1 / 20

INTERNET

INTERNET. Uvod. Pojam Internet znači mreža unutar mreže , ili interkonekcija između više računara . Internet je vlastito ime globalne mreže brojnih računarskih mreža. Internet se sve više naziva globalnom mrežom informacija ( velika internacionalna globalna baza podataka ).

cady
Download Presentation

INTERNET

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. INTERNET

  2. Uvod Pojam Internet znači mreža unutar mreže, ili interkonekcija između više računara. Internet je vlastito ime globalne mreže brojnih računarskih mreža. Internet se sve više naziva globalnom mrežom informacija (velika internacionalna globalna baza podataka). • Internet nema vlasnika, nijedna država ili institucija nema vlast nad celinom • Jedina stvar koja se rešava centralizovano je pitanje adresa, pošto svaki računar mora imati jedinstven ID (po aktuelnom IP V4 od 0.0.0.0 do 255.255.255.255 a zbog sve većeg broja računara očekuje se prelazak na IP V6)

  3. IP adresa IP je skraćenica od eng. Internet Protocol, srpski naziv za ovo je IP adresa. IP adresa je uvek istog formata i kreće se u rasponu od 11.0.0.0 do 255.255.255.255. IP adresa (Internet Protocol) je brojčana 32-bitna adresa, koja je dodeljena svakom računaru (host) koji je povezan na internet. Znači, radi se o adresi vašeg računara na koju se šalju različite vrste podataka i ona se sastoji od 4 okteta. Svaki oktet ima 8 bita i njegov raspon se kreće od 0-255. Svaki oktet je razdvojen tačkom. IP adresa je 32-bitni broj ili adresa: 8 bita + 8 bita + 8 bita + 8 bita = 32 bita. Važeći IPv4 protokol, očekuje se prelazak na IPv6

  4. U zavisnosti od Internet veze, IP adresa može biti uvek ista pri konekciji (statička IP adresa), ili različita pri svakoj novoj konekciji (dinamička IP adresa). Kako bi se koristila dinamička IP adresa, mora da postoji server koji pruža adresu. IP adrese se u obično daju kroz servis koji se zove DHCP (Dynamic Host Configuration Protocol) Svaki računar na internetu, koji je javno dostupan, kao recimo www.microsoft.com ima svoju javnu i unikatnu IP adresu. Ta adresa se uparuje sa simboličkim imenom, jednostavnijim za pamćenje, pa je tako www.microsoft.com = 207.46.192.254

  5. IP adrese se dele na javne i privatne. Iz skupa svih adresa izdvojena su tri podskupa i proglašeni su za privatne. Računari sa ovim adresama se ne registruju na internetu (pa se mogu koristiti za lokalne mreže). Sada isto pravilo koje je važilo za adrese na internetu biva aplicirano na našu mrežu. Svaki računar u lokalnoj mreži mora da ima unikatnu adresu iz opsega privatnih adrese. Ti opsezi su sledeći:

  6. Proveri IP adresu svog računara Neki sajtovi pružaju usluge kao što su provera protoka (Download, Upload, IP adresa..) npr www.speedtest.net Takođe IP adresu možemo da dobijemo i na sledeći način: iz START menja izaberemo RUN, zatim ukucamo cmd otvara nam se DOS prozor tzv. Command Promt, gde ukucamo ipconfig gde kao rezultat dobijamo nas IP adresu Ping  je komanda IP protokola, koja primaocu nalaže da odgovori na nju i vrati pošiljaocu sadržaj koji je dobio u istom paketu. Koristi se za merenje brzine protoka odziva internet veza. Kada primalac dobije odgovor na ping može da izmeri vreme koje je bilo potrebno da paket ode do primaoca i vrati se nazad. Ovo vreme se obično meri u milisekundama. Ping je na računarima obezbeđen kroz  komandu ping. Jednostavno na komandnoj liniji odkucajteping <ip adresa>i dobićete izveštaj o tome koliki je od vašeg računara do računara na odabranoj IP adresi 

  7. Razvoj Interneta- ARPANET • Razvoj interneta počinje u SAD 1969. godine sa idejom pravljenja mreže računara koja bi obezbedila komunikaciju vojnih ustanova (ARPANET) • ARPANET (Advanced Research Projects Agency NETwork) – Agencija za napredne istraživačke projekte preteča je Interneta • Projekat Pentagona namenjen za vojne svrhe,počeo sa radom 1969. • Zasnivao se na peer-to-peermrežnoj filozofiji i protokolima koji su kasnije preuzeti od strane ostalih računarskih mreža 80-tih godina • Prestala je sa radom 1990, ostvarujući svoju istraživačku misiju, ali je ova tehnologija omogućila razvoj Interneta

  8. Globalizacija Interneta • 1980. Nacionalna Naučna fondacija (NSF) osniva mrežu koji povezuje akademske institucije • 1990. NSF predstavlja projekat umrežavanja na nacionalnom a zatim i na globalnom nivou • INTERNET (Inter-Network) - svetska WAN mreža za prenos podataka • Mreža servera povezanih optičkim kablovima (kičmom Interneta), radio relejnim ili satelitskim linkovima • Obuhvata hiljade podmreža i milione računara • U osnovi Interenta je mreža sa paketnim slanjem

  9. Slika prikazuje kako su države celog sveta međusobno povezane podvodnim optičkim kablovima čiji se prenosni kapacitet meri u terabitovima u sekundi, dok je prenos podataka preko satelita znatno manjeg kapaciteta i sa većom latencijom.

  10. Provajder Internet servisa –ISP • Svaki ISP (Internet Service Provider) povezan je stalnim vezama velike propusne moći sa drugim ISP: • ISP na lokalnom nivou pružaju (dial-up/ADSL/kablovski/wireless..) pristup Internetu • Regionalni ISP iznajmljuju Internet konekcije manjim ISP • Veliki ISP drže interkontinentalne Internet veze • Veze između ISP-a preko kojih se odvija glavni mrežni saobraćaj zove se Internet okosnica (backbone). Ova veza se ostvaruje optičkim kablovima, satelitskim linkovima ili radio relejima

  11. Provajder Internet servisa –ISP

  12. Servisi interneta • Krajem 90. godina pojavljuju se nove tehnologije i usluge koje doživljavaju veliku popularnost: • Pretraživači Interneta (eng. web browser - search engines), • World Wide Web i e-mail, • Internet telefonija (VoiceIP), • El- trgovina i poslovanje (eng. e-commerce, e-business), • Web portali, • On-line bankarstvo (e-banking) • Prenos multimedijalnih sadržaja, • Prenos slike i zvuka uživo itd.

  13. WWW World Wide Web (WWW) je servis Interneta kojije omogućio dostupnost i popularnost Interneta ljudima širom sveta • Uključuje bogatstvo multimedialnih sadržaja kroz jednostavan program tipa -usmeri i klikni, koji se zove web pretraživač (Web browser) • Sačinjen je od milijardi međusobno povezanih dokumenata koji se zovu web stranice (Web pages) ili HTTP stranice

  14. Web Site • Kolekcija povezanih stranica uskladištenih na istom računaru naziva se web lokacija (Web site) • Home Page je početna stana Web mesta koja pruža informacije o sadržaju i omogućava prelaz na željene stranice • Svaka web stranica ima jedinstvenu adresu • ova adresa se naziva uniformi lokator resursa - URL (uniform resource locator) • Na primer: URL za web stranicu http://www.facebook.com

  15. Hipertekst • Hipertekst se opisuje kao nesekvencijalni fragmenti teksta međusobno povezani pomoću pokazivača (link –veza) • Omogućava čitaocu pristup informacijama u svom sopstvenom izboru i stilu • Veze definišu čvorove i tako kreiraju nelinearne dokumente. Mogu biti predstavljene na različite načine (podvučen tekst, ukošen, druga boja teksta, sličica...) • Hipertekst koji ukazuje na dokumente koji se nalaze na istom računaru predstavlja link (vezu) • Hipertekst koji ukazuje na dokumente koji se nalaze na nekom drugom računaru predstavlja hiperlink (hipervezu)

  16. Multimedija Hipermedija • Multimedija je bilo koja kombinacija teksta, grafike, fotografija, zvuka, animacija ili video zapisa u jednom dokumentu • Ako korisnik određuje redosled korišćenja informacija onda postaje Interaktivna multimedija • Ujedinjuje Hipertekst i Multimediju • Kretanje kroz hipertekst naziva se NAVIGACIJA a za čitanje ovakvih dokumenata koriste se pretraživači (Browser- i npr: Mozzila Firefox, Internet Explorer, Netscape Navigator, Opera...)

  17. Savremene Internet usluge • U srcu Weba je koncept hiperteksta – HTTP stranice • Koristeći Web browser(Mozzila, Opera, Chrome..), korisnik može prelaziti sa jedne na drugu web stranicu klikom na hiperlinkove (često se zovu linkovi)—reči, ikone ili meniji koji služe kao dugme (taster) • Brauzeri imaju dugmad za Napred – Nazad • Većina brazuera uključuje alate nazvane BookmarksiliFavorites začuvanje personalne liste posećenih sajtova • Search engines (Google, MSN, Yahoo..) se koriste da lociraju informacije na Web-u • Izgrađeni na bazi podataka sa katalogom Web lokacija na bazi sadržaja

  18. Pretraživači i njihovo korišćenje • Web mesta sa kojih je moguće automatizovano traženje informacija su pretraživači interneta. Većina njih zbog isplativost ima odlike portala (npr naplaćuju reklamiranje). • Za pretraživanje se koriste: • pretraživači (search engines) npr Google • metapretraživači • inteligentni agenti • Svaka od mašina održava svoju bazu podataka a korisnik pretražuje tu bazu. Uspeh zavisi od zadate ključne reči • Čine ih tri modula: pauk (Web Crawler), indekser i server koji odgovara na upite

  19. Metapretraživači(MetaCrawler) • Programi koji istovremeno angažuju veći broj pretraživača, a na osnovu prikupljenih podataka sastavljaju listu pronađenih dokumenata. • S obzirom da sami ne pretražuju Web, nemaju svoju bazu podataka Inteligentni agenti • Programi koji samostalno izvode pretraživanje umesto vlasnika • Nalaze se na računaru vlasnika i pretražuju korišćenjem različitih pretraživača • Periodično ponavljaju pretraživanje i obaveštavaju o rezultatima • Primeri: Letizia, WebCrawler, WebAnts...

  20. ***Web pretraživači*** • Googlejedna od najuspešnijih kompanija na Internetu • preko 1 mlrd upita dnevno • Objavili gaSergey Brin iLarry Page (Stanford Ph.D. students) • Novi pristup dizajnu web stranica: • Markira relevantnost stranica po broju pristupa drugih odnosnih linkova na stranicu • Pretraživači (Search Engines) • Služe za lakše nalaženje potrebnih informacija naWeb-u • Web Krauleri (WebCrawler)ilipauci • Softverski roboti koji sistematskipretražuju Web • Neki pretraživači koriste ključne rečii Bulovu logiku za obavljanje pretrage • Neki drugi pretraživači koriste u pretrazi hijerarhijske direktorijume ili drvo sadržaja

More Related