Kurikularno planiranje i programiranje odgojno obrazovnog rada kolski kurikulum
Download
1 / 109

KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA - KOLSKI KURIKULUM - PowerPoint PPT Presentation


  • 732 Views
  • Uploaded on

KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM. Vladimir Jurić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Definicija kurikuluma.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA - KOLSKI KURIKULUM' - bowen


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
Kurikularno planiranje i programiranje odgojno obrazovnog rada kolski kurikulum

KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

Vladimir Jurić

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Definicija kurikuluma
Definicija kurikuluma RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

  • Kurikulum podrazumijeva opsežno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo te kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa.


Kurikulum i funkcije kole
Kurikulum i funkcije škole RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

  • Temeljne funkcije škole

  • Reprodukcija i daljnji razvoj društva

  • Porast humanosti

  • Prijenos kulture


Kurikulum i funkcije kole1
Kurikulum i funkcije škole RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

  • Škola kao selekcijska instanca

  • Škola kao administrativna institucija

  • Škola kao ekonomska institucija


Kurikulum i funkcije kole2
Kurikulum i funkcije škole RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

  • Škola je institucija personalizacije

  • Njena obvezna zadaća je da pomaže osobi, najviše što je moguće u NJENOM razvoju, posebno u nastavi, povećavajući joj duhovne i mentalne snage. Tu se prvenstveno ide za duhovnim kultiviranjem putem promjene znanja i osjećaja unutar glavnog cilja, razvoja osobnog mišljenja.


Kurikulum i funkcije kole3
Kurikulum i funkcije škole RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

  • Integracijska funkcija (uvođenje u društveno-politički sustav, preko integracije u tim, orijentacije spram cilja)

  • Socijalizacijska funkcija (podrazumijeva institucionalno posredovanje tipičnih obrazaca ponašanja)


Kurikulum i funkcije kole4
Kurikulum i funkcije škole RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

  • Pedagoške funkcije škole

  • Obrazovna ili personalizirajućafunkcija (Posebna znanja; otvoriti posebne domete svijesti, dosegnuti razvoj osobnosti)


Kurikulum i autonomnost kole
Kurikulum i autonomnost škole RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

  • Odnos između oktroiranog i školskog kurikuluma

  • Kurikulumska sloboda i autonomija škole

  • Kompetencije stručnih timova škole

  • Ovisnost o standardima (tko, kojim slijedom i na kojoj razini)


Glavna zada a kolskoga kurikuluma
GLAVNA ZADAĆA ŠKOLSKOGA KURIKULUMA RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

  • IZGRADNJA JEDINSTVENOG PROFILA ŠKOLE

  • INDIVIDUALNOG KONCEPTA ŠKOLE IZ KOJEG PROIZLAZE SMJERNICE NASTAVNOG PLANA

  • VIDLJIVOST KONKRETNE POVEZANOSTI ZAJEDNICE UČITELJA I ZAJEDNICE UČENIKA


Kolski kurikulum indikator razumijevanja nacionalnog kurikuluma
ŠKOLSKI KURIKULUM – INDIKATOR RAZUMIJEVANJA NACIONALNOG KURIKULUMA

  • Uobičajen obrazac plana i programa rada škole

  • Ne sadrži elemente vrednovanja

  • Općenito nedostaju bitne sastavnice kurikuluma

  • Neophodnost promjene obrasca


Modeli kontrole implementacije kurikuluma
MODELI KONTROLE IMPLEMENTACIJE KURIKULUMA KURIKULUMA

  • Model procjene

  • Model ispitne provjere

  • Model filantropije

  • Klasični birokratski model


Model procjene
Model procjene KURIKULUMA

  • RAZLIČITI OBLICI KONTROLE STANDARDIZIRANIH POSTIGNUĆA DEFINIRAJU RELATIVNO PRECIZNE OKVIRE ONOGA ŠTO ŠKOLA TREBA ČINITI, ODNOSNO, ŠTO ŠKOLA MOŽE OČEKIVATI OD PRIMJENE MJERENJA KADA SU U PITANJU SAMI CILJEVI MJERENJA.


Model filantropije
Model filantropije KURIKULUMA

  • S JEDNE STRANE, DRŽAVA PROPISUJE SADRŽAJE I METODE U OBLIKU OBVEZUJUĆEG KURIKULUMA

  • S DRUGE STRANE, DRŽAVA INICIRA POTENCIJALNE INOVACIJE

  • U OBA SLUČAJA MATERIJALI OBUHVAĆAJU SADRŽAJE I METODE KOJI SU REGULIRANI POSTAVLJENIM CILJEVIMA


Klasi ni birokratski model
Klasični birokratski model KURIKULUMA

  • DRŽAVA USMJERENA SPRAM DEIFINIRANJA SADRŽAJA PONEKAD NA VRLO PRECIZAN NAČIN DETERMINIRA SADRŽAJE I OBRASCE

  • OVAJ OBLIK DRŽAVNE KONTROLE RADA U OBRAZOVNOM SUSTAVU ZBOG PRIHVAĆANJA PROPISANOG KURIKULUMA OSIGURAVA TOČNO OSTVARENJE CILJEVA


Organizacijski modeli kole i razvojni kurikulum
Organizacijski modeli škole i razvojni kurikulum KURIKULUMA

  • Emancipacijski proces

  • Poticanje kritike: Samokritike i kritike drugih, empatije i tolerancije


Kola i dr ava
Škola i država KURIKULUMA

  • Ustanovljenje modernog državnog školstva

  • Nadležnost države u školskom kurikulumu


Moderni kurikulum mijenja odnose
Moderni kurikulum mijenja odnose: KURIKULUMA

  • Škole i društva

  • Škole i gospodarstva

  • Škole i roditelja

  • Škole i društvenih skupina


Kole i dru tvene skupine
Škole i društvene skupine KURIKULUMA

  • Tromost promjena u državnim školama uvjetuje osnivanje škola izvan izravnog utjecaja države

  • utjecaj se “premješta” na niže i učinkovitije razine


Polo aj kole
Položaj škole KURIKULUMA

  • Škola kao autonomna institucija

  • Međuovisnost i međudjelovanje pojedinih aspekata škole

  • Škola stoji u žarištu odmjeravanja društvenih snaga


Determinante kolskog kurikuluma
Determinante školskog kurikuluma KURIKULUMA

  • Kurikulum i tendencije razvoja škole

  • Kritika postojećeg školskog sustava sa stajališta razvojnog kurikuluma

  • Struktura budućeg školskog obrazovanja

  • Usporavajući momenti

  • Sudjelovanje pedagogijskih znanosti

  • Kurikulum i različitost razvoja škola


To ini kolski program istinski interesantnim nekoj koli
ŠTO ČINI ŠKOLSKI PROGRAM ISTINSKI INTERESANTNIM NEKOJ ŠKOLI

  • Školski program pruža nastavnicima perspektivu

  • Škola mjesto stabilne motivacione strukture, osobnog djelovanja i uključivanja u procese razvoja škole

  • Odgovori na složena pitanja nastave

  • Izgradnja dugoročne strukture kooperativnosti u kolegiju


Kako su obrazlo ena o ekivanja
KAKO SU OBRAZLOŽENA OČEKIVANJA ŠKOLI

  • Prognoze školskog programa

  • Temelji očekivanja; stvarna osnova škole, studija uspješnosti (dobro vodstvo, visok stupanj zadovoljstva učenika, pedagoški radni konsenzus učitelja)

  • Timovi i njihova kooperativnost


Razredni tim
RAZREDNI TIM ŠKOLI



Kolski kurikulum
ŠKOLSKI KURIKULUM ŠKOLI

  • Gdje smo kao škola? (Skupina individualaca? Kolektiv? Tim?)

  • Što želimo? Što želimo postići?

  • Koje su naše etičke vrednote?


Odgojni ciljevi
ODGOJNI CILJEVI ŠKOLI

  • Za koje se odgojne zadaće osjećamo odgovorni?

  • Koje postupke primjenjujemo u nastavi u formiranju osobnosti?

  • Što činimo kao tim da učenci razviju socijalne kompetencije?


Ocjena uspjeha
OCJENA USPJEHA ŠKOLI

  • Što je zajedničko u vrijednosnim pretpostavkama o učinkovitosti i procjeni u timu?

  • Kako provodimo procjenu i provjeru učinkovitosti u smislu razvoja mišljenja izvan okvira nastavnog predmeta?

  • Kako se rezultati procjene evaluiraju u timu?


Pristup razlikama
PRISTUP RAZLIKAMA ŠKOLI

  • U čemu se slažu, a u čemu razlikuju pojedini nastavnici u procjeni sposobnosti pojedinog učenika?

  • Koja su iskustva u istodobnom poticanju i zahtijevanju darovitih skupina učenika?

  • Koje prethodno usavršavanje trebaju proći nastavnici za složeni rad u pristupu heterogenim skupinama učenika?


Koje zada e treba ispuniti kolski kurikulum
KOJE ZADAĆE TREBA ISPUNITI ŠKOLSKI KURIKULUM? ŠKOLI

  • Glavna zadaća izgradnja profila škole kao individualnog koncepta škole

  • Razviti unutarnju inovacijsku dinamiku

  • Učiniti izvanjski transparentnim


Orijentacija
Orijentacija ŠKOLI

  • REALISTIČNOST ŠKOLSKOG KURIKULUMA

  • KOJE ELEMENTE TREBA SADRŽAVATI ŠKOLSKI KURIKULUM

  • KAKO ZAPOČINJE OSTVARENJE KURIKULUMA, NA ŠTO SE NADOGRAĐUJE I NA KOJU TRADICIJU

  • KOJE RAZVOJNE KORAKE MOŽE UČINITI ŠKOLA

  • TKO TREBA SUDJELOVATI

  • KAKO SE MOŽE PODRŽATI ŠKOLSKI KURIKULUM


Orijentacija1
Orijentacija ŠKOLI

  • KOJE SE ZADAĆE POSTAVLJAJU PRED UPRAVU ŠKOLE

  • KOJE ZADAĆE IMA ŠKOLSKI NADZOR

  • ŠTO ĆE PROMICATI ŠKOLSKI KURIKULUM

  • TKO TREBA ODOBRITI ŠKOLSKI KURIKULUM

  • KAKO STOJIMO S NJEGOVIM PRIHVAĆANJEM

  • KAKO UKLJUČITI RODITELJE – LOKALNU ZAJEDNICU



A pripreme za izradu kurikuluma
A. Pripreme za izradu kurikuluma ŠKOLI

  • 1.Snimanje (registriranje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) - STANJE

  • 2.Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) - ŠTO

  • 3.Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti) - KOLIKO

  • 4. Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata - KAKO

  • 5.Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti (nastavnik,stručni suradnik,liječnik i slično) - TKO


B daljnja razrada
B. Daljnja razrada ŠKOLI

  • 6.Odabiranje aktivnosti i poslova za godišnji plan i za perspektivni plan škole

  • 7.Rangiranje utvrdenih aktivnosti prema stupnju važnosti (zajednička procjena nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja)

  • 8.Uvid u iskustva drugih škola i uliteraturu

  • 9. Eventualna analiza dosadašnjih vlastitih programa i uvažavanje praćenja i bilježaka


B daljnja razrada1
B. Daljnja razrada ŠKOLI

  • 10.Predviđanje upotrebe postojećih instrumenata i izrada novih

  • 11.Procjenjivanje dimenzija programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička razina i slično)

  • 12.Utvrđivanjepovoljnih i nepovoljnih okolnosti za provođenje pojedinih dijelova programa (realni okviri programa)


C izrada globalnog kurikuluma
C. ŠKOLIIzrada globalnog kurikuluma

  • 13.Raspoređivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim područjima

  • 14. Raspoređivanje dijelova kurikuluma s obzirom na logične, tematske i vremenske okvire

  • 15.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su izuzetno važni za tu godinu

  • 16.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su veza s proteklim godinama.


C izrada globalnog kurikuluma1
C. ŠKOLIIzrada globalnog kurikuluma

  • 17.Posebno označavanje dijelova kurikuluma za koje je potrebna daljnja programska razrada u obliku složenijih projekata

  • 18.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji se ne mogu vremenski točnije odrediti

  • 19.Planiranje vremenskih rezerva za svaki pojedini dio segment i ukupnih vremenskih rezerva.


Plan ŠKOLIiranje razvoja škole

Razvojni ciljevi škole za školsku godinu2005/2006

Najmanje: Neko područje nastave, na primjer odgojno

Koji su ciljevi škole?

Plan i program rada

Što škola treba činiti?

Tko će ispitati učinke?

Planiranje evaluacije

Koje pretpostavke treba ispuniti?

Plan usavršavanja


Školski kurikulum- jezgre ŠKOLI

  • Prikaz škole

  • Elementi (na primjer)

  • •Ideja vodilja škole

  • •Temeljna pedagoška orijentacija

  • •Izvještaj o dosadašnjem radu na razvoju

  • Daljnji aspekti odluka škole

  • Planiranje i razvoj škole

  • Obvezatnielementi:

  • Razvojni cilj

  • Plan rada za 1-2 godine

  • Planiranje stručnog usavršavanja

  • Orijentacija spram razvojnog cilja i plan rada

  • 5. Planiranje evaluacije

Preporuka: orijentacija prema naslovnicima

funkcije – i priprema spram posebnih ciljeva


Razvojni ciljevi ŠKOLI

su konkretno oblikovani i namjerno promijenjeni, srednjeročno utvrđeni izato za razvoj škole obvezni

  • Dobri razvojni ciljevi:

  • izvedeni su iz široke baze školskog okruženja

  • osigurana je podrška unutar i izvan škole

  • oni su konkretni i relevantni za nastavu

  • vode prema rezultatima koji su kratkoročno, srednjeročno i dugoročno provjerljivi


P l a n r a d a ŠKOLI

orijentacioni i priručni plan najmanje za jednu (a bolje za dvije godine)

  • sadrži sljedeće elemente:

  • konkretnezamisli i ciljeve

  • predviđene učinke

  • sudjelovanje/odgovornost

  • radne etape, vremenski slijed

  • postupke u evaluaciji

  • katalog aktivnosti: što obaviti, tko s kime, kada/do kada


Zakonski okvir ŠKOLI

ŠKOLA

ŠKOLSKI SUSTAV

Vanjsko vrednovanje

Krizni menadžment

Sustav komponenti

Sustav praćenja

Razvojni plan škole

Samovrednovanje

Usmjerena

evaluacija

Međunarodni

pregled


Profesionalizam ŠKOLIi

usavršavanje

Razredna i školska klima

Poučavanje i

učenje

Školski menadžment

Unutarnje i vanjske

relacije

5 kvalitativnih područja


Pedagoški ŠKOLI

Menadžment


Upravljanje menad ment
Upravljanje (menadžment) ŠKOLI

  • Definicija:

    Oblikovanje unutarnjeg i vanjskog okruženja za djelotvoran skupni rad i vođenje institucije prema ispunjenju ciljeva


Temeljni pojmovi
Temeljni pojmovi ŠKOLI

  • Upravljanje (management)

  • Provjera (controling)

  • Nadzor (supervizija)

  • Vođenje (leadership)


Funkcije upravljanja kontrole nadzora i vo enja
Funkcije upravljanja, kontrole, nadzora i vođenja ŠKOLI

  • Upravljanje je odgovorno za uspjeh

  • Kontrola za njegovu transparentnost

  • Nadzor za praćenje tijeka i prilagođavanje smjera

  • Vođenjeza utjecaj na ljude


Etiri funkcije menad menta

Planiranje ŠKOLI

Odabir ciljeva

Kontrola

Organiziranje

Nadzor i mjerenje

Zajednički rad

Vođenje

Koordiniranje

Četiri funkcije menadžmenta


Planiranje
Planiranje ŠKOLI

Planiranje je proces kojeg koriste menadžeri kako bi identificirali i odabrali prikladne ciljeve i moduse djelovanja organizacije.

Tri koraka dobrog planiranja :

1. Koji bi se ciljevi trebali slijediti?

2. Kako bi se ciljevi trebali postići?

3. Kako prikupiti resurse?

  • Funkcija planiranja određuje koji će učinak postići organizacija, koliko će biti učinkovita i koje će strategije biti korištene.


Organiziranje

1-10 ŠKOLI

Organiziranje

  • Organiziranjem menadžeri stvaraju strukturu radnih odnosa među suradnicima koja im u najboljoj mjeri omogućuje suradnju i postizanje ciljeva.

  • Menadžer oblikuje grupe s obzirom na zadatke koje pojedini član izvršava.

    • Menadžer će također postaviti hijerarhijsku strukturu i liniju vertikalne odgovornosti.

  • Organizacijska struktura ishod je organiziranja. Ova struktura koordinira i motivira zaposlene kako bi zajedno radili i postizali ciljeve.


Vo enje
Vođenje ŠKOLI

  • Menadžeri vođenjem određuju smjer, stanje i jasnu viziju koju će zaposleni slijediti i pomažu im da steknu razumijevanje njihove uloge u postizanju ciljeva.

  • Vodstvo podrazumijeva menadžera koji koristi moć, utjecaj, viziju, uvjeravanje i komunikacijske vještine.

  • Ishod je funkcije vođenja visoka razina motivacije i posvećenost zaposlenih organizaciji.


Provjera kontrola
Provjera (kontrola) ŠKOLI

  • Kontrolom menadžer procjenjuje koliko uspješno organizacija postiže ciljeve i poduzima korektivne postupke kako bi poboljšala izvedbu.

  • Menadžer će nadzirati pojedince, djelatne okvire i organizaciju kako bi utvrdio je li postignuta željena razina izvedbe.

    • Menadžer će poduzeti i određene postupke kako bi povećao kvalitet izvedbe.

  • Ishod je funkcije kontrole točna mjera izvedbe te regulacija učinka i učinkovitosti.


Profit iz zagrljaja
PROFIT IZ ZAGRLJAJA ŠKOLI

  • Čim se uđe u ured, i prije no što se popije kavica, treba zagrliti kolege. Pa i šefa. Jer tako će poduzeće poslovati uspješnije! Jutarnji i nekoliko dnevnih zagrljaja redovito prakticiraju zaposlenici poduzeća «Farrelly facilities and Engineering» u Suttonu.


Profit iz zagrljaja1
PROFIT IZ ZAGRLJAJA ŠKOLI

  • Priču o zagrljenim radnicima objavio je BBC. Grle se posljednje dvije godine otkako je njihov direktor John Farrelly sudjelovao na seminaru o uspješnom menadžerstvu. Tada su mu psiholozi kazali da zagrljaji dižu moral zaposlenika. Direktorov brat Jerry Farrelly objasnio je novinarima što zapravo u uredu rade.


Profit iz zagrljaja2
PROFIT IZ ZAGRLJAJA ŠKOLI

  • «Svatko od nas počinje dan u uredu prijateljskom gestom. Najčešće je to zagrljaj, no može biti i tapšanje po ramenu ili prijateljsko rukovanje», ističe J. Farrelly. No Farrellyjevi zaposlenici kažu da tvrtka posluje uspjelije otkako su uveli «nježne» mjere. Ujedno, svaki djelatnik ima slobodan dan na svoj rođendan (vgr).



Razmi ljamo li ovako
Razmišljamo li ovako? ŠKOLI

  • Postoji li eventualno uopćena specifičnost upravljanja i vođenja žena spram

    • drugih žena

    • muškaraca

  • Postoji li eventualno uopćena specifičnost upravljanja i vođenja muškaraca spram

    • drugih muškaraca

    • žena



  • Razredna i kolska klima
    Razredna i školska klima ŠKOLI

    • Pod školskim ozračjem (školskom atmosferom) podrazumijeva se specifičan pečat školskog života koji oblikuju i doživljavaju osobe što u njemu sudjeluju (ravnatelj, nastavnici, učenici i ostale osobe u školi). Taj se pečat ostvaruje na razne vrste i načine, ovisno o tome kako osobe što u tome sudjeluju, tumače i ostvaruju svoje uloge na osnovi njihova samostalnog razumijevanja u svezi sa zakonitostima i pravilima ustanova.


    Razredna i kolska klima1
    Razredna i školska klima ŠKOLI

    • Karakteristika školskog ozračja u određenoj školi jest opis interakcijskih oblika u toj školi. Interes za školsko ozračje proizlazi iz važne činjenice da je moguć i neizbježan utjecaj svake osobe na bilo koju drugu osobu i skupinu te da se taj utjecaj može spoznati. Poznavanje spomenutih utjecaja omogućava nam mijenjanje odnosa i igranje uloga, i u konačnici, promjenu školskog ozračja u kojem će se i prava djeteta znatno više uvažavati.


    Kola autokratsko izoliraju a tip 1
    Škola autokratsko - izolirajuća (Tip 1) ŠKOLI

    • Ravnatelj i svaki pojedini nastavnik u cjelini određuje život škole, ostali (također i roditelji) - »nemaju se što javljati«; roditelji su pri tome također tretirani kao podređeni (»kao učenici«). Cilj i zadaća škole u ovom svjetlu nije stvaranje »nepotrebnih« vanjskih kontakta, koji se smatraju štetnima za učenje. Jedini je cilj posredovanje znanja (isključivi je naglasak na kognitivnom aspektu), a inovacije se teško prihvaćaju i daju se jedino »na znanje«.


    Kola autokratska bliska ivotu tip 2
    Škola autokratska - bliska životu (Tip 2) ŠKOLI

    • Svim aktivnostima u školi upravlja se posredstvom uprave, dominantnog nastavnika ili upravi sličnoj skupini. U školi je obično vrlo dinamično, osjeća se »kretanje i gibanje« u školskom životu, upriličuju se svečanosti, pozivaju interesantne osobe iz znanosti i gospodarstva, postavljaju izložbe i sl. Promatrači mogu ostati zbunjeni i očarani, ali nikako ne mogu zapaziti da je sav taj život pasivan i bez inicijative. »Šarm« i znanje ujedinjeni u provedbenoj radosti stavljaju svaku drugu inicijativu u stranu čineći je neprikladnom.


    Demokratsko izoliraju i tip kole tip 3
    Demokratsko - izolirajući tip škole (Tip 3) ŠKOLI

    • U školi ima mnogo razumijevanja za partnerske odnose, vodi se razgovor s roditeljima i učenicima, prirodno je u toj školi priznavanje »individualnog prava«. Sve što se događa treba se dogoditi u školi, bez obaziranja na ono što dolazi izvana ili što se od nje očekuje. Pozitivna je pri tome želja da se uspostavi mali “bolji svijet”, a negativna je nesklonost objašnjavanju “velikog svijeta”.


    Demokratska i ivotno bliska kola tip 4
    Demokratska i životno bliska škola (Tip 4) ŠKOLI

    • U ovoj se školi s razumijevanjem odnose prema učeniku, na primjer, kako povećati interes za različite sadržaje (jezik, zemljopis, religiju, matematiku i sl.). Nastoji se što bolje upoznati učenika (steći sliku o njemu) i proniknuti u motive što ga pokreću. Ravnatelj i nastavnici pri tome su uvjereni da u procesu odgoja i obrazovanja moraju i sami učiti. Oni prihvaćaju objašnjenja da škola raste i razvija se zajedno sa svojim okružjem i da učenje “pokreću brojni učitelji” izvan ustrojenog školskog učenja. Susrete s pjesnicima i umjetnicima te znalcima iz znanosti i politike mogu pokretati roditelji.


    Uvođenje mjera ŠKOLI

    Kontrola

    KVALITETNA

    RASPRAVA

    Ciljevi i

    projekt

    Pregled

    Osvrt

    na rezultate

    Razvojni plan:

    Planiranje

    Evaluacija


    K ŠKOLIako to znamo?

    Što podrazumijevamo pod razvojem škole?

    Što čini “dobru” školu?

    Jesmo li dobra škola?

    Što činimo da ostanemo dobra škola

    ili da postane još bolja?

    Kako ćemo moći prepoznati rezultate?


    Razvojni plan škole ŠKOLI

    Što je plan razvoja škole?

    • Plan razvoja škole je okvir i instrument za kontinuirano,

    • sustavno i detaljno planiranjeiunapređivanje rada u školi.

    • To je pismeni sporazumza određeno vremensko

    • razdoblje, s unutarnjim i vanjskim utjecanjem, koje

    • potiče osjećaj zajedništva i obveze.

    • To jedokaz i dokumentrada koji će se izvršiti u školi.


    To je proizvod/proces koji generira ŠKOLI istovjetnost namjera

    nastavnika, učenika i roditelja

    To je okvir odnosa koji pruža orijentaciju i sigurnost

    svim sudionicima

    To je dokumentkoji kreiratransparentnost i obvezu

    Razvojni plan škole

    Koje su funkcije razvojnog plana škole?


    Usklađenost ŠKOLI koja omogućava usmjerenost snaga prema

    važnijim projektima

    Referenceimjerila procjene kojima je moguće

    mjeriti razvoj škole

    Javnost rada kako bi se pružila jasna slika o školi i njenim

    nastojanjima za razvojem

    Povezivanje sa školama sa sličnim programima razvoja

    Razvojni plan škole

    Koje su funkcije razvojnog plana škole?


    Objašnjenje akcije ŠKOLI

    Status razvoja i ciljeva

    Projekt za postizanje ciljeva

    Plan aktivnosti za implementaciju rezultata

    Preispitivanje

    Razvojni plan škole

    Što je sadržaj razvojnog plana škole?


    Dugoro no planiranje razvoja kole
    Dugoročno planiranje razvoja škole ŠKOLI

    • Dugoročno planirati razvoj znači prvenstveno planirati;

      promjenu uvjeta (okolnosti) u kojima djeluje škola, a posebno onih koje su “usko grlo” daljeg razvoja.

    • Najčešće upotrebljavane sintagme, kad je u pitanju planiranje i programiranje, kao; ·razvoj programa·, revizija programa·, “inovacija programa” i sl., ukazuju da programiranje uvijek podrazumijeva i dugoročnije perspektive.

    • Razvoj, dakle, podrazumijeva promjene, inoviranje, što znači predviđanje boljeg unutarnjeg ustrojstva škole kako bi učinci odgoja i obrazovanja bili značajniji i iznad onih kojise ostvaruju. Ovo posljednje često sugerira pomake u ciljevima i, još više, u sadržajima.


    Dugoro no planiranje razvoja kole1
    Dugoročno planiranje razvoja škole ŠKOLI

    • Često se udugoročnom planiranju razvoja škole operira s postocima. Govori se, na primjer,o 10-postotnoj izmjeni programa (iskustva iz svijeta). To ima veze s otporom koji proizvodi svaka promjena. Nerealno je očekivati frontalno prihvaćanje i djelomičnih promjena, a još manje “krupnih” i obuhvatnijih (obično reformskih).

    • Identifikaciju kadrova unutar škole koji mogu i imaju sklonosti da postanu nositelji razvoja i članovi timova za dugoročno planiranje i programiranje. S tim uvezi također planirati njihove doprinose.

    • Identikaciju subjekata izvan škole (znanstvene ustanove, Zavod za školstvo, općenito eksperte) kako bi se ostvarila veza između aktualnih postignuća i spoznaja u širim regionalnim i međudržavnim razmjerima s našim iskustvima (školskim – lokalnim - pozitivni aspekti globalizacije)


    Dugoro no planiranje razvoja kole2
    Dugoročno planiranje razvoja škole ŠKOLI

    • Procjenu potencijalnih “kanala” komunikacije unutar škole i izvan nje kako bi se unaprijed otklonilo ili odustalo od “zagušenih kanala”. To se prvenstveno odnosi na nespremnost subjekata koji su relevantni za dugoročni razvoj škole, ali i na tromost i objektivnu zapriječenost među subjektima komunikacije.

    • Analizu mjere planiranog razvoja, dakle promjena, u vezi s normama. Predviđanje posljedica u daljem školstvu (eventualno zapošljavanju) koje mogu proizvesti promjene.


    Dugoro no planiranje razvoja kole3
    Dugoročno planiranje razvoja škole ŠKOLI

    • Ispitivanja očekivanja učenika i roditelja i dovođenje takvih rezultata usklad s planovima dugoročnog razvoja.

    • Utvrđivanje smjerova razvoja i promjena za one vrste promjena koje “izmiču” normiranju kako bi se unutar tih smjerova ostvarivao razvoj prema načelu aktualizacije.



    Indikatori kvalitete grupirani su u slijede a razvojna podru ja

    Indikatori kvalitete grupirani su u slijedeća razvojna područja

    :

    Kurikulum

    Postignuća

    Učenje i poučavanje

    Podrška učenicima

    Školski etos

    Resursi

    Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete


    Kurikulum
    Kurikulum područja

    Struktura kurikuluma

    • • opseg i usklađenost elemenata kurikuluma• integriranje, prožimanje• školski raspored i mogućnosti izbora učenikaPredmeti i programi

    • • opseg, usklađenost i izbor sadržaja• integriranje sadržaja, kontinuitet i napredak• podrška i savjetovanje učitelja


    Postignu a mjere se vanjskim vrednovanjem nezavisnim ocjenjivanjem
    Postignuća (mjere se vanjskim vrednovanjem, nezavisnim ocjenjivanjem)

    • Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - uspjeh učenika na nacionalnim testovima

    • • napredak škole u podizanju postignuća• napredak učenika u učenju• postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitima• povezanost s ostalim indikatorima kvalitete


    Podr ka u enicima
    Podrška učenicima ocjenjivanjem)

    • Kurikularno i strukovno vodstvo

    • Podrška pri izboru predmeta, za buduće obrazovanje ili pri zapošljavanju

    • Ispravnost i relevantnost informacija i savjeta


    Podr ka u enicima1
    Podrška učenicima ocjenjivanjem)

    • Povezanost s lokalnim vlastima ili drugim upravnim tijelima, drugim školama, agencijama i poslodavcima

    • Povezanost s lokalnim vlastima ili drugim upravnim tijelima

    • Povezanost s drugim obrazovnim institucijama

    • Povezanost s dobrovoljnim organizacijama, širom lokalnom zajednicom i poslodavcima


    Kolski etos
    Školski etos ocjenjivanjem)

    • Partnerstvo s roditeljima, školskim odborom i lokalnom zajednicom

    • Poticanje roditelja na uključivanje u proces učenja svoje djece i u život škole

    • Postupci za komuniciranje s roditeljima

    • Obaviještenost roditelja o radu škole

    • Povezanost škole sa školskim odborom

    • Uloga škole u lokalnoj zajednici


    Resursi
    Resursi ocjenjivanjem)

    • Smještaj i opremljenost

    • Dostatnost, opseg i prikladnost

    • Pretpostavke za osiguravanje zdravlja i sigurnosti


    Resursi1
    Resursi ocjenjivanjem)

    • Pribavljanje sredstava

    • Dostatnost dostupnih novčanih sredstava

    • Dostatnost, opseg i prikladnost resursa


    Resursi2
    Resursi ocjenjivanjem)

    • Zaposlenici

    • Zapošljavanje

    • Iskustvo, kvalifikacije i stručnost zaposlenika


    Resursi3
    Resursi ocjenjivanjem)

    • Djelotvornost i iskorištenost zaposlenika

    • Djelotvornost nastavnika i timski rad

    • Stvaranje razreda i iskorištenost nastavnika

    • Udruživanje nastavnika radi podrške učenicima

    • Djelotvornost i iskorištenost pomoćnog osoblja


    Resursi4
    Resursi ocjenjivanjem)

    • Vrednovanje i razvoj zaposlenika

    • Povezanost vrednovanja zaposlenika i njihovog razvoja sa samovrednovanjem škole i planiranjem razvoja škole

    • Postupci za vrednovanje zaposlenika

    • Profesionalni razvoj zaposlenika


    Resursi5
    Resursi ocjenjivanjem)

    • Upravljanje novčanim sredstvima

    • Razumijevanje sustava financiranja škola

    • Načini upravljanja školskim budžetom

    • Korištenje novčanih sredstava za podršku razvojnim planovima škole, te za unapređivanje učenja i poučavanja


    Menad ment rukovo enje i osiguravanje kvalitete
    Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete ocjenjivanjem)

    • Ciljevi i politika škole

    • Jasnoća i prikladnost ciljeva

    • Djelotvornost postupaka za formuliranje politike škole


    Vrednovanje
    VREDNOVANJE ocjenjivanjem)



    Kako va i u enici napreduju u u enju
    Kako vaši učenici napreduju u učenju? drugih škola?

    • Kako znate? Argumentirajte vašu procjenu.

    • U kojim predmetima su učenici najbolji i zašto?

    • U kojim je predmetima potrebno poboljšanje i što se poduzima da bi se ono ostvarilo?


    Kakav je osobni razvoj u enika razvoj li nosti osje aja kompetentnosti stavova vrijednosti
    Kakav je osobni razvoj učenika? (razvoj ličnosti, osjećaja kompetentnosti, stavova, vrijednosti…)

    • Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koji su najjači aspekti razvoja razvoja i zašto?

    • Što traži poboljšanja i što se poduzima?


    Koliko je u va oj koli u inkovita nastava pou avanje i poticanje u enika
    Koliko je u vašoj školi učinkovita nastava, poučavanje i poticanje učenika?

    • Kako znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najbolja obilježja poučavanja, i zašto?

    • Što traži poboljšanja i što se poduzima?


    Koliko je nastavni plan i program uskla en s potrebama svih u enika
    Koliko je nastavni plan i program usklađen s potrebama svih učenika?

    • Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najbolja obilježja nastavnog plana i programa, i zašto?

    • Koji aspekti nastavnog plana i programa traže poboljšanja i što poduzimate?


    Kako su organizirane izvan kurikularne izvan nastavne kolske aktivnosti u enika
    Kako su organizirane izvan-kurikularne, izvan-nastavne školske aktivnosti učenika?

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najbolja obilježja izvan-nastavnog programa, i zašto?

    • Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?


    Kako je organizirana podr ka u enicima savjetovanje pomo u u enju emocionalna podr ka
    Kako je organizirana podrška učenicima? (savjetovanje, pomoć u učenju, emocionalna podrška…)

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najbolja obilježja savjetovanja i podrške, i zašto?

    • Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?


    Koliko dobro kola sura uje s roditeljima
    Koliko dobro škola surađuje s roditeljima? pomoć u učenju, emocionalna podrška…)

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i zašto?

    • Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?


    Koliko dobro kola sura uje s lokalnom zajednicom
    Koliko dobro škola surađuje s lokalnom zajednicom? pomoć u učenju, emocionalna podrška…)

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i zašto?

    • Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?


    Koji su dobri uvjeti prostora smje taja i opremljenosti za svrhu obrazovanja koju kola treba nuditi
    Koji su dobri uvjeti prostora, smještaja i opremljenosti za svrhu obrazovanja koju škola treba nuditi?

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koji dijelovi škole nude najbolje uvjete za rad s učenicima i za učenje?

    • Koja područja trebaju najviše poboljšanja i kakvi su vaši planovi da ih ostvarite?


    Koliko je u inkovita op a organizacija upravljanja kolom razmotrite i imbenike izvan kole
    Koliko je učinkovita opća organizacija upravljanja školom? (razmotrite i čimbenike izvan škole)

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koji su ključni elementi koji određuju upravljanje vašom školom?

    • Što bi se po vama trebalo mijenjati i kako?


    Koliko je u inkovito rukovo enje kolom management kole
    Koliko je učinkovito rukovođenje školom? (management škole)

    • Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

    • Koji aspekti rukovođenja su najbolji i zašto?

    • Koje aspekte rukovođenja bi trebalo mijenjati i što se poduzima?

    • Koji su najjači aspekti upravljanja školskim resursima (ljudskim i materijalnim) i zašto?

    • Koji aspekti upravljanja školskim resursima trebaju poboljšanje i što se poduzima?


    Kakvo mi ljenje o koli imaju u enici
    Kakvo mišljenje o školi imaju učenici? škole)

    • Na temelju čega tako procjenjujete?

    • Što najviše vole u svojoj školi?

    • Što treba poboljšati i što se poduzima?


    Kakvo mi ljenje o koli imaju roditelji
    Kakvo mišljenje o školi imaju roditelji? škole)

    • Na temelju čega tako procjenjujete?

    • Što najviše vole u svojoj školi?

    • Što treba poboljšati i što se poduzima?


    Kako procjenjujete napredovanje kole u posljednje tri godine
    Kako procjenjujete napredovanje škole u posljednje tri godine?

    • Na temelju čega tako procjenjujete?

    • U čemu je ostvaren najveći napredak i zašto?

    • Što i nadalje traži poboljšanja i što se poduzima?


    Koliko je va a kola dobra
    Koliko je vaša škola dobra? godine?

    • Kako to znate? Čime potkrepljujete vašu tvrdnju?

    • Što činite i treba činiti da ona bude još bolja?

    • Što i nadalje traži poboljšanja i što se poduzima?


    HVALA NA STRPLJENJU! godine?

    ... i OPREZNO ZA ŠANKOM


    ad