INOVACIJE I RUKOVOĐENJE REVIZIJSKIM INSTITUCIJAMA U 21. STOLJEĆU

1. INOVACIJE I RUKOVOĐENJE REVIZIJSKIM INSTITUCIJAMA U 21. STOLJEĆU Prezentant: IBRAHIM OKANOVIĆ

2. UVOD • Društvo se mijenja velikom brzinom........? • Mijenjaju se i zadaci revizijskih institucija..! • Potreba za inovacijom i promjenama u rukovođenju revizijskim institucijama. • Cilj je stalno poboljšanje i potreba za osiguranjem dodane vrijednosti. • Odgovoriti na promjene u društvu na proaktivan, a ne reaktivan način. • Da li trebamo preuzeti glavnu riječ, ili samo trebamo slijediti? • Ne postoji jedinstven odgovor, važno je sortirati relevantne teme, kako bi se definirali odgovori.

3. POTPUNA TRANSPARENTNOST • Vlada zna mnogo više o nama nego što mi znamo o njoj. • Da vjerujemo u ono što nam Vlada kaže, ili da pokrenemo dugotrajne procedure kako bi smo dobili informacije od Vlade. • Vladine informacije bi trebale biti dostupne stalno (24/7) za svakoga ko ima internet-konekciju. • Postavlja se pitanje kako isto postići? • Vlade veoma često kao skriveno blago čuvaju podatke o onome što rade, koliko sredstava troše i kakvi su učinci navedenog. • Većina ovakvih podataka nije dostupna za javnost.

4. OTVORENI PODACI/“POTROŠNJA“ Čineći navedene podatke javno dostupnim, bez neophodne registracije, troškova i zakonskih restrikcija stvorit će se mnogo bolja slika onoga što vlade rade. Moći ćemo pratiti Vladinu potrošnju, urednost javnog saobraćaja, kvalitet naših škola i implementaciju zakona.

5. POSTAVLJA SE PITANJE KAKO ĆE NAVEDENO UTICATI NA REVIZIJSKE INSTITUCIJE? • Da li će situacija, u kojoj građani mogu sa svojih kućnih računara pratiti Vladine podatke, učiniti postojeći način revizije zastarjelim? • U ovakvoj situaciji od revizijskih institucija se neosporno traže inovacije. • Čisto retrospektivna identifikacija nedostataka i slabosti više neće biti dovoljna, kako bi vrhovne revizijske institucije zadržale ulogu efikasnosti i efektivnosti. • VRI može iskoristiti svoj puni potencijal u borbi za bolju javnu upravu kombinacijom retrospektivnog revizijskog rada i davanja preporuka na osnovu predviđanja budućih trendova (revizija zasnovana na pogledu „u naprijed“).

6. VODIČ ZA VLADINE INSTITUCIJE • Ovaj vodič ima korisne efekte, kako za uposlenike javnih institucija, na način da im olakša rad na novim zadacima u smislu izbjegavanja uobičajenih grešaka, tako i za same revizore u situacijama kada revidiraju slične slučajeve. • Na ovaj način revizija će pokušati da reaguje „u naprijed“ i da na vrijeme spriječi nastanak uobičajenih grešaka. • U Uredu za reviziju Velike Britanije iz sličnih razloga su počeli mijenjati način rada, tako da se zajednički okupljaju vještine i ekspertiza finansijskih revizora i revizora učinka, uključujući i analitičare, kako bi se za potrebe Parlamenta osigurao revizijski izvještaj šireg spektra. 

7. UKLJUČIVANJE GRAĐANA – NOVI MEDIJI • U posljednjim godinama svjedoci smo prave revolucije u svijetu medija. • Novi mediji su postali glavni kanal komunikacije. • Ova revolucija ima značajan uticaj i na aktivnosti revizijskih institucija. • Novi mediji su efektivan i izazovan vid dvosmjerne komunikacije. • Prije svega novi mediji mogu omogućiti efikasan način objave revizijskih nalaza bez uključivanja posrednika. • Također, novi mediji su se pokazali i kao efikasan način za prikupljanje informacija od javnosti.

8. BRZI PRENOS INFORMACIJA Poruka može biti poslana na različite načine i u različitom momentu. Promjene u društvu nalažu da revizijske institucije sve više komuniciraju sa subjektima revizije, stanovništvom, vladom i drugim zainteresiranim korisnicima izvještaja. Shodno navedenom u porastu je upotreba različitih tehnika vizualizacije, kao i različitih socijalnih i digitalnih medija.

9. INTERNET - STRANICE • Veliki broj vrhovnih revizijskih institucija aktivno je prisutan na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter. • Iste se koriste kao pouzdan i dobar izvor informacija, ali i kao način za aktivno prezentiranje svojih nalaza, zaključaka i preporuka. • Ipak novi mediji predstavljaju izazov za vrhovne revizijske institucije, jer se od njih zahtjeva da pronađu odgovarajući balans između novih alata i pravila koja su utvrđena za revizijsku instituciju.

10. RAZVIJENA KOMUNIKACIJA • Od načina i kvaliteta komunikacije revizijske institucije sa Parlamentom, Vladom, subjektima revizije, ekspertima, stanovništvom, značajno zavisi dodana vrijednost koju treba pružiti. • Bolja komunikacija ostvaruje veću dodanu vrijednost. • Iskustva su pokazala da je dobro poruku poslati i prije objave samog izvještaja - u fazi revizije. • Razgovori sa što više subjekata, te posebne fokus grupe sa stručnjacima i samim subjektima revizije mogu poslati poruku revizije i prije završetka iste. • Generalno gledajući za rezultate revizije su uvijek najviše zainteresovani oni koji su bili uključeni u procesu revizije. 

11. REVIZIJSKE INSTITUCIJE I ODRŽIVOST • Postavlja se pitanje šta revizijske institucije čine i mogu učiniti u pogledu društvene odgovornosti i doprinosa održivom razvoju? • Moguće je pokazati dobar primjer i biti „vođa“ u okviru vlastite strategije, djelovanja i odgovornosti. • Možemo dati pozitivan doprinos uz pomoć konkretnih revizija iz oblasti održivog razvoja. • Možemo naučiti dobre prakse od privatnog sektora i naših partnera.

12. ISO 26000 predstavlja značajan okvir i smjernice za socijalno odgovorno ponašanje U osnovi navedenog dokumenta ističu se slijedeći aspekti poslovanja: • Odgovornost i transparentnost. • Poštivanje zakona i međunarodnih normi ponašanja. • Poštivanje ljudskih prava i etika ponašanja. • Aspekt zaštite okoliša u svakodnevnom poslovanju. • Podrška razvoju društvene zajednice.

13. REVIZIJA „BEZ PAPIRA“ • Revizija „bez papira“ ne podrazumijeva samo upotrebu revizijskih softvera. • Ključno pitanje predstavlja - kako na pametan i inovativan način upotrijebiti IT solucije u revizijskom poslu (e-bankarstvo, e-identifikacioni brojevi, e-javne nabavke, e-socijalno osiguranje, elektronski softveri za računovodstvo, e-fakture, elektronsko finansijsko izvještavanje, e-zdravstvo...). • Iskustvo drugih zemalja u kojima se značajno koriste sve ove moderne IT solucije pokazuje pozitivne efekte istog na samu reviziju (olakšan pristup informacijama, povećana efikasnost u planiranju i provođenju revizije, smanjenje sistemskih grešaka u odnosu na ljudske greške i sl.). • Na ovaj način revizijske institucije svojom revizijskom praksom i preporukama mogu imati značajnu ulogu u IT razvoju javnog sektora.

14. E-PONAŠANJE • U tom smislu pokrenuli su niz aktivnosti usmjerenih ekološki prihvatljivom ponašanju. • Prije svega okrenuli su se kao upravljanju dokumentacijom bez upotrebe papira. • Svi revizijski i administrativni dokumenti se proizvode i arhiviraju u elektronskom formatu. • Također su uvedene procedure elektronskog potpisivanja internih dokumenata, a slanje dopisa u ne-elektronskom formatu vrši se samo u iznimnim slučajevima.

15. NADZOR PONAŠANJA I KULTURA • Od 2008. godine finansijski sektor, a zatim i svi ostali sektori su pogođeni krizom. • Do tada je revizija finansijskog sektora bila zasnovana na „pogledu u nazad“ i fokusirana na finansijske rizike i kontrolu sistema. • Finansijska kriza je izazvala promjene, te ukazala na potrebu za kritičkim osvrtom na učinkovitost postojećeg načina nadzora i revizije. • Postavlja se pitanje da li je raniji način nadzora adekvatan i da li bi isti mogao spriječiti ponavljanje krize?

16. NADZOR USMJEREN KA BUDUĆNOSTI • Jedna od naučenih lekcija ukazuje na slabosti kasnog nadzora, koji ne osigurava pravovremene reakcije. • Upravo zbog toga, nameće se zaključak da nadzor treba biti usmjeren ka budućnosti, kako bi se osigurale pravovremene reakcije. • Navedeno podrazumijeva pristup zasnovan na obuhvatnoj analizi rizika zasnovanoj ne samo na finansijskom, nego i ostalim vrstama rizika, kao što su analiza modela poslovanja, efektivnost uprave, ponašanje i kultura organizacije.

17. ANALIZA UZROKA KRIZE • Mnogobrojni stručnjaci su pokušali identificirati i analizirati uzročnike krize. • Analize su pokazale da upravljačka struktura nije bila osnovni uzrok krize, nego da je ponašanje nadležnih ljudi unutar ovih struktura predstavljalo osnovni uzročnik nastale situacije. • Promjene u ponašanju unutar organizacije obično nastaju u vrijeme kada je teško primijetiti bilo kakve promjene financijske prirode. • S druge strane, rizici vezani za ponašanje unutar organizacija mogu imati značajne financijske posljedice, te s toga rana identifikacija ovih promjena i pravovremena reakcija može spriječiti negativne ishode.

18. “LEDENI BRIJEG” • Kako bi se slikovito objasnila kultura jedne institucije moguće je kao metaforu zamisliti „ledeni brijeg“. • Dio kulture lako je uočiti jer je iznad vodene površine. • Sa druge strane dio kulture je teže uočljiv, jer se nalazi ispod površine vode, međutim i ovaj dio ima jednak uticaj na poslovanje institucije kao i lako uočljive karakteristike kulture. • Formalna organizacija se sastoji od: pravila, procedura, razina i linija izvještavanja. • Sa druge strane neformalna organizacija se sastoji od veza, moći, konflikata, neformalnih autoriteta, socijalnih karakteristika i stavova. • Da bi se identificirali budući problemi i rizici neophodno je posmatrati formalnu, ali i neformalnu stranu organizacije.

19. NADZOR NAD PONAŠANJEM • Bitno je napomenuti kako nadzor nad ponašanjem i kulturom organizacije ne predstavlja posebnu vrstu nadzora. • Isti je samo dio sveobuhvatnog nadzora. • Pokazatelji ove vrste predstavljaju dodatne, veoma korisne, aspekte u poslovanju institucija. • Interesantno je proučiti u kojoj mjeri ponašanje doprinosi, ili ometa rad institucije. • U tom kontekstu ovi pokazatelji se koriste da pojačaju samu svrhu nadzora koja podrazumijeva finansijsku stabilnost institucija. • Za potrebe ove vrste istraživanja često je neophodna pomoć, ekspertiza i vještine stručnjaka iz oblasti psihologije.

20. VRI I ANALIZA PONAŠANJA INSTITUCIJA S obzirom da svaka institucija može biti pogođena problemima vezanim za kulturu i ponašanje, analiza ovih pitanja može biti od velike koristi za rad vrhovnih revizijskih institucija. Na ovaj način vrhovne revizijske institucije mogu uticati na potrebne kulturološke promjene unutar javnih institucija.

21. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA • Revizijske institucije su zagovornici transparentnosti. • Podaci iz javnog sektora su u stalnom porastu. • Također, do ovih podataka je sve lakše doći, te isti daju javnosti mogućnost da preuzme ulogu revizora. • Nove tehnologije trebaju pomoći revizijskim institucijama da na brži i napredniji način analiziraju i povezuju informacije sa kojima raspolažu.

22. „OTVORENI PODACI“ „Otvoreni podaci“ daju nove mogućnosti za evaluaciju vladine uspješnosti, kao i povećanja transparentnosti i odgovornosti javnog sektora. „Otvoreni podaci“ zahtijevaju da revizijske institucije ponovno razmisle o svojoj relevantnosti, tradicionalnoj ulozi, mogućnostima i potrebama.

23. “VRI” TREBAJU: • Težiti stvaranju inovativne kulture učenja i unapređivanja, a povremeno i eksperimentiranja. • Osigurati svoju relevantnost na način da čine drugačije stvari, da stvari rade na različit način i da se dotiču novih tema (revizija učinka). • Dijeliti iskustva i dileme sa EUROSAI zajednicom, jer je isto od obostrane koristi. • VRI imaju obavezu da svojim dobrim primjerom utiču na pozitivne promjene u društvu.

24. HVALA NA PAŽNJI