ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZA Š TITI

1. ZAKONO ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Vesna Dulibić, dipl.iur. Zamjenica direktora Zavoda Grafička obrada: Sanja Pustišek-Tanhofer

2. UVOD POPIS PROPISA I OPĆIH AKATA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE ZA PROVOĐENJE OSNOVNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA: - Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 94/01., 88/02., 149/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 90/05.) - Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 121/03. i 48/05.) - Zakon o oslobađanju od dijela troškova zdravstvene zaštite ("Narodne novine" broj 32/02. i 30/04.) - Zakon o liječništvu ("Narodne novine" broj 121/03.) - Zakon o stomatološkoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03.) - Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03.) - Zakon o sestrinstvu ("Narodne novine" broj 121/03.) - Zakon o ljekarništvu ("Narodne novine" broj 121/03.) - Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima ("Narodne novine" broj 121/03. i 177/04.) - Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 49/04.), - Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 30/02. i 51/04., 57/05, 72/05. 155/05.), - Odluka o opsegu prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja za 2005. godinu ( "Narodne novine" broj 153/04.)

3. UVOD POPIS PROPISA I OPĆIH AKATA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE ZA PROVOĐENJE OSNOVNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA: - Osnovna mreža zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 188/04.) - Naredba o najvećem iznosu zakupnine za jedinicu zakupa u zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite i lječilišta za 2005. godinu ("Narodne novine" broj 146/05.) - Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ("Narodne novine" broj 87/02. i 9/03.) - Naredba o obaveznom isticanju oznake o početku i završetku radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnosti ("Narodne novine" broj 19/99.) - Pravilnik o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti ("Narodne novine" broj 5/03.) - Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 90/04.) - Odluka o iznosu administrativne pristojbe koja se plaća prilikom korištenja zdravstvene zaštite ("Narodne novine" broj 111/05.) - Pravilnik o načinu razvrstavanja lijekova te propisivanju i izdavanju lijekova ("Narodne novine" broj 123/05.)

4. UVOD PRAVILNICI: - Pravila i opći uvjeti ugovaranja primarne, sekundarne i tercijarne razine zdravstvene djelatnosti i razine zdravstvnih zavoda za 2005. godinu ("Narodne novine" broj 16/05. i 69/05, 112/05.) - Pravilnik o načinu ostvarivanja prava osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite ("Narodne novine" broj 106/04.) - Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 93/03., 158/03., 198/03., 81/04., 174/04., 30/05., 62/05., 112/05.) - Pravilnik o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja za 2005. godinu ("Narodne novine" broj 155/05.) - Pravilnik o sastavu, ovlastima i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ("Narodne novine" broj 76/02., 32/03. i 73/03.) - Pravilnik o načinu propisivanja, izdavanja i naplaćivanja lijekova ("Narodne novine" broj 155/05.) - Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima ("Narodne novine" broj 93/03. – pročišćeni tekst, 158/03 i 74/04. – osim u dijelu koji se odnosi na stomatološka pomagala) - Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala ("Narodne novine" broj 25/05., 41/05. 88/05., 125/05. i 155/05. – samo u dijelu koji se odnosi na stomatološka pomagala)

5. UVOD PRAVILNICI: - Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući ("Narodne novine" broj 26/96., 79/97., 31/99., 51/99. i 73/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja za provođenje zdravstvene njege u kući ("Narodne novine" broj 76/02.) - Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu ("Narodne novine" broj 76/02., 43/03., 198/03., 30/05. i 155/05.) - Pravilnik o načinu obavljanja kontrole poslovanja ugovornih subjekata i ustrojstvenih jedinica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ("Narodne novine" broj 32/03.) - Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti ("Narodne novine" broj 32/03.) - Pravila uspostavljanja i provođenja dopunskog osiguranja ("Narodne novine" broj 47/02., 76/02., 2/03., 11/03., 106/04. i 51/05.) - Pravilnik o pravu obveznika doprinosa na povrat dijela posebnog doprinosa za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti ("Narodne novine" broj 167/03.)Pravilnik o postupku i načinu davanja mišljenja o opravdanosti osnivanja zdravstvenih ustanova, odnosno privatne prakse u Osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 94/05.)

6. UVOD ODLUKE: - Odluka o osnovama za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima za 2005. godinu ("Narodne novine" broj 188/04., 30/05., 51/05. 60/05., 88/05, 112/05. i 155/05.) - Odluka o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ("Narodne novine" broj 5/05., 19/05., 51/05., 62/05., 116/05. i 155/05.) - Odluka o utvrđivanju popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima - vremenski i kadrovski normativi ("Narodne novine" broj 15/92., 29/93., 65/93., 31/95., 73/99., 3/00., 18/00., 118/01., 44/02., 76/02., 85/02., 92/02., 130/02., 151/02., 11/03., 32/03., 43/03., 203/03., 30/05., 88/05.) - Odluka o posebnim standardima i mjerilima njihove primjene u provođenju primarne zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja za 2005. godinu ("Narodne novine" broj 188/04., 30/05., 155/05.) - Odluka o utvrđivanju cijene rada i materijala zubotehničara za izradu stomatološko-protetskih pomagala, ortodonskih uređaja, udlaga, resekcijskih proteza, epiteza i opturatora za osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2005. godinu ("Narodne novine" broj 188/04., 30/05. 88/05., 155/05.) - Odluka o uvjetima i načinu financiranja ugovornih specijalističkih ordinacija na hrvatskim otocima za 2005. godinu. (klasa: 025-04/05-01/42; ur.broj: 338-01-01-05-1 od 31. siječnja 2005. godine i klasa: 025-04/05-01/67, ur.broj: 338-01-01-05-01 od 22. veljače 2005. godine) - Odluka o sadržaju i obliku isprave kojom se dokazuje status osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz osnovnog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 28/02., 11/03., 158/03., 161/04., 51/05., 155/05.) - Odluka o obliku, sadržaju i načinu izdavanja potvrde kojom se dokazuje pravo na oslobađanje od plaćanja dijela troškova zdravstvene zaštite ("Narodne novine" broj 43/03.),

7. ZAKONO ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, N.N. br. 121/03 Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređuju se: - načela, mjere, način provođenja zdravstvene zaštite - organizacija zdravstvene zaštite - nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva - prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite - sadržaj, način obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.

8. OBUHVAT ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I OBAVEZE POSTUPANJA Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za: • očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, • sprječavanje bolesti, • rano otkrivanje bolesti, • pravodobno liječenje, • zdravstvenu njegu i rehabilitaciju. Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše moguće razine zdravlja, u skladu s odredbama Zakona. Svaka je osoba obvezna brinuti se o svome zdravlju. Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih. Svaka osoba je u hitnim slučajevima obvezna pružiti prvu pomoć ozlijeđenoj ili bolesnoj osobi i omogućiti joj pristup do hitne medicinske pomoći.

9. NAČELA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Zdravstvena zaštita (ZZ) stanovništva RH provodi se na načelima: - sveobuhvatnosti - kontinuiranosti, - dostupnosti -cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ), a specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti (SKZZ). 1.Sveobuhvatnost ZZ uključuje cjelokupno stanovništvo RH u provedbi odgovarajućih mjera zdravstvene zaštite u skladu sa zakonom. 2.Kontinuiranost ZZ postiže se ukupnom organizacijom zdravstvene djelatnosti, osobito na razini primarne zdravstvene djelatnosti koja pruža neprekidnu zdravstvenu zaštitu stanovništvu kroz sve životne dobi.

10. NAČELA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 3. DostupnostZZ koja se ostvaruje takvim rasporedom zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na području RH koji će omogućiti stanovništvu podjednake uvjete ZZ, naročito na razini PZZ. 4. Načelo cjelovitog pristupa PZZ osigurava se provođenjem objedinjenih mjera za unapređenjem zdravlja i prevencijom bolesti te liječenjem i rehabilitacijom. 5. Načelo specijaliziranog pristupa osigurava se organiziranjem i razvijanjem posebnih specijaliziranih kliničkih, javnozdravstvenih dostignuća i znanja te njihovom primjenom u praksi.

11. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Mjere zdravstvene zaštite su: 1. zaštita od ekoloških čimbenika štetnih za zdravlje 2. provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja 3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica 4. mjere i aktivnosti za sprječavanje, pravovremeno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih masovnih bolesti, 5. mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika), 6. liječenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duševno oštećenih i ozlijeđenih osoba 7. posebne mjere zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života 8. palijativna skrb za neizlječivo bolesne, odnosno umiruće 9. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži te zaštite žena u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom 10. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za ZZ 11. pregledi umrlih

12. PRAVA I DUŽNOSTI OSOBA U OSTVARIVANJU ZZ U ostvarivanju zdravstvene zaštite svaka osoba ima pravo na: 1. jednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja ZZ, 2. slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilima zdravstvenog osiguranja, 3. zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja, 4. prvu pomoć i hitnu medicinsku pomoć kada mu je ona potrebna, 5. slobodan izbor između više mogućih oblika medicinskih intervencija, osim u slučaju neodgodive intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje osobe ili izazvalo trajna oštećenja.

13. PRAVA I DUŽNOSTI OSOBA U OSTVARIVANJU ZZ U ostvarivanju zdravstvene zaštite svaka osoba ima pravo na: 6. točno informiranje i pouku o svim pitanjima koja se tiču njezina zdravlja, 7. odbijanje promatranja, pregleda i liječenja od strane studenata i odbijanje svih drugih intervencija koje bi samostalno obavljali zdravstveni radnici prije položenoga stručnog ispita i ishođenog odobrenja za samostalan rad, 8. odbijanje da bude predmet znanstvenog istraživanja bez svoje suglasnosti, ili bilo kojega drugog pregleda ili medicinskog postupka koji ne služi dijagnosticiranju bolesti i njezinom liječenju, 9. povjerljivost svih podataka koji se odnose na stanje njezina zdravlja, 10. odbijanje pregleda i liječenja, uključivši tu i pravo da tijekom liječenja pisanim putem zatraži promjenu doktora medicine, odnosno doktora stomatologije iz razloga koji ne mora šire obrazlagati,

14. PRAVA I DUŽNOSTI OSOBA U OSTVARIVANJU ZZ U ostvarivanju zdravstvene zaštite svaka osoba ima pravo na: 11. prihvaćanje ili odbijanje kirurške i druge medicinske intervencije na tijelu ako je pri svijesti i sposobna je za rasuđivanje 12. prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi, 13. obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi u za to predviđenome prostoru, 14. pravo opremanja u mrtvačnici u slučaju smrti, uz primjenu vjerskih, odnosno drugih običaja vezanih uz iskaz pijeteta prema umrloj osobi.

15. ZAŠTITA PRAVA OSIGURANE OSOBE Svaka osoba dužna je svoja prava na ZZ koristiti u skladu s odredbama Zakona i uputama o liječenju doktora medicine i doktora stomatologije i osobno je odgovorna zbog nepridržavanja tih uputa. Svaka poslovno sposobna osoba suodgovorna je za očuvanje i unapređenje svoga zdravlja. Pri korištenju svojih prava na zdravstvenu zaštitu svaka osoba obvezna je pridržavati se kućnog reda ustanove u kojoj se liječi

16. ZAŠTITA PRAVA OSIGURANE OSOBE Svaka osoba ima pravo zatražiti od ravnatelja zdravstvene ustanove ili ordinacije u kojoj se liječi, zaštitu svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge koja mu se pruža. Ravnatelj, odnosno privatni zdravstveni radnik obvezni su bez odgađanja postupiti po prigovoru i o poduzetim mjerama pisanim putem obavijestiti osobu najkasnije u roku od osam dana. Ako osoba nije zadovoljna poduzetim mjerama, zaštitu svojih prava može zatražiti kod ministra nadležnog za zdravstvo, nadležne komore, odnosno kod nadležnog suda.

17. ZDRAVSTVENA DJELATNOST Zdravstvena djelatnost ... je djelatnost od interesa za RH koja se obavlja kao javna služba koju obavljaju zdravstveni radnici, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom. Zdravstvenu djelatnost na području zaštite mentalnoga zdravlja mogu obavljati i nezdravstveni radnici

18. RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Zdravstvena djelatnost obavlja se na: - primarnoj razini - sekundarnoj razini - tercijarnoj razini - razini zdravstvenih zavoda. Primarna razina ZZ obuhvaća: – praćenje zdravstvenog stanja stanovnika i predlaganje mjera za zaštitu i unapređenje zdravlja stanovnika, – sprječavanje i otkrivanje bolesti kao i liječenje i rehabilitaciju bolesnika, – specifičnu preventivnu ZZ djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama tevisokim učilištima na svom području, – ZZ žena

19. RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Primarna razina ZZ obuhvaća: – preventivnu ZZ– savjetovanje, zdravstveno prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi njegovog očuvanja i unapređenja, – higijensko-epidemiološku zaštitu, – sprječavanje, otkrivanje i liječenje bolesti zubi i usta, – zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i duševnom razvoju, – patronažne posjete, zdravstvenu njegu i liječenje u kući, – medicinu rada, – hitnu medicinsku pomoć – palijativnu skrb te – zaštitu mentalnoga zdravlja.

20. DJELATNOSTI PRIMARNE ZZ Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: – opće/obiteljske medicine, – zdravstvene zaštite predškolske djece, – preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, – zdravstvene zaštite žena, – stomatološke zdravstvene zaštite, – higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite, – medicine rada, – zdravstvene zaštite mentalnoga zdravlja, – patronažne zdravstvene zaštite, – njege u kući bolesnika, – hitne medicinske pomoći, – palijativne skrbi, – ljekarništva te – laboratorijske dijagnostike.

21. PROVOĐENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini provodi se i organizira u timskom radu u kojem sudjeluju najmanje - zdravstveni radnik visoke stručne spreme i - zdravstveni radnik srednje stručne spreme. Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini obavljaju doktori medicine, specijalisti obiteljske (opće) medicine, medicine rada, školske medicine, epidemiologije, zdravstvene ekologije, javnog zdravstva, doktori stomatologije, magistri farmacije i diplomirani inženjeri medicinske biokemije sa svojim suradnicima.

22. PROVOĐENJE ZZ NA SEKUNDARNOJ I TERCIJARNOJ RAZINI Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu i bolničku djelatnost. Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama. Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća djelatnost klinika, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara.

23. SADRŽAJ I ORGANIZACIJSKI OBLICI ZDRAV. DJELATNOSTI Zdravstvena djelatnost obavlja se u sklopu osnovne mreže zdravstvene djelatnosti. Zdravstvena djelatnost može se obavljati i izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti u skladu s odredbama Zakona. Osnovnom mrežom zdravstvene djelatnosti određuje se za područje RH potreban broj zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite

24. MREŽA U RH PO ŽUPANIJAMA Osnovna mreža timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite uRepublici Hrvatskoj – po županijama/Gradu Zagrebu - izvadak -

25. Stomatologija Županija Ukupno Nedostaje Grad / Općina nedostaje timova timova Dubrovnik 6 Konavle 1 DUBROVAČKO 10 NERETVANSKA Kula Norinska 1 Lumbarda 1 Slivno 1 GRAD ZAGREB Zagreb 3 3 Barban 1 Cerovlje 1 Fažana 1 Karojba 1 Kaštelir- 1 Labinci Labin 1 Ližnjan 1 Marčana 1 Medulin 1 Pićan 1 ISTARSKA 21 Raša 1 Rovinj 2 Sveta Nedelja 1 Sveti Petar u 1 šumi Svet 1 Vinčenat Umag 2 Vodnjan 1 Vrsar 1 Žminj 1 MREŽA U RH PO ŽUPANIJAMA Područja u kojima je osnovna mreža nepopunjena - izvadak

26. ZAKONO ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti na prijedlog ministra nadležnog za zdravstvo, po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nadležnih komora i predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave donosi Vlada Republike Hrvatske. Na snazi je Osnovna mreža iz 2005. godine.

27. OSNIVANJE I ORGANIZIRANJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno Zakonu o ustanovama.

28. OSNIVANJE I ORGANIZIRANJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA Državni zdravstveni zavod, kliniku kao samostalnu ustanovu, kliničku bolnicu i klinički bolnički centar može osnovati Republika Hrvatska. Kliniku kao samostalnu ustanovu može osnovati i županija i druga pravna osoba, osim jedinica lokalne samouprave. Opću bolnicu može osnovati županija i grad. Specijalnu bolnicu može osnovati županija, grad i druga pravna osoba osim općine. Dom zdravlja, ustanovu za hitnu medicinsku pomoć i zavod za javno zdravstvo može osnovati županija. Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ljekarničku ustanovu mogu osnovati županija i druga pravna i fizička osoba.

29. TIJELA ZDRAVSTVENE USTANOVE Tijela zdravstvene ustanove: 1. UPRAVNO VIJEĆE 2. RAVNATELJ 3. STRUČNO VIJEĆE 4. STRUČNI KOLEGIJ 5. ETIČKO POVJERENSTVO 1. Upravno vijećeupravlja zdravstvenom ustanovom i nadzire rad uprave. Upravno vijeće ima pet članova i čine ga predstavnici: – osnivača – RH, županija ili grad (predsjednik i 2 člana), – radnika ustanove (2 člana)

30. UPRAVNO VIJEĆE ZDRAVSTVENE USTANOVE Upravno vijeće zdravstvene ustanove: – donosi statut uz suglasnost osnivača, – donosi druge opće akte, – donosi program rada i razvoja, – nadzire izvršenje programa rada i razvoja zdravstvene ustanove, – donosi financijski plan i završni račun, – predlaže osnivaču promjenu ili proširenje djelatnosti, – donosi odluke u drugom stupnju u predmetima u kojima se odlučuje o pojedinim pravima radnika, – raspravlja i odlučuje o izvješćima ravnatelja najmanje svaka tri mjeseca, – obavlja i druge statutom propisane poslove.

31. RAVNATELJ ZDRAVSTVENE USTANOVE Upravu zdravstvene ustanove sukladno statutu zdravstvene ustanove čine ravnatelj, zamjenik, odnosno pomoćnik ravnatelja, a u bolničkim zdravstvenim ustanovama i glavna medicinska sestra bolnice. Ravnatelj zdravstvene ustanove imenuje se na temelju natječaja. Ravnatelja zdravstvene ustanove imenuje i razrješuje upravno vijeće. Ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada.

32. STRUČNO VIJEĆE I STRUČNI KOLEGIJ ZDR. USTANOVE Stručno vijeće zdravstvene ustanove jest savjetodavno tijelo ravnatelju. Članove stručnog vijeća na prijedlog stručnih kolegija ustrojbenih jedinica zdravstvene ustanove imenuje ravnatelj. Stručni kolegij jest tijelo koje u svakoj zdravstvenoj djelatnosti zdravstvene ustanove razmatra pitanja iz područja stručnog rada te djelatnosti. Sastav i način rada stručnog kolegija uređuje se statutom zdravstvene ustanove.

33. ETIČKO POVJERENSTVO Etičko povjerenstvo zdravstvene ustanove jest tijelo koje osigurava obavljanje djelatnosti ustanove na načelimamedicinske etike i deontologije. Etičko povjerenstvo imenuje upravno vijeće i sačinjava ga najmanje pet članova, od toga jedna trećina članova suprotnog spola, s time da najmanje jedan član etičkog povjerenstva treba biti predstavnik nemedicinskih struka i najmanje jedan član koji nije radnik zdravstvene ustanove. Upravno vijeće imenuje i zamjenike članova etičkog povjerenstva.

34. ZDR. USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDR.. DJELATNOSTI Kliničke ustanove Kliničke ustanove su: - klinika, - klinička bolnica i - klinički bolnički centar. Klinika jest zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove obavlja najsloženije oblike ZZ iz neke specijalističko-konzilijarne djelatnosti te se u njoj izvodi nastava visokih učilišta i provodi znanstvenoistraživački rad za djelatnost za koju je osnovana.

35. ZDRAVSTVENI ZAVODI Zdravstveni zavodi su državni zdravstveni zavodi i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave. 1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2. Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu 3. Hrvatski zavod za medicinu rada 4. Hrvatski zavod za mentalno zdravlje

36. PRIVATNA PRAKSA Zdravstvenim radnicima u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života i 20 godina staža osiguranja. Rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona donosi ministar nadležan za zdravstvo. Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

37. NADZOR Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova koje obavljaju zdravstvenu djelatnost, zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama te privatnih zdravstvenih radnika obuhvaća: – unutarnji nadzor, – stručni nadzor komore, – zdravstveno-inspekcijski nadzor. Stručni nadzor nad radom ustanova koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika u pružanju neposredne zdravstvene zaštite građanima s obzirom na kvalitetu i vrstu zdravstvenih usluga provodi nadležna komora. Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem zakona, drugih propisa i općih akata u djelatnosti zdravstva kao i nadzor nad stručnim radom obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo – zdravstvena inspekcija

38. KOMORE Hrvatska liječnička komora, Hrvatska stomatološka komora, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara i Hrvatska komora medicinskih sestara (u daljnjem tekstu: komore) strukovne su organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe. Zdravstveni radnici visoke stručne spreme i medicinske sestre koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području RH, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno se učlanjuju u komore. Ustrojstvo, nadležnost i način rada komora uređuje se posebnim zakonom.

39. ZDR. USTANOVE NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAV. DJELATNOSTI Dom zdravlja Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pružanje ZZ stanovništvu određenog područja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini. Dom zdravlja u svom sastavu mora imati obiteljsku (opću) medicinu, stomatološku zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu zaštitu žena, dojenčadi i predškolske djece i starijih osoba, zaštitu mentalnog zdravlja i patronažnu zdravstvenu zaštitu. Dom zdravlja na svom području mora osigurati i hitnu medicinsku pomoć, medicinu rada, zdravstvenu njegu, palijativnu skrb bolesnika, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku, ako obavljanje tih djelatnosti nije drukčije organizirano. Ako se u domu zdravlja obavlja specijalistička djelatnost, onda je ona pod stručnim nadzorom bolnice koju određuje ministar nadležan za zdravstvo.

40. DOMOVI ZDRAVLJA Dio djelatnosti doma zdravlja može se obavljati u privatnoj praksi davanjem u zakup dijelova domova zdravlja (u daljnjem tekstu: jedinica zakupa) zdravstvenim radnicima koji ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom, a obavlja se u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, stomatološke zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, dojenčadi i predškolske djece te laboratorijske dijagnostike. Privatna ne može se obavljati u sljedećim djelatnostima doma zdravlja: – zaštita mentalnog zdravlja, – patronažna zdravstvena zaštita, – hitna medicinska pomoć, – zdravstvena njega i palijativna skrb bolesnika, – prostorije i medicinsko-tehnička i druga oprema dijagnostičke djelatnosti radiologije, – rodilištu, – stacionaru za privremeni smještaj bolesnika.

41. USTANOVA ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ Ustanova za hitnu medicinsku pomoć jest zdravstvena ustanova koja provodi mjere hitne medicinske pomoći i osigurava prijevoz oboljelih, stradalih i ozlijeđenih u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu i pruža medicinsku pomoć za vrijeme prijevoza. Iznimno, prijevoz u svrhu pružanja zdravstvenih usluga mogu obavljati i druge pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo za obavljanje te djelatnosti.

42. USTANOVA ZA ZDRAV. NJEGU, LJEKARNIČKA USTANOVA Ustanova za zdravstvenu njegu jest zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora medicine. Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može privremeno stacionarno zbrinjavati bolesnike kojima je potrebna zdravstvena njega i rehabilitacija. Ljekarnička ustanova jest zdravstvena ustanova koja obavlja ljekarničku djelatnost sukladno posebnom zakonu.

43. ZDR. USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAV. DJELAT. Poliklinika Poliklinika jest zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolničkog liječenja. Poliklinika se osniva kao zdravstvena ustanova ili kao dio zdravstvene ustanove. Poliklinika ovisno o djelatnostima za koje se osniva može osigurati uvjete za dnevnu bolnicu.

44. ZDR. USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAV. DJELAT. Bolnica Bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, liječenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osigurava boravak i prehranu bolesnika. Djelatnost bolnice obavlja se u općim i specijalnim bolnicama. Opća bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne medicine, pedijatrije te ginekologije i porodiljstva i ima posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni.

45. ZDR. USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAV. DJELAT. Bolnica Kategorije bolnica s obzirom na opseg njihovog stručnog rada, kapacitete, organizaciju rada te zastupljenost stručnih jedinica, kadrova, prostora i opreme za razvrstavanje bolnica u kategorije pravilnikom određuje ministar nadležan za zdravstvo. Postupak i način akreditacije bolnica za razvrstavanje prema kvalitetirada pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore. Lječilište Lječilište jest zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna zdravstvena zaštita, specijalistička i bolnička rehabilitacija. Lječilište može pružati zdravstvene usluge u turizmu u skladu s posebnim propisima.

46. Zahvaljujem na pozornosti!