosti u užem smislu. U fotometriji razmatramo tri dijela – komponente procesa stvaranja, prijenosa i dolaska svjetlosti tj. (1) izvor svjetlosti, (2) svjetlosni tok i (3) osvijetljenu površinu.

  6. Izvore svjetlosti dijelimo na: • Izvore monokromatske svjetlosti • Izvore polikromatske svjetlosti • Izvore bijele svjetlosti • Monokromatski izvori emitiraju samo jednu boju, koju opisujemo jednom valnom duljinom. • Polikromatska svjetlost se sastoji od nekoliko određenih valnih duljina, a te se valne duljine mogu prepoznati samo ako se nekim uređajem npr. monokromatorom(Monokromator je optički uređaj koji propušta samo jednu valnu duljinu svjetlosti koja na njega pada. Monokromatori se najčešće sastoje od optičke rešetke ili optičke prizme, a rjeđe od optičkog filtra) razdvoje. • Izvor bijele svjetlosti je Sunce. • Osim ove podjele, izvori svjetlosti se dijele na točkaste, linijske, površinske i volumne.

  7. Izvor svjetlosti, prema energiji koju predaju u jedinici vremena u neki dio prostornog kuta karakteriziramo veličinom koju zovemo jakost svjetlosti. Fizikalna veličina koja određuje tu karakteristiku je intenzitet svjetlosti I. I je jednaka srednjoj vrijednosti Poyntingovog vektora:

  8. Svjetlosni tok Izvor svjetlosti jakosti I šalje energiju elektromagnetskog vala u jedinici vremena u prostorni dio kuta d, pa je onda svjetlosni tok d definiran preko relacije: d=I ·d Jer prostorni kut d na udaljenosti r od izvora, određuje površinu dS, koja je jednaka dS=r2 d , možemo napisati: r

  9. Svjetlosna efikasnost se definira kao: Obična žarulja pri naponu od 220 V snage 60 W ima svjetlosnu efikasnost jednaku 10.3, a fluorescentna cijev snage 40 W ima efikasnost 75. Osvijetljenost površine Kada tok svjetlosti iz izvora padne na površinu, onda govorimo o osvijetljenosti ili iluminaciji površine E, a tu fotometrijsku veličinu definiramo kao omjer toka i površine: Prvi kosinusni Lambertov zakon

  10. Ovisnost o kosinusu kuta pronašao je Lambert, pa se zakon i zove Lambertov kosinusni zakon. Ako gornji izraz specijaliziramo na točkasti izvor onda možemo napisati: Ulična rasvjeta daje tipičnu iluminaciju od oko 8lx.

  11. Za slučaj plošnih izvora uvodimo tzv. sjaj ili luminaciju L izvora, a ona je definirana kao gustoća jakosti svjetlosti u određenom smjeru: Možemo definirati svijetljenje ili egzitanciju plošnog svjetlosnog izvora M kao: Ploha dS svijetli u poluprostor razmjerno sa kosinusom kuta. To je drugi Lambertov kosinusni zakon.

  12. Nove jedinice: Kandela [cd] Jakost izvora I Lumen [lm] Svjetlosni tok  Luks [lx] Osvijetljenost E cd/m2 Luminacija L lm/m2 Svijetljenje M

More Related