Klasifikacija fizikalnih agenasa

Klasifikacija fizikalnih agenasa PowerPoint PPT Presentation


  • 465 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

ELEKTROTERAPIJA. ELEKTROTERAPIJA. fiziolo?ki i terapijski ucinak ovisi o vrsti vala, intenzitetu, trajanju i smjeru silnica elektricne struje i vrsti tkiva kroz koju struja prolazidepolarizacija ?ivaca ? osjetni/motoricki podra?aj ? kontrola boli, mi?icnog tonusa, proces cijeljenja i oporavka o?t

Download Presentation

Klasifikacija fizikalnih agenasa

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


1. Klasifikacija fizikalnih agenasa Termalni (npr. dubinsko zagrijavanje, oblozi) Mehanicki (npr. trakcija, kompresija, zvuk) Elektromagnetski (npr. elektricne struje)

2. ELEKTROTERAPIJA

3. ELEKTROTERAPIJA fizioloÜki i terapijski ucinak ovisi o vrsti vala, intenzitetu, trajanju i smjeru silnica elektricne struje i vrsti tkiva kroz koju struja prolazi depolarizacija ×ivaca ? osjetni/motoricki podra×aj ? kontrola boli, miÜicnog tonusa, proces cijeljenja i oporavka oÜtecenog tkiva

4. Podjela elektroterapije 1. neposredna/posredna 2. obzirom na frekvencijsko podrucje: niskofrekventna srednjefrekventna ľ interferentne struje visokofrekventna ľ dijatermija (KV)

5. Niskofrekventna elektroterapija (frekvencija do 140 Hz) 1. Terapija konstantnom istosmjernom strujom: galvanizacija, impulsna galvanizacija, iontoforeza 2. Elektrostimulacijska terapija 3. Terapija kombiniranim impulsima - dijadinamske struje - ultrapodra×ajne struje

6. Elektrodne tehnike monopolarna tehnika bipolarna tehnika

7. Monopolarna tehnika - podra×aj ide preko manje aktivne elektrode, inaktivna se elektroda postavlja na udaljenije mjesto - izvodi se po motorickim tockama - cesce se primjenjuje u dijagnostici - u terapijske se svrhe primjenjuje na malim miÜicima (lice, Üaka)

8. Bipolarna tehnika - jedna se elektroda postavlja na polaziÜte miÜica, a druga na prijelaz miÜica u tetivu - elektrode su metalne, pravilan izbor velicine - smjer silnica ľ prostrujava se cijeli miÜic

9. Motorne tocke - na svakom se miÜicu/×ivcu nalaze podrucja manje povrÜine na kojima je podra×ljivost najveca - miÜica motorna tocka ľ mjesto gdje ×ivac ulazi u miÜic - ×ivcana motorna tocka ľ mjesto gdje je ×ivac najbli×i povrÜini - primjenjuje se bla×i podra×aj

10. Simptomi bolesti lokomotornog sustava bol poviÜeni miÜicni tonus oteklina jutarnja zakocenost ogranicenje pokreta promijenjena boja ko×e opci simptomi

11. B O L - akutna (prva bol ľ Ad, druga bol ľ C) - kronicna (nemaligna, maligna) - nocicepcijska/neuropatska/psihogena - klinicka:povrÜinska, duboka, visceralna, neuropatska - procjena boli: VAS, VDS, MPQ, brojcana ljestvica

12. Provodenje osjeta boli I - receptori za bol (nociceptori) - pretvaraju podra×aj u elektricni potencijal KOÄA: mehanoreceptori (Ad vlakna) polimodalni nociceptori (C vlakna) MIŐIC: slobodni ×ivcani zavrÜeci A i C vl. UNUTRAŐNJI ORGANI: parenhimni i Üuplji organi

13. Provodenje osjeta boli II Primarni neuron boli (nociceptor ľ medulla spinalis) spinalni interneuroni, T stanice Sekundarni neuron boli (medulla spinalis- talamicke jezgre) Tercijarni neuron boli (talamicke jezgre-cortex)

14. Silazni inhibicijski sustavi boli - silazni serotoninergicki put (substantia nigra, nucleus raphe magnus) - silazni adrenergicki inhibicijski put (locus ceruleus)

15. Gate control theory - substantia gellatinosa (lamina I/II) ľ filtar - podra×aji koji idu C vlaknima prolaze kroz filtar, a koji idu A vlaknima ne prolaze - otkrice inhibitornih spinalnih interneurona - postojanje ekscitatornih interneurona

16. Galvanizacija primjena konstantne istosmjerne struje napona 50 V i jakosti 50 mA pripada niskofrekventnom podrucju vrste galvanizacije: 1. suha 2. specijalna 3. vla×na

18. Djelovanje galvanske struje 1. elektrolitska disocijacija 2. iontoforeza 3. elektroliza 4. elektroforeza 5. elektroosmoza

19. FizioloÜka djelovanja galvanskih struja Vazomotorni ×ivci (lokalno i refleksno) Motoricki ×ivci (podra×ljivost, provodljivost; ucinak na regeneraciju ×ivca) Analgetsko Ucinak na CNS

20. Suha galvanizacija poprecna (transregionalna) longitudinalna: uzdu×na/silazna tockasta

27. Vla×na galvanizacija stanicna kupka galvanska kupka ucinak struje, vodenog medija i ljekovitih tvari

30. Indikacije/Kontraindikacije - pareza/paraliza perifernih ×ivaca; poremecaji periferne cirkulacije, reumatske bolesti (ne u akutnoj/aktivnoj fazi); posttraumatski edemi - akutna upala; sklonost krvarenju; trudnoca; strana metalna tijela; bolesti srca; lokalni tumorski procesi (primarni/sekundarni)

31. IONTOFOREZA

32. Iontoforeza unoÜenje lijeka u ionskom obliku u organizam kroz intaktnu ko×u ili sluznicu ionski sastav lijeka intradermalni oblik lijeka (krema, mast, gel) posti×e se lokalno djelovanje podrucje primjene: izvanzglobni reumatizam, degenerativne bolesti, ko×ne bolesti, cirkulacijske smetnje i dr.

33. Terapija moduliranim impulsima - dijadinamske struje (50-100 Hz) - ultrapodra×ajne struje (do 140 Hz)

34. Ultrapodra×ajne struje - konstantna struja jakosti do 80 mA (serija pravokutnih impulsa) - fizioloÜki ucinak: 1. analgezija (posredno djelovanje na ×ivcane niti blokadom prijenosa impulsa) 2. hiperemija (lokalno/refleksno; posredovana otpuÜtanjem histamina i acetilkolina)

35. Dijadinamske struje niskofrekventne impulsne sinusoidne struje punovalne/poluvalne usmjerene frekvencije (50/100 Hz) terapijski ucinci: analgezija, potice miÜicnu kontrakciju, potice cijeljenje tkiva, antiedematozno/protuupalno, povecanje lokalne cirkulacije

37. Modulacije dijadinamskih struja I (iznad praga senzibilnog i ispod praga motorickog podr×aja) I 100 Hz; vibracije/bockanje; simpaticki uvjetovana bolna stanja glave i vrata, periferni vaskularni poremecaji Sudeckov sindrom II 50 Hz; vibracije posti×e se izrazitije analgetsko djelovanje smanjuje aktivnost simpatikusa tonizirajuce djelovanje na vezivo

38. Modulacije dijadinamskih struja II III kombinacija I i II antiedematozno djelovanje smanjuje tonus analgezija IV poluvalna usmjerena struja +galvanska struja (ritmicka izmjena) analgezija

39. Tehnika primjene moduliranih struja - UP struje se primjenjuju po bolnim tockama (odredenim redoslijedom) - DDS: transregionalna, bolne tocke na tipicnim mjestima, bolne tocke du×e zahvacenog ×ivca, paravertebralna, gangliotropna, vazotropna, miofascijalna primjena

43. Indikacije/Kontraindikacije - degenerativne bolesti aksijalnog skeleta, te korjenskih i perifernih zglobova, upalne bolesti (faza smirivanja), vertebralni i vertebrogeni sindromi, posttraumatska stanja (npr. kontuzije, ozljede mekih tkiva), varikozni sindrom i dr. - strana metalna tijela, prijelomi, tumori, pacemaker, upalne bolesti, sklonost krvarenju i dr.

44. Interferentne struje (4000 Hz)

45. Interferentne struje - proizlazi iz dvije sinusoidne izmjenicne struje koje se preklapaju u raznim kombinacijama - rezultat: struja niske frekvencije 1-100 Hz - interferencije sinusoidnih struja: 1. sumirajuca 2. oduzimajuca 3. suptrakcijska

48. Tehnika primjene - dva para elektroda - ucinak ne nastaje ispod elektroda, vec u dubini tkiva (zamiÜljeno kri×iÜte 4 elektroda) - staticka/kineticka/dinamicka - mjesto primjene: lokalno, na simpatikus, segmentno, Headove zone, transcerebralno

53. FizioloÜki/terapijski ucinici - depresija simpatikusa, potice senzorna i motoricka vlakna, vazodilatacija, potice stanicne procese - analgezija, smanjenje otekline/upale, povecanje miÜicne kontrakcije, povecanje lokalne/opce cirkulacije, poticanje cijeljenja (kost, miÜic), smanjenje inkontinencije

54. Analgetsko djelovanje ôgate control theoryö ľ mehanizam ulaska boli kroz glavna vrata; - neposredno: aktivacija descendentnog supresijskog sustava - posredno: blokiranje nociceptora, eleminacija algogenih tvari - stalna frekvencija do 100 Hz varijabilna frekvencija 1-100 Hz

55. Indikacije/Kontraindikcije - poremecaji periferne cirkulacije, sportske ozljede, ozljede kostiju i zglobova, bolni sindromi, degenerativne bolesti, poticanje cijeljenja i dr. - zlocudne bolesti, trudnoca, pacemaker, bolesti srca, akutna upala, Parkinsonova bolest, sklonost krvarenju i dr. - metalni predmeti nisu kontraindikacija

56. Elektrostimulacijska terapija - primjenjuje se za podra×ivanje motorickih i senzornih ×ivaca, a djeluje i na VNS - vrste impulsa: pravokutni, trokutasti, sinusoidni, trapezoidni, serijski pravokutni, neofaradski i impulsi modulirani po jacini - primjenjuju se 4 vrste struja: galvanska, izmjenicna, faradska i neofaradska - metode: EMS, ENS, FES, TENS

57. Karakteristike podra×aja Trokutasti i cetvrtasti podra×aj mora biti osjetno podnoÜljiv podra×aj mora izazvati selektivnu kontrakciju miÜica miÜic se ne smije prenaprezati ? umor miÜica

58. Indikacije OÜtecenje lokomotornog sustava: inaktivitetna miÜicna atrofija (npr. traumatske ozljede, dugotrajna imobilizacija...), jacanje zdravog miÜica (u populaciji sportaÜa) OÜtecenje gornjeg i donjeg motoneurona: periferna kljenut (stimulacija denerviranog miÜica u cilju odr×anja njegove trofike), ozljede perifernih ×ivaca (poticanje regeneracije i reinervacije ×ivca), smanjenje spasticnosti, kao pomoc pri motorickoj reedukaciji (ucenje ponovnog pokreta; postupci FES, EMG biofeedback, funkcionalna neuralna stimulacija)

59. Indikacije Ostala medicinska podrucja (kirurÜke struke ľ urologija, ginekologija ...): stres inkontinencija, jacanje uretralnog/analnog sfinktera, primarno slabi trudovi Poticanje procesa cijeljenja, protoka krvi i rasta kosti

60. Kontraindikacije Srcani elektrostimulator OÜtecenja ko×e u podrucju primjene (npr. upale ko×e i ko×nih adneksa, tromboflebitis zbog moguce mobilizacije tromba, zlocudna oboljenja) Skolnost krvarenju Trudnoca Strano metalno tijelo relativna kontraindikacija:izbjegavati podrucje karotidnog sinusa i stijenke prsnog koÜa, bolesnici s poremecajeg krvnog tlaka (! opasnost autonomne disregulacije), osobe s vecom kolicinom potko×nog masnog tkiva, bolesnici koji nisu kontaktibilni ili ne razumiju narav postupka

61. T E N S (Transkutana elektricna ×ivcana stimulacija)

62. Mehanizam djelovanja TENS-a - visokofrekventni TENS stimulura A▀ vl. i d opioidne receptore (porast endorfina) - TENS slican akupunkturi stimulira Ad vl. i potice otpuÜtanje endogenih opioida 1. podra×ivanje silaznog inhibitornog puta 2. inhibicija blokirajucih neurona GABA-e

63. T E N S - lijecenje akutne i kronicne boli - elektrode: ugljeni silikon+gel guma/sintetski polimer sterilne vodljive trake - tehnika primjene: na bolno mjesto, po okidackim/motorickim/akupunkturnim tockama

64. Funkcionalna elektricna stimulacija (FES) - u klinickoj primjeni od 1960.-tih - indikacija: 1. oÜtecenje gornjeg motoneurona (CVI, trauma, tumor i dr., cerebralna paraliza kod djece) 2. spinalna ozljeda ľ parapareza/plegija

65. FES II - tehnika primjene: jedno/viÜekanalna - transkutana FES perkutana FES implantacijska FES - razina djelovanja: cerebellum/gangliji medula spinalis miÜic/aferentne niti

66. FES III - klinicka primjena: 1. terapijska primjena (ES+kineziterapija) 2. ortotska primjena (AFO/KAFO ortoza) - kontraindikacija: pacemaker, myastenia, jaki spazam, lezija donjeg motoneurona, trudnoca, upalna stanja

  • Login