1 / 74

Standardni prezentacijski format

Standardni prezentacijski format. 4. tromjesečje 2013. Sadržaj. Ciljevi i struktura središnje banke Realni sektor Monetarna politika Platna bilanca i tečaj Bankovni sustav. Ciljevi i zadaci središnje banke. STABILNOST CIJENA

cade
Download Presentation

Standardni prezentacijski format

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Standardni prezentacijski format 4. tromjesečje 2013.

  2. Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Monetarna politika • Platna bilanca i tečaj • Bankovni sustav

  3. Ciljevi i zadaci središnje banke • STABILNOST CIJENA • PODUPIRANJE GOSPODARSKE POLITIKE RH, NE DOVODEĆI U PITANJE OSNOVNI CILJ • Upravljanje međunarodnim pričuvama • Izdavanje novčanica i kovanog novca • Nadziranje osnivanja, poslovanja te ukidanja banaka • Reguliranje, unapređenje i nadziranje platnog sustava • Obavljanje zakonom utvrđenih poslova za RH

  4. Nezavisnost središnje banke • Institucionalna: odluke su neovisne od utjecaja drugih institucija • Funkcijska: jasan cilj i samostalnost u odabiru mjera i instrumenata • Osobna: jamči zaštitu dužnosnika od vanjskih pritisaka, isključuje sukobe interesa i precizno definira izbor i razrješenje Guvernera i članova Savjeta • Financijska: prihode i rashode određuje narav monetarne i devizne politike

  5. Struktura HNB-a

  6. Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Agregatna ponuda i potražnja • Tržište rada • Cijene • Fiskalna politika • Monetarna politika • Platna bilanca i tečaj • Bankovni sustav

  7. Stope promjene realnog BDP-a Hrvatska Zemlje usporedivih značajki * Podatak za 2013. odnosi se na prvo polugodište.Napomena: Podaci nakon 2010. godine su privremeni.Više informacija dostupno je na www.dzs.hr Izvor: DZS Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, 2003. – 2012. Izvori: Eurostat; DZS

  8. Struktura bruto dodane vrijednosti, u tekućim cijenama, 2013*. * Prvo polugodište 2013.Izvor: DZS

  9. Doprinosi domaće i neto inozemne potražnje rastu BDP-a * Podaci za 2013. odnose se na prvo polugodište.Podaci nakon 2010. godine su privremeni. Izvor: DZS

  10. Stopa nezaposlenosti Hrvatska Stopa anketne nezaposlenosti, zemlje usporedivih značajki, 2013.* Anketa o radnoj snazi se od početka 2007. godine objavljuje u tromjesečnoj dinamici. Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe stare 15 i više godina. * Administrativna stopa za siječanj – kolovoz 2013.; anketna stopa za siječanj – lipanj 2013.Izvor: DZS * Stopa anketne nezaposlenosti za siječanj – lipanj 2013.Napomena: Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe u dobi 15 – 74. Izvori: Eurostat; DZS

  11. Nominalne i realne neto plaće * siječanj – lipanj 2013.Izvori: DZS; HNB

  12. Ukupni mjesečni trošak rada u privredi za 2012. Ukupni trošak rada prikazan je kao prosječna mjesečna bruto plaća.Izvori: DZS; nacionalni statistički uredi

  13. Bruto dodana vrijednost u industriji po zaposlenom * siječanj – lipanj 2013.Izvor: DZS

  14. Inflacija Hrvatska Godišnje stope inflacije i doprinosi komponenata inflaciji potrošačkih cijena u Hrvatskoj * siječanj – kolovoz 2013.Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (do kraja 1998. inflacija mjerena indeksom cijena na malo) i temeljna inflacija, prosječne godišnje stope promjene. Izvor: DZS Izvor: DZS

  15. Usporedba inflacije u Hrvatskoj, eurozoni i odabranim zemljama Prosječne godišnje stope promjene. Inflacija u Hrvatskoj mjerena je indeksom potrošačkih cijena, dok je u ostalim odabranim zemljama mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena. Izvori: DZS; Eurostat

  16. Prihodi i rashodi konsolidirane opće države Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2012. Svi podaci prikazani su na gotovinskom načelu osim podataka za HAC i HC u razdoblju nakon 2004. Podaci o prihodima i rashodima konsolidirane opće države prikazani su prema GFS 2001 metodologiji. Rashodi su uvećani za nabavu nefinancijske imovine. Od 2008. HAC je isključen iz obuhvata opće države.Izvor: MF Sukladno ESA 95 metodologiji.Izvori: Eurostat; MF

  17. Saldo konsolidirane opće države Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2012. Ukupni fisklani saldo (GFS 2001) za 2002. i 2003. prikazan je na gotovinskom načelu, a nakon toga na modificiranom obračunskom načelu. Od 2008. HAC je isključen iz obuhvata opće države. U izračun salda uključene su godišnje isplate povrata duga umirovljenicima (više o metodologiji izračuna salda vidi u Biltenu 165 u Okviru 4.).Izvori: Eurostat; MF; HNB Sukladno ESA 95. Izvori: Eurostat; MF

  18. Dug opće države Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2012. Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za koji jamči središnja država (uključujući HBOR). Od 2008. dug HAC-a isključen je iz duga opće države.Izvor: HNB Izvori: Eurostat; HNB

  19. Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Monetarna politika • Instrumenti i mjere monetarne politike • Monetarna kretanja • Kamatne stope • Platna bilanca i tečaj • Bankovni sustav

  20. Devizne intervencije i tečaj Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i faktora konverzije (1,95583).Izvor: HNB

  21. Kretanje tečaja prije intervencije HNB-a i iznos intervencije, 1996. – 2013. Promjena tečaja na dan intervencije (okomita os) u odnosu na tečaj 4 dana prije intervencije i iznos intervencije (horizontalna os).Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i faktora konverzije (1,95583). Izvor: HNB

  22. Kreiranje i povlačenje primarnog novca U devizne transakcije ubrajaju se kupoprodaje deviza HNB-a s poslovnim bankama, MF-om i ugovori o razmjeni (engl. swap), pri čemu pozitivne vrijednosti odražavaju kupovinu deviza. Vrijednosti za obratne repo transakcije i lombardne kredite prikazane su kao promjene njihova stanja u odnosu na prethodno tromjesečje. Izvor: HNB

  23. Obvezne pričuve i minimalna devizna likvidnost Osjenčana područja označavaju razdoblje kada se rast plasmana banaka regulirao upisom obveznih blagajničkih zapisa HNB-a. Izvor: HNB

  24. Višak likvidnosti i prekonoćna kamatna stopa Izvor: HNB

  25. Primarni novac M0 Izvor: HNB

  26. Međunarodne pričuve HNB-a i novčana masa Izvor: HNB

  27. Aktiva kreditnih institucija Izvor: HNB

  28. Plasmani kreditnih institucija(isključujući državu) Plasmani kreditnih institucija(isključujući državu) Udio plasmana u BDP-u Izvor: Eurostat; HNB Napomena: U 2012. Ministarstvo financija preuzelo je kreditne obveze brodogradilišta, dok je jedna poslovna banka prenijela dio svojih potraživanja na povezano društvo, što je utjecalo na znatan pad ukupnih kredita.Izvor: HNB

  29. Krediti kreditnih institucija stopa promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godineNapomena: U 2012. Ministarstvo financija preuzelo je kreditne obveze brodogradilišta, dok je jedna poslovna banka prenijela dio svojih potraživanja na povezano društvo, što je utjecalo na znatan pad ukupnih kredita odobrenih poduzećima. Izvor: HNB

  30. Struktura kredita stanovništvu Izvor: HNB

  31. Valutna struktura plasmana kreditnih institucija Napomena: Krediti u stranoj valuti uključuju kredite denominirane u toj valuti i kredite indeksirane uz tu valutu. Izvor: HNB

  32. Monetarni agregat M4 * uključujući kunske depozite s valutnom klauzulom Izvor: HNB

  33. Euroizacija Izvor: HNB

  34. Prosječne aktivne kamatne stope banaka Izvor: HNB

  35. Prosječne pasivne kamatne stope banaka Izvor: HNB

  36. Razlika između kamatnih stopa na kredite i depozite * bez valutne klauzule ** s valutnom klauzulom Izvor: HNB

  37. Prinosi na TZ i na kunsku obveznicu RH Za TZ, prosječna mjesečna stopa; za petogodišnji i sedmogodišnju obveznicu, prema cijeni na zadnji dan trgovanja u mjesecu; za desetogodišnju obveznicu, prema prosječnoj cijeni u mjesecu Napomena: Budući da je petogodišnja državna kunska obveznica dospjela 28. 5. 2008., za daljnji prikaz kretanja prinosa na državne obveznice izabrana je sedmogodišnja državna kunska obveznica koja dospijeva 11. 7. 2013. Sedmogodišnja državna kunska obveznica dospijela je 11.7.2013. te je zamijenjena desetogodišnjom državnom kunskom obveznicom koja dospijeva 5. 3. 2020.Izvori: MF; Zagrebačka burza

  38. Obveznice na Zagrebačkoj burzi Stanje na dan 15. listopada 2013. Izvor: Zagrebačka burza

  39. Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Monetarna politika • Platna bilanca i tečaj • Vanjska trgovina • Tekući račun • Inozemni dug • Direktna inozemna ulaganja • Bankovni sustav

  40. Tečajna politika • Upravljano plivajući tečajni sustav • Tečaj se određuje na deviznom tržištu, temeljem ponude i potražnje • Središnja banka intervenira na deviznom tržištu, ali NE BRANI određenu razinu tečaja

  41. Devizno tržište • Kuna je konvertibilna valuta • Nema restrikcija kod repatrijacije profita i likvidacije investicija • Banke slobodno određuju tečaj, sudjeluju u međunarodnom platnom prometu i obavljaju devizno poslovanje

  42. Manjak tekućeg računa i FDI u Hrvatsku Ostvarenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku i salda na tekućem računu platne bilance u 2003. godini isključuju transfer Plive. Negativne vrijednosti manjka na tekućem računu upućuju na postojanje viška na tekućem računu. Izvor: HNB

  43. Struktura tekućeg računa platne bilance Izvor: HNB

  44. Saldo tekućeg računa po zemljama, 2012. Izvori: Eurostat; HNB

  45. Nominalni dnevni tečaj kune prema euru, američkom dolaru i švicarskome franku Izvor: HNB

  46. Indeks nominalnog i realnog efektivnog tečaja kune Indeksi realnoga efektivnog tečaja za treće tromjesečje 2013. odnose se samo na srpanj i kolovoz.Pad indeksa označava aprecijaciju kune.Izvor: HNB

  47. Indeks realnoga efektivnog tečaja uz potrošačke cijene Podaci za treće tromjesečje 2013. odnose se samo na srpanj i kolovoz.Pad indeksa označava realnu efektivnu aprecijaciju. Izvori: BIS; HNB

  48. Robna razmjena Desezonirani podaci. Izvori: DZS; HNB

  49. Inozemni dug RH prema sektoru dužnika Izvor: HNB

  50. Inozemni dug RH prema sektoru kreditora Izvor: HNB

More Related