Zanimljivosti iz svijeta prirode

1. Zanimljivosti iz svijeta prirode

2. Najteži kukac na svijetu je onaj naziva golijat (Goliathus sp.). Živi u tropskim područjima Afrike, a velika ličinka ovog kukca može težiti i 100 grama, koliko teži i jedan odrasli kos!

3. U vlažnim šumama Srednje i Južne Amerike obitavaju staklene žabe. Ove noćne životinjice prozirna koža čini teže uočljiva grabežljivcima. Kroz kožu se lako mogu vidjeti probavni organi, čak i srce koje kuca.

5. Pećinari se najviše vole odmarati. Tipični pećinar provesti će 95% svog vremena ležeći na suncu. Često izgledaju kao da su se jednostavno bezbrižno izvalili na prvu zaravan, no obično jedan član skupine drži stražu. Iako izgledom podsjećaju na kunića ili ovećeg zamorca, njihovi najbliži živući rođaci su slonovi i morske krave.

7. Avetnjaka ćete tijekom dana naći priljubljenog uz drvo. Noću hvataju hranu, uglavnom kukce, hitrim akrobatskim skokovima. Kad se pripremaju za skok, ovi majmuni okrenu glavu, koju bez problema mogu okrenuti i za 180°, prema mjestu na koje planiraju sletjeti. Tada se od drveta odgurnu jakim stražnjim nogama i skoče  unatrag. Tijelo se tek u zraku okreće i poravna sa smjerom glave, a pri slijetanju čvrsto zgrabe granu prstima. Avetnjak može skočiti u dalj 80 svojih tjelesnih dužina! Oko avetnjaka je jednako veliko i teško kao i njegov mozak!

9. Najveći leptir na svijetu je leptir kraljice Aleksandre – raspon krila mu je 28 centimetara.

10. Nilski konji su prave mudrice – proizvode svoj vlastiti „losion“ za sunčanje u obliku ljepljivog crvenkastog znoja. Jedan od sastojaka također sprečava rast bakterija. To je veoma korisno za ratoborna stvorenja poput njih, uvijek prepunih posjekotina, ogrebotina i ugriza, jer se rane rjeđe inficiraju bakterijama i lakše zacijele.

12. Tupik je morska ptica s upečatljivim višebojnim kljunom i svjetolonarančastim nogama i prstima. Žive u obalnim područjima sjeverne polutke, uključujući i Arktik. Gornji dio usne šupljine i jezik imaju bodlje koje omogućuju ptici da istovremeno poprečno drži velik broj riba, a da i dalje može otvarati kljun i hvatati još. Kad hrane mlade znaju se vratiti i s 30 riba u kljunu!

14. Najbučnije životinje na kopnu su majmuni urlikavci. Njihov zov zvuči kao mješavina lavljeg rikanja i laveža pasa, a njime obilježavaju teritorij. Kad u zoru ili predvečerje skupina urlikavaca održava svoj koncert, njihova galama može se čuti i na udaljenosti od 5 kilometara!

16. Najotrovniji pauk na svijetu je australski pogrebni pauk (Atrax robustus). Vrlo je agresivan, ima zube dugačke 6 milimetara te njegov otrov može ubiti čovjeka u vrlo kratkom vremenu. Često se zna naći i u blizini kuća i naselja! No bez brige, stanište ovog strašnog pauka je istočna Australija.

18. Kao što im ime govori, spori lorisi kreću se sporo, oprezno i gotovo nečujno. Ako ovog slatkog polumajmuna uplašite, on neće pobjeći nego će se doslovce slediti i ostati priljubljen uz drvo. Tako nepomičan može ostati i do sat vremena! Simpatični spori lorisi posjeduju svojstvo koje se vro rijetko sreće kod sisavaca: otrovni ugriz. Otrove stvaraju u žlijezdi na laktu te ih miješaju sa slinom prije ugriza. Imaju jaki ugriz koji je u kombinaciji s otrovom prilično dobra obrana od neprijatelja. Prije odlaska u lov, majke ližu svoje mladunce i prenose im otrov na krzno da ih zaštiti dok nje nema.

20. Štakori su škakljivi! Jaak Panksepp s Bowling Green sveučilišta tvrdi da se štakori smiju kada ih se škaklja. Pritom ispuštaju zvukove koji podsjećaju hihotanje, a takav oblik glasanja štakora pokazatelj je koliko uživaju. 

21. Tijekom svog istraživanja Panksepp je došao do zaključka da će, ako im se za nagradu obeća škakljanje štakori ispunjavati razne zadatke. Poput traženja izlaza iz labirinta. 

23. Kornjače dišu kroz stražnjicu Ne sve, ali postoje vrste vodenih kornjača poput riječne Fitzroy kornjače koja pod vodom diše uz pomoć stražnjice. Konkretnije, dok je pod vodom pomoću stražnjice sakuplja vodu iz koje apsorbira kisik te na taj način može duže roniti.

25. Vrane se vole šaliti Istraživanje provedeno od strane znanstvenika s Oxford sveučilišta objavljeno u časopisu Science pokazalo je da su vrane izuzetno pametne životinje koje mogu izrađivati određene vrste alata koji im pomažu da dočepaju hrane.  Candance Savage, višegodišnji poznavatelj ptica za vrane pak kaže da su toliko inteligentne da jedna drugu mogu zezati. Na taj način zabavljaju se poput ljudi.

27. Pčele komuniciraju plešući Karl von Frisch sa Sveučilišta u Münchenu objašnjava kako medonosne pčele imaju vrlo sofisticirane sustave komunikacije koje unutar zajednice koriste za koordinaciju aktivnosti kolonije. 

29. Najpoznatiji je ples u kojem pčele nakon pronalaska cvijeta kod povratka u košnicu rade specifične pokrete koje nalikuju ljudskom plesu. Pčele koje su bile u izvidnici plešući ostalim pčelama unutar zajednice mogu objasniti smjer i udaljenost od košnice do cvijeća.

31. Znamo da ples može biti kružni ili u obliku osmice. Ako je izvor hrane oko 10 m i manje od košnice, ples je kružni i sabiračica trči u saću u uskom krugu, mijenjajući smjer lijevo-desno. Ako se izvor hrane nalazi dalje od 100m od košnice i pčela prvo potrči u malenom polukrugu i vrati se naglim zavojem na središnju crtu, a zatim opisuje jednak polukrug na drugu stranu i opet prelazi središnju crtu u istom smjeru kao i prvi puta, to se zove ples u obliku osmice.

32. Svaka krava ima najbolju prijateljicu Istraživač Krista McLennan promatrajući parove krava u stadu primijetio je da se krave međusobno druže, a ako ih sudbina rastavi na odvajanje reagiraju ubrzanim kucanjem srca te čak i davanjem manje mlijeka.  Kao i kod ljudi za njih su to stresne situacije.

34. Debelorepi dunart je mali mišoliki tobolčar s velikim ušima i repom dugačkim gotovo kao i on sam. U vrijeme kada hrane ima u izobilju, debelorepi dunarti mogu pojesti ogromne količine kukaca u samo jednoj noći – više od svoje vlastite težine! Njegov rep se puni zalihama masti zbog čega poprimi oblik mrkve. Zalihe iz svoje repne „smočnice“ koristi kada vlada nestašica hrane.

36. Ljenivci ne mogu drhtati jer su im mišići prespori. Toplinu čuvaju gustim krznom te se mogu duuugo vremena odmarati zbog čega su i dobili naziv ljenivci.

38. Da je žirafa najviša životinja na svijetu, to sigurno znate. Visina im donosi neke prednosti: mogu se hraniti lišćem i pupovima koje malo koja životinja može doseći, a lakše će i uočiti neprijatelje koji se približavaju. Žirafina visina ima i svojih mana: da bi se mogle napiti vode moraju raširiti noge i sagnuti vrat, a tada ih često napadaju grabežljivci jer je žirafi potrebno dosta vremena da se uspravi iz tog čudnog položaja i počne bježati. Srećom, žirafe moraju piti vodu tek svakih nekoliko dana zahvaljujući sočnim biljkama kojima se hrane.