Download

KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM






Advertisement
/ 109 []
Download Presentation
Comments
bowen
From:
|  
(1157) |   (0) |   (0)
Views: 248 | Added:
Rate Presentation: 0 0
Description:
KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM. Vladimir Jurić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Definicija kurikuluma.
KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

An Image/Link below is provided (as is) to

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use only and may not be sold or licensed nor shared on other sites. SlideServe reserves the right to change this policy at anytime. While downloading, If for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.











- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -




Slide 1

KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

Vladimir Jurić

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Slide 2

Definicija kurikuluma

  • Kurikulum podrazumijeva opsežno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo te kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa.

Slide 3

Kurikulum i funkcije škole

  • Temeljne funkcije škole

  • Reprodukcija i daljnji razvoj društva

  • Porast humanosti

  • Prijenos kulture

Slide 4

Kurikulum i funkcije škole

  • Škola kao selekcijska instanca

  • Škola kao administrativna institucija

  • Škola kao ekonomska institucija

Slide 5

Kurikulum i funkcije škole

  • Škola je institucija personalizacije

  • Njena obvezna zadaća je da pomaže osobi, najviše što je moguće u NJENOM razvoju, posebno u nastavi, povećavajući joj duhovne i mentalne snage. Tu se prvenstveno ide za duhovnim kultiviranjem putem promjene znanja i osjećaja unutar glavnog cilja, razvoja osobnog mišljenja.

Slide 6

Kurikulum i funkcije škole

  • Integracijska funkcija (uvođenje u društveno-politički sustav, preko integracije u tim, orijentacije spram cilja)

  • Socijalizacijska funkcija (podrazumijeva institucionalno posredovanje tipičnih obrazaca ponašanja)

Slide 7

Kurikulum i funkcije škole

  • Pedagoške funkcije škole

  • Obrazovna ili personalizirajućafunkcija (Posebna znanja; otvoriti posebne domete svijesti, dosegnuti razvoj osobnosti)

Slide 8

Kurikulum i autonomnost škole

  • Odnos između oktroiranog i školskog kurikuluma

  • Kurikulumska sloboda i autonomija škole

  • Kompetencije stručnih timova škole

  • Ovisnost o standardima (tko, kojim slijedom i na kojoj razini)

Slide 9

GLAVNA ZADAĆA ŠKOLSKOGA KURIKULUMA

  • IZGRADNJA JEDINSTVENOG PROFILA ŠKOLE

  • INDIVIDUALNOG KONCEPTA ŠKOLE IZ KOJEG PROIZLAZE SMJERNICE NASTAVNOG PLANA

  • VIDLJIVOST KONKRETNE POVEZANOSTI ZAJEDNICE UČITELJA I ZAJEDNICE UČENIKA

Slide 10

ŠKOLSKI KURIKULUM – INDIKATOR RAZUMIJEVANJA NACIONALNOG KURIKULUMA

  • Uobičajen obrazac plana i programa rada škole

  • Ne sadrži elemente vrednovanja

  • Općenito nedostaju bitne sastavnice kurikuluma

  • Neophodnost promjene obrasca

Slide 11

MODELI KONTROLE IMPLEMENTACIJE KURIKULUMA

  • Model procjene

  • Model ispitne provjere

  • Model filantropije

  • Klasični birokratski model

Slide 12

Model procjene

  • RAZLIČITI OBLICI KONTROLE STANDARDIZIRANIH POSTIGNUĆA DEFINIRAJU RELATIVNO PRECIZNE OKVIRE ONOGA ŠTO ŠKOLA TREBA ČINITI, ODNOSNO, ŠTO ŠKOLA MOŽE OČEKIVATI OD PRIMJENE MJERENJA KADA SU U PITANJU SAMI CILJEVI MJERENJA.

Slide 13

Model filantropije

  • S JEDNE STRANE, DRŽAVA PROPISUJE SADRŽAJE I METODE U OBLIKU OBVEZUJUĆEG KURIKULUMA

  • S DRUGE STRANE, DRŽAVA INICIRA POTENCIJALNE INOVACIJE

  • U OBA SLUČAJA MATERIJALI OBUHVAĆAJU SADRŽAJE I METODE KOJI SU REGULIRANI POSTAVLJENIM CILJEVIMA

Slide 14

Klasični birokratski model

  • DRŽAVA USMJERENA SPRAM DEIFINIRANJA SADRŽAJA PONEKAD NA VRLO PRECIZAN NAČIN DETERMINIRA SADRŽAJE I OBRASCE

  • OVAJ OBLIK DRŽAVNE KONTROLE RADA U OBRAZOVNOM SUSTAVU ZBOG PRIHVAĆANJA PROPISANOG KURIKULUMA OSIGURAVA TOČNO OSTVARENJE CILJEVA

Slide 15

Organizacijski modeli škole i razvojni kurikulum

  • Emancipacijski proces

  • Poticanje kritike: Samokritike i kritike drugih, empatije i tolerancije

Slide 16

Škola i država

  • Ustanovljenje modernog državnog školstva

  • Nadležnost države u školskom kurikulumu

Slide 17

Moderni kurikulum mijenja odnose:

  • Škole i društva

  • Škole i gospodarstva

  • Škole i roditelja

  • Škole i društvenih skupina

Slide 18

Škole i društvene skupine

  • Tromost promjena u državnim školama uvjetuje osnivanje škola izvan izravnog utjecaja države

  • utjecaj se “premješta” na niže i učinkovitije razine

Slide 19

Položaj škole

  • Škola kao autonomna institucija

  • Međuovisnost i međudjelovanje pojedinih aspekata škole

  • Škola stoji u žarištu odmjeravanja društvenih snaga

Slide 20

Determinante školskog kurikuluma

  • Kurikulum i tendencije razvoja škole

  • Kritika postojećeg školskog sustava sa stajališta razvojnog kurikuluma

  • Struktura budućeg školskog obrazovanja

  • Usporavajući momenti

  • Sudjelovanje pedagogijskih znanosti

  • Kurikulum i različitost razvoja škola

Slide 21

ŠTO ČINI ŠKOLSKI PROGRAM ISTINSKI INTERESANTNIM NEKOJ ŠKOLI

  • Školski program pruža nastavnicima perspektivu

  • Škola mjesto stabilne motivacione strukture, osobnog djelovanja i uključivanja u procese razvoja škole

  • Odgovori na složena pitanja nastave

  • Izgradnja dugoročne strukture kooperativnosti u kolegiju

Slide 22

KAKO SU OBRAZLOŽENA OČEKIVANJA

  • Prognoze školskog programa

  • Temelji očekivanja; stvarna osnova škole, studija uspješnosti (dobro vodstvo, visok stupanj zadovoljstva učenika, pedagoški radni konsenzus učitelja)

  • Timovi i njihova kooperativnost

Slide 23

RAZREDNI TIM

Slide 24

KURIKULARNI KRUG

Slide 25

ŠKOLSKI KURIKULUM

  • Gdje smo kao škola? (Skupina individualaca? Kolektiv? Tim?)

  • Što želimo? Što želimo postići?

  • Koje su naše etičke vrednote?

Slide 26

ODGOJNI CILJEVI

  • Za koje se odgojne zadaće osjećamo odgovorni?

  • Koje postupke primjenjujemo u nastavi u formiranju osobnosti?

  • Što činimo kao tim da učenci razviju socijalne kompetencije?

Slide 27

OCJENA USPJEHA

  • Što je zajedničko u vrijednosnim pretpostavkama o učinkovitosti i procjeni u timu?

  • Kako provodimo procjenu i provjeru učinkovitosti u smislu razvoja mišljenja izvan okvira nastavnog predmeta?

  • Kako se rezultati procjene evaluiraju u timu?

Slide 28

PRISTUP RAZLIKAMA

  • U čemu se slažu, a u čemu razlikuju pojedini nastavnici u procjeni sposobnosti pojedinog učenika?

  • Koja su iskustva u istodobnom poticanju i zahtijevanju darovitih skupina učenika?

  • Koje prethodno usavršavanje trebaju proći nastavnici za složeni rad u pristupu heterogenim skupinama učenika?

Slide 29

KOJE ZADAĆE TREBA ISPUNITI ŠKOLSKI KURIKULUM?

  • Glavna zadaća izgradnja profila škole kao individualnog koncepta škole

  • Razviti unutarnju inovacijsku dinamiku

  • Učiniti izvanjski transparentnim

Slide 30

Orijentacija

  • REALISTIČNOST ŠKOLSKOG KURIKULUMA

  • KOJE ELEMENTE TREBA SADRŽAVATI ŠKOLSKI KURIKULUM

  • KAKO ZAPOČINJE OSTVARENJE KURIKULUMA, NA ŠTO SE NADOGRAĐUJE I NA KOJU TRADICIJU

  • KOJE RAZVOJNE KORAKE MOŽE UČINITI ŠKOLA

  • TKO TREBA SUDJELOVATI

  • KAKO SE MOŽE PODRŽATI ŠKOLSKI KURIKULUM

Slide 31

Orijentacija

  • KOJE SE ZADAĆE POSTAVLJAJU PRED UPRAVU ŠKOLE

  • KOJE ZADAĆE IMA ŠKOLSKI NADZOR

  • ŠTO ĆE PROMICATI ŠKOLSKI KURIKULUM

  • TKO TREBA ODOBRITI ŠKOLSKI KURIKULUM

  • KAKO STOJIMO S NJEGOVIM PRIHVAĆANJEM

  • KAKO UKLJUČITI RODITELJE – LOKALNU ZAJEDNICU

Slide 32

MNOGI PUTOVI VODE U RIM

Slide 33

A. Pripreme za izradu kurikuluma

  • 1.Snimanje (registriranje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) - STANJE

  • 2.Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) - ŠTO

  • 3.Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti) - KOLIKO

  • 4. Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata - KAKO

  • 5.Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti (nastavnik,stručni suradnik,liječnik i slično) - TKO

Slide 34

B. Daljnja razrada

  • 6.Odabiranje aktivnosti i poslova za godišnji plan i za perspektivni plan škole

  • 7.Rangiranje utvrdenih aktivnosti prema stupnju važnosti (zajednička procjena nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja)

  • 8.Uvid u iskustva drugih škola i uliteraturu

  • 9. Eventualna analiza dosadašnjih vlastitih programa i uvažavanje praćenja i bilježaka

Slide 35

B. Daljnja razrada

  • 10.Predviđanje upotrebe postojećih instrumenata i izrada novih

  • 11.Procjenjivanje dimenzija programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička razina i slično)

  • 12.Utvrđivanjepovoljnih i nepovoljnih okolnosti za provođenje pojedinih dijelova programa (realni okviri programa)

Slide 36

C.Izrada globalnog kurikuluma

  • 13.Raspoređivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim područjima

  • 14. Raspoređivanje dijelova kurikuluma s obzirom na logične, tematske i vremenske okvire

  • 15.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su izuzetno važni za tu godinu

  • 16.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su veza s proteklim godinama.

Slide 37

C.Izrada globalnog kurikuluma

  • 17.Posebno označavanje dijelova kurikuluma za koje je potrebna daljnja programska razrada u obliku složenijih projekata

  • 18.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji se ne mogu vremenski točnije odrediti

  • 19.Planiranje vremenskih rezerva za svaki pojedini dio segment i ukupnih vremenskih rezerva.

Slide 38

Planiranje razvoja škole

Razvojni ciljevi škole za školsku godinu2005/2006

Najmanje: Neko područje nastave, na primjer odgojno

Koji su ciljevi škole?

Plan i program rada

Što škola treba činiti?

Tko će ispitati učinke?

Planiranje evaluacije

Koje pretpostavke treba ispuniti?

Plan usavršavanja

Slide 39

Školski kurikulum- jezgre

  • Prikaz škole

  • Elementi (na primjer)

  • •Ideja vodilja škole

  • •Temeljna pedagoška orijentacija

  • •Izvještaj o dosadašnjem radu na razvoju

  • Daljnji aspekti odluka škole

  • Planiranje i razvoj škole

  • Obvezatnielementi:

  • Razvojni cilj

  • Plan rada za 1-2 godine

  • Planiranje stručnog usavršavanja

  • Orijentacija spram razvojnog cilja i plan rada

  • 5. Planiranje evaluacije

Preporuka: orijentacija prema naslovnicima

funkcije – i priprema spram posebnih ciljeva

Slide 40

Razvojni ciljevi

su konkretno oblikovani i namjerno promijenjeni, srednjeročno utvrđeni izato za razvoj škole obvezni

  • Dobri razvojni ciljevi:

  • izvedeni su iz široke baze školskog okruženja

  • osigurana je podrška unutar i izvan škole

  • oni su konkretni i relevantni za nastavu

  • vode prema rezultatima koji su kratkoročno, srednjeročno i dugoročno provjerljivi

Slide 41

P l a n r a d a

orijentacioni i priručni plan najmanje za jednu (a bolje za dvije godine)

  • sadrži sljedeće elemente:

  • konkretnezamisli i ciljeve

  • predviđene učinke

  • sudjelovanje/odgovornost

  • radne etape, vremenski slijed

  • postupke u evaluaciji

  • katalog aktivnosti: što obaviti, tko s kime, kada/do kada

Slide 43

Zakonski okvir

ŠKOLA

ŠKOLSKI SUSTAV

Vanjsko vrednovanje

Krizni menadžment

Sustav komponenti

Sustav praćenja

Razvojni plan škole

Samovrednovanje

Usmjerena

evaluacija

Međunarodni

pregled

Slide 44

Profesionalizami

usavršavanje

Razredna i školska klima

Poučavanje i

učenje

Školski menadžment

Unutarnje i vanjske

relacije

5 kvalitativnih područja

Slide 45

Pedagoški

Menadžment

Slide 46

Upravljanje (menadžment)

  • Definicija:

    Oblikovanje unutarnjeg i vanjskog okruženja za djelotvoran skupni rad i vođenje institucije prema ispunjenju ciljeva

Slide 47

Temeljni pojmovi

  • Upravljanje (management)

  • Provjera (controling)

  • Nadzor (supervizija)

  • Vođenje (leadership)

Slide 48

Funkcije upravljanja, kontrole, nadzora i vođenja

  • Upravljanje je odgovorno za uspjeh

  • Kontrola za njegovu transparentnost

  • Nadzor za praćenje tijeka i prilagođavanje smjera

  • Vođenjeza utjecaj na ljude

Slide 49

Planiranje

Odabir ciljeva

Kontrola

Organiziranje

Nadzor i mjerenje

Zajednički rad

Vođenje

Koordiniranje

Četiri funkcije menadžmenta

Slide 50

Planiranje

Planiranje je proces kojeg koriste menadžeri kako bi identificirali i odabrali prikladne ciljeve i moduse djelovanja organizacije.

Tri koraka dobrog planiranja :

1. Koji bi se ciljevi trebali slijediti?

2. Kako bi se ciljevi trebali postići?

3. Kako prikupiti resurse?

  • Funkcija planiranja određuje koji će učinak postići organizacija, koliko će biti učinkovita i koje će strategije biti korištene.

Slide 51

1-10

Organiziranje

  • Organiziranjem menadžeri stvaraju strukturu radnih odnosa među suradnicima koja im u najboljoj mjeri omogućuje suradnju i postizanje ciljeva.

  • Menadžer oblikuje grupe s obzirom na zadatke koje pojedini član izvršava.

    • Menadžer će također postaviti hijerarhijsku strukturu i liniju vertikalne odgovornosti.

  • Organizacijska struktura ishod je organiziranja. Ova struktura koordinira i motivira zaposlene kako bi zajedno radili i postizali ciljeve.

Slide 52

Vođenje

  • Menadžeri vođenjem određuju smjer, stanje i jasnu viziju koju će zaposleni slijediti i pomažu im da steknu razumijevanje njihove uloge u postizanju ciljeva.

  • Vodstvo podrazumijeva menadžera koji koristi moć, utjecaj, viziju, uvjeravanje i komunikacijske vještine.

  • Ishod je funkcije vođenja visoka razina motivacije i posvećenost zaposlenih organizaciji.

Slide 53

Provjera (kontrola)

  • Kontrolom menadžer procjenjuje koliko uspješno organizacija postiže ciljeve i poduzima korektivne postupke kako bi poboljšala izvedbu.

  • Menadžer će nadzirati pojedince, djelatne okvire i organizaciju kako bi utvrdio je li postignuta željena razina izvedbe.

    • Menadžer će poduzeti i određene postupke kako bi povećao kvalitet izvedbe.

  • Ishod je funkcije kontrole točna mjera izvedbe te regulacija učinka i učinkovitosti.

Slide 54

PROFIT IZ ZAGRLJAJA

  • Čim se uđe u ured, i prije no što se popije kavica, treba zagrliti kolege. Pa i šefa. Jer tako će poduzeće poslovati uspješnije! Jutarnji i nekoliko dnevnih zagrljaja redovito prakticiraju zaposlenici poduzeća «Farrelly facilities and Engineering» u Suttonu.

Slide 55

PROFIT IZ ZAGRLJAJA

  • Priču o zagrljenim radnicima objavio je BBC. Grle se posljednje dvije godine otkako je njihov direktor John Farrelly sudjelovao na seminaru o uspješnom menadžerstvu. Tada su mu psiholozi kazali da zagrljaji dižu moral zaposlenika. Direktorov brat Jerry Farrelly objasnio je novinarima što zapravo u uredu rade.

Slide 56

PROFIT IZ ZAGRLJAJA

  • «Svatko od nas počinje dan u uredu prijateljskom gestom. Najčešće je to zagrljaj, no može biti i tapšanje po ramenu ili prijateljsko rukovanje», ističe J. Farrelly. No Farrellyjevi zaposlenici kažu da tvrtka posluje uspjelije otkako su uveli «nježne» mjere. Ujedno, svaki djelatnik ima slobodan dan na svoj rođendan (vgr).

Slide 57

Spol i menadžment

Slide 58

Razmišljamo li ovako?

  • Postoji li eventualno uopćena specifičnost upravljanja i vođenja žena spram

    • drugih žena

    • muškaraca

  • Postoji li eventualno uopćena specifičnost upravljanja i vođenja muškaraca spram

    • drugih muškaraca

    • žena

  • Slide 59

    Zabavimo se !

    Slide 62

    Razredna i školska klima

    • Pod školskim ozračjem (školskom atmosferom) podrazumijeva se specifičan pečat školskog života koji oblikuju i doživljavaju osobe što u njemu sudjeluju (ravnatelj, nastavnici, učenici i ostale osobe u školi). Taj se pečat ostvaruje na razne vrste i načine, ovisno o tome kako osobe što u tome sudjeluju, tumače i ostvaruju svoje uloge na osnovi njihova samostalnog razumijevanja u svezi sa zakonitostima i pravilima ustanova.

    Slide 63

    Razredna i školska klima

    • Karakteristika školskog ozračja u određenoj školi jest opis interakcijskih oblika u toj školi. Interes za školsko ozračje proizlazi iz važne činjenice da je moguć i neizbježan utjecaj svake osobe na bilo koju drugu osobu i skupinu te da se taj utjecaj može spoznati. Poznavanje spomenutih utjecaja omogućava nam mijenjanje odnosa i igranje uloga, i u konačnici, promjenu školskog ozračja u kojem će se i prava djeteta znatno više uvažavati.

    Slide 64

    Škola autokratsko - izolirajuća (Tip 1)

    • Ravnatelj i svaki pojedini nastavnik u cjelini određuje život škole, ostali (također i roditelji) - »nemaju se što javljati«; roditelji su pri tome također tretirani kao podređeni (»kao učenici«). Cilj i zadaća škole u ovom svjetlu nije stvaranje »nepotrebnih« vanjskih kontakta, koji se smatraju štetnima za učenje. Jedini je cilj posredovanje znanja (isključivi je naglasak na kognitivnom aspektu), a inovacije se teško prihvaćaju i daju se jedino »na znanje«.

    Slide 65

    Škola autokratska - bliska životu (Tip 2)

    • Svim aktivnostima u školi upravlja se posredstvom uprave, dominantnog nastavnika ili upravi sličnoj skupini. U školi je obično vrlo dinamično, osjeća se »kretanje i gibanje« u školskom životu, upriličuju se svečanosti, pozivaju interesantne osobe iz znanosti i gospodarstva, postavljaju izložbe i sl. Promatrači mogu ostati zbunjeni i očarani, ali nikako ne mogu zapaziti da je sav taj život pasivan i bez inicijative. »Šarm« i znanje ujedinjeni u provedbenoj radosti stavljaju svaku drugu inicijativu u stranu čineći je neprikladnom.

    Slide 66

    Demokratsko - izolirajući tip škole (Tip 3)

    • U školi ima mnogo razumijevanja za partnerske odnose, vodi se razgovor s roditeljima i učenicima, prirodno je u toj školi priznavanje »individualnog prava«. Sve što se događa treba se dogoditi u školi, bez obaziranja na ono što dolazi izvana ili što se od nje očekuje. Pozitivna je pri tome želja da se uspostavi mali “bolji svijet”, a negativna je nesklonost objašnjavanju “velikog svijeta”.

    Slide 67

    Demokratska i životno bliska škola (Tip 4)

    • U ovoj se školi s razumijevanjem odnose prema učeniku, na primjer, kako povećati interes za različite sadržaje (jezik, zemljopis, religiju, matematiku i sl.). Nastoji se što bolje upoznati učenika (steći sliku o njemu) i proniknuti u motive što ga pokreću. Ravnatelj i nastavnici pri tome su uvjereni da u procesu odgoja i obrazovanja moraju i sami učiti. Oni prihvaćaju objašnjenja da škola raste i razvija se zajedno sa svojim okružjem i da učenje “pokreću brojni učitelji” izvan ustrojenog školskog učenja. Susrete s pjesnicima i umjetnicima te znalcima iz znanosti i politike mogu pokretati roditelji.

    Slide 68

    Uvođenje mjera

    Kontrola

    KVALITETNA

    RASPRAVA

    Ciljevi i

    projekt

    Pregled

    Osvrt

    na rezultate

    Razvojni plan:

    Planiranje

    Evaluacija

    Slide 69

    Kako to znamo?

    Što podrazumijevamo pod razvojem škole?

    Što čini “dobru” školu?

    Jesmo li dobra škola?

    Što činimo da ostanemo dobra škola

    ili da postane još bolja?

    Kako ćemo moći prepoznati rezultate?

    Slide 70

    Razvojni plan škole

    Što je plan razvoja škole?

    • Plan razvoja škole je okvir i instrument za kontinuirano,

    • sustavno i detaljno planiranjeiunapređivanje rada u školi.

    • To je pismeni sporazumza određeno vremensko

    • razdoblje, s unutarnjim i vanjskim utjecanjem, koje

    • potiče osjećaj zajedništva i obveze.

    • To jedokaz i dokumentrada koji će se izvršiti u školi.

    Slide 71

    To je proizvod/proces koji generira istovjetnost namjera

    nastavnika, učenika i roditelja

    To je okvir odnosa koji pruža orijentaciju i sigurnost

    svim sudionicima

    To je dokumentkoji kreiratransparentnost i obvezu

    Razvojni plan škole

    Koje su funkcije razvojnog plana škole?

    Slide 72

    Usklađenost koja omogućava usmjerenost snaga prema

    važnijim projektima

    Referenceimjerila procjene kojima je moguće

    mjeriti razvoj škole

    Javnost rada kako bi se pružila jasna slika o školi i njenim

    nastojanjima za razvojem

    Povezivanje sa školama sa sličnim programima razvoja

    Razvojni plan škole

    Koje su funkcije razvojnog plana škole?

    Slide 73

    Objašnjenje akcije

    Status razvoja i ciljeva

    Projekt za postizanje ciljeva

    Plan aktivnosti za implementaciju rezultata

    Preispitivanje

    Razvojni plan škole

    Što je sadržaj razvojnog plana škole?

    Slide 74

    Dugoročno planiranje razvoja škole

    • Dugoročno planirati razvoj znači prvenstveno planirati;

      promjenu uvjeta (okolnosti) u kojima djeluje škola, a posebno onih koje su “usko grlo” daljeg razvoja.

    • Najčešće upotrebljavane sintagme, kad je u pitanju planiranje i programiranje, kao; ·razvoj programa·, revizija programa·, “inovacija programa” i sl., ukazuju da programiranje uvijek podrazumijeva i dugoročnije perspektive.

    • Razvoj, dakle, podrazumijeva promjene, inoviranje, što znači predviđanje boljeg unutarnjeg ustrojstva škole kako bi učinci odgoja i obrazovanja bili značajniji i iznad onih kojise ostvaruju. Ovo posljednje često sugerira pomake u ciljevima i, još više, u sadržajima.

    Slide 75

    Dugoročno planiranje razvoja škole

    • Često se udugoročnom planiranju razvoja škole operira s postocima. Govori se, na primjer,o 10-postotnoj izmjeni programa (iskustva iz svijeta). To ima veze s otporom koji proizvodi svaka promjena. Nerealno je očekivati frontalno prihvaćanje i djelomičnih promjena, a još manje “krupnih” i obuhvatnijih (obično reformskih).

    • Identifikaciju kadrova unutar škole koji mogu i imaju sklonosti da postanu nositelji razvoja i članovi timova za dugoročno planiranje i programiranje. S tim uvezi također planirati njihove doprinose.

    • Identikaciju subjekata izvan škole (znanstvene ustanove, Zavod za školstvo, općenito eksperte) kako bi se ostvarila veza između aktualnih postignuća i spoznaja u širim regionalnim i međudržavnim razmjerima s našim iskustvima (školskim – lokalnim - pozitivni aspekti globalizacije)

    Slide 76

    Dugoročno planiranje razvoja škole

    • Procjenu potencijalnih “kanala” komunikacije unutar škole i izvan nje kako bi se unaprijed otklonilo ili odustalo od “zagušenih kanala”. To se prvenstveno odnosi na nespremnost subjekata koji su relevantni za dugoročni razvoj škole, ali i na tromost i objektivnu zapriječenost među subjektima komunikacije.

    • Analizu mjere planiranog razvoja, dakle promjena, u vezi s normama. Predviđanje posljedica u daljem školstvu (eventualno zapošljavanju) koje mogu proizvesti promjene.

    Slide 77

    Dugoročno planiranje razvoja škole

    • Ispitivanja očekivanja učenika i roditelja i dovođenje takvih rezultata usklad s planovima dugoročnog razvoja.

    • Utvrđivanje smjerova razvoja i promjena za one vrste promjena koje “izmiču” normiranju kako bi se unutar tih smjerova ostvarivao razvoj prema načelu aktualizacije.

    Slide 78

    KVALITET ŠKOLE

    Slide 79

    Indikatori kvalitete grupirani su u slijedeća razvojna područja

    :

    Kurikulum

    Postignuća

    Učenje i poučavanje

    Podrška učenicima

    Školski etos

    Resursi

    Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete

    Slide 80

    Kurikulum

    Struktura kurikuluma

    • • opseg i usklađenost elemenata kurikuluma• integriranje, prožimanje• školski raspored i mogućnosti izbora učenikaPredmeti i programi

    • • opseg, usklađenost i izbor sadržaja• integriranje sadržaja, kontinuitet i napredak• podrška i savjetovanje učitelja

    Slide 81

    Postignuća (mjere se vanjskim vrednovanjem, nezavisnim ocjenjivanjem)

    • Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - uspjeh učenika na nacionalnim testovima

    • • napredak škole u podizanju postignuća• napredak učenika u učenju• postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitima• povezanost s ostalim indikatorima kvalitete

    Slide 82

    Podrška učenicima

    • Kurikularno i strukovno vodstvo

    • Podrška pri izboru predmeta, za buduće obrazovanje ili pri zapošljavanju

    • Ispravnost i relevantnost informacija i savjeta

    Slide 83

    Podrška učenicima

    • Povezanost s lokalnim vlastima ili drugim upravnim tijelima, drugim školama, agencijama i poslodavcima

    • Povezanost s lokalnim vlastima ili drugim upravnim tijelima

    • Povezanost s drugim obrazovnim institucijama

    • Povezanost s dobrovoljnim organizacijama, širom lokalnom zajednicom i poslodavcima

    Slide 84

    Školski etos

    • Partnerstvo s roditeljima, školskim odborom i lokalnom zajednicom

    • Poticanje roditelja na uključivanje u proces učenja svoje djece i u život škole

    • Postupci za komuniciranje s roditeljima

    • Obaviještenost roditelja o radu škole

    • Povezanost škole sa školskim odborom

    • Uloga škole u lokalnoj zajednici

    Slide 85

    Resursi

    • Smještaj i opremljenost

    • Dostatnost, opseg i prikladnost

    • Pretpostavke za osiguravanje zdravlja i sigurnosti

    Slide 86

    Resursi

    • Pribavljanje sredstava

    • Dostatnost dostupnih novčanih sredstava

    • Dostatnost, opseg i prikladnost resursa

    Slide 87

    Resursi

    • Zaposlenici

    • Zapošljavanje

    • Iskustvo, kvalifikacije i stručnost zaposlenika

    Slide 88

    Resursi

    • Djelotvornost i iskorištenost zaposlenika

    • Djelotvornost nastavnika i timski rad

    • Stvaranje razreda i iskorištenost nastavnika

    • Udruživanje nastavnika radi podrške učenicima

    • Djelotvornost i iskorištenost pomoćnog osoblja

    Slide 89

    Resursi

    • Vrednovanje i razvoj zaposlenika

    • Povezanost vrednovanja zaposlenika i njihovog razvoja sa samovrednovanjem škole i planiranjem razvoja škole

    • Postupci za vrednovanje zaposlenika

    • Profesionalni razvoj zaposlenika

    Slide 90

    Resursi

    • Upravljanje novčanim sredstvima

    • Razumijevanje sustava financiranja škola

    • Načini upravljanja školskim budžetom

    • Korištenje novčanih sredstava za podršku razvojnim planovima škole, te za unapređivanje učenja i poučavanja

    Slide 91

    Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete

    • Ciljevi i politika škole

    • Jasnoća i prikladnost ciljeva

    • Djelotvornost postupaka za formuliranje politike škole

    Slide 92

    VREDNOVANJE

    Slide 93

    Što je posebnost vaše škole, po čemu se razlikuje od drugih škola?

    Slide 94

    Kako vaši učenici napreduju u učenju?

    • Kako znate? Argumentirajte vašu procjenu.

    • U kojim predmetima su učenici najbolji i zašto?

    • U kojim je predmetima potrebno poboljšanje i što se poduzima da bi se ono ostvarilo?

    Slide 95

    Kakav je osobni razvoj učenika? (razvoj ličnosti, osjećaja kompetentnosti, stavova, vrijednosti…)

    • Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koji su najjači aspekti razvoja razvoja i zašto?

    • Što traži poboljšanja i što se poduzima?

    Slide 96

    Koliko je u vašoj školi učinkovita nastava, poučavanje i poticanje učenika?

    • Kako znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najbolja obilježja poučavanja, i zašto?

    • Što traži poboljšanja i što se poduzima?

    Slide 97

    Koliko je nastavni plan i program usklađen s potrebama svih učenika?

    • Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najbolja obilježja nastavnog plana i programa, i zašto?

    • Koji aspekti nastavnog plana i programa traže poboljšanja i što poduzimate?

    Slide 98

    Kako su organizirane izvan-kurikularne, izvan-nastavne školske aktivnosti učenika?

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najbolja obilježja izvan-nastavnog programa, i zašto?

    • Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?

    Slide 99

    Kako je organizirana podrška učenicima? (savjetovanje, pomoć u učenju, emocionalna podrška…)

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najbolja obilježja savjetovanja i podrške, i zašto?

    • Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?

    Slide 100

    Koliko dobro škola surađuje s roditeljima?

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i zašto?

    • Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?

    Slide 101

    Koliko dobro škola surađuje s lokalnom zajednicom?

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i zašto?

    • Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?

    Slide 102

    Koji su dobri uvjeti prostora, smještaja i opremljenosti za svrhu obrazovanja koju škola treba nuditi?

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koji dijelovi škole nude najbolje uvjete za rad s učenicima i za učenje?

    • Koja područja trebaju najviše poboljšanja i kakvi su vaši planovi da ih ostvarite?

    Slide 103

    Koliko je učinkovita opća organizacija upravljanja školom? (razmotrite i čimbenike izvan škole)

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koji su ključni elementi koji određuju upravljanje vašom školom?

    • Što bi se po vama trebalo mijenjati i kako?

    Slide 104

    Koliko je učinkovito rukovođenje školom? (management škole)

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koji aspekti rukovođenja su najbolji i zašto?

    • Koje aspekte rukovođenja bi trebalo mijenjati i što se poduzima?

    • Koji su najjači aspekti upravljanja školskim resursima (ljudskim i materijalnim) i zašto?

    • Koji aspekti upravljanja školskim resursima trebaju poboljšanje i što se poduzima?

    Slide 105

    Kakvo mišljenje o školi imaju učenici?

    • Na temelju čega tako procjenjujete?

    • Što najviše vole u svojoj školi?

    • Što treba poboljšati i što se poduzima?

    Slide 106

    Kakvo mišljenje o školi imaju roditelji?

    • Na temelju čega tako procjenjujete?

    • Što najviše vole u svojoj školi?

    • Što treba poboljšati i što se poduzima?

    Slide 107

    Kako procjenjujete napredovanje škole u posljednje tri godine?

    • Na temelju čega tako procjenjujete?

    • U čemu je ostvaren najveći napredak i zašto?

    • Što i nadalje traži poboljšanja i što se poduzima?

    Slide 108

    Koliko je vaša škola dobra?

    • Kako to znate? Čime potkrepljujete vašu tvrdnju?

    • Što činite i treba činiti da ona bude još bolja?

    • Što i nadalje traži poboljšanja i što se poduzima?

    Slide 109

    HVALA NA STRPLJENJU!

    ... i OPREZNO ZA ŠANKOM


    Copyright © 2014 SlideServe. All rights reserved | Powered By DigitalOfficePro