7 intelektualna historija
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 12

7. Intelektualna historija PowerPoint PPT Presentation


  • 75 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

7. Intelektualna historija. 7. Intelektualna historija. intelektualna historija - širok i eluzivan istraživački program, u fokusu istraživanje i historijska analiza svih proizvoda ljudske intelektualne djelatnosti

Download Presentation

7. Intelektualna historija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


7 intelektualna historija

7. Intelektualna historija


7 intelektualna historija1

7. Intelektualna historija

  • intelektualna historija - širok i eluzivan istraživački program, u fokusu istraživanje i historijska analiza svih proizvoda ljudske intelektualne djelatnosti

  • nužna interdisciplinarna suradnja s lingvistikom, znanošću o književnosti, filozofijom, psihologijom, antropologijom → intelektulna historija doprinosi teorijskom osvješćivanju historijske znanosti u cjelini

  • otac – utemeljitelj “historije ideja” kao preteče intelektualne historije: američki historičar Arthur Lovejoy koji početkom 1930-ih godina 20. st. pokušava identificirati "jedinične ideje" kao transhistorijske strukture i pratiti njihov razvoj, naglašava psihološke faktore u recepciji i reprodukciji ideja, naglašava važnost polifoničnosti jezika za olakšavanje intelektualnih transfera

  • A. Lovejoy 1940. godine utemeljio Journal of the History of Ideas


7 intelektualna historija2

7. Intelektualna historija

  • historija ideja često reproducira pristup historijske znanosti općenito reprezentirajući trijumfalistički, progresivistički narativ o intelektualnom razvoju, koncentriran na kanonske figure i ideju kumulativnog napretka

  • historija ideja je poglavito istraživanje na tekstualnom materijalu → problem interpretacija teksta i uspostave odnosa teksta i konteksta

  • intelektualna historija u otklonu spram historije ideja nastoji ispitati kontekstualnu uvjetovanost intelektualnih fenomena i objasniti kulturne i intelektualne promjene, vodeći računa o ograničenjima spoznajnog horizonta samoga istraživača

  • dva najvažnija pravca u suvremenoj intelektualnoj historiji:

    • Begriffsgeschichte (historija koncepata)

    • History of political languages (historija političkih jezika)


7 intelektualna historija

Begriffsgeschichte (historija koncepata)

  • Begriffsgeschichte nastaje kao kritika tradicionalne njemačke Geistesgeschichte i Volksgeschichte koja dominira prije Drugog svjetskog rata

  • izrasta iz Brunnerove Strukturgeschichte i dobiva kreativne poticaje od Gesellschaftsgeschichte

  • pod utjecajem njemačke teorije recepcije (Hans Robert Jauss) i hermeneutike (Hans – Georg Gadamer ) → naglasak na hermeneutici i važnosti konceptualnog aparata, horizonata i samorazumijevanja historijskih aktera

  • primarna zadaća Begriffsgeschichte je sinkronijska analiza jezika, kao i dijakronijska analiza kontinuiteta, promjena i inovacija u političkim i socijalnim vokabularima

  • analitička jedinica: koncepti - termini ili sintagme koji u sebi sjedinjuju mnoštvo značenjskih i iskustvenih kontekstâ, a do njihovih je značenja moguće doprijeti jedino preko tih kontekstâ koji uključuju djelo kao cjelinu, dominantne političke i socijalne okolnosti, situaciju autora i publike te jezičnu zajednicu unutar koje je tekst nastao

  • polazišna pretpostavka Begriffsgeschichte je da su najvažniji pojmovi političkog i društvenog jezika na njemačkom govornom području doživjeli važne transformacije između 1750 i1850. godine (Sattelzeit) → ubrzanje značenjskih pomaka koji su ujedno registrirali i utjecali na transformaciju upravnih, socijalnih i ekonomskih struktura


7 intelektualna historija3

7. Intelektualna historija

  • istraživanje triju tipova političkih i društvenih koncepata u njihovim upotrebama od antike do danas:

    a) koncepti u dugotrajnoj uporabi (npr. demokracija)

    b) koncepti koji nisu u uporabi od Sattelzeita i čije se značenje može samo historijski rekonstruirati (npr. stalež)

    c) neologizmi iskovani u okviru revolucionarne transfromacije koju su oblikovali ili interpretirali (marksizam)

  • klasifikacija pojmova: politički, društveni, filozofski, ideološki, historijski, ekonomski pravni, pojmovi iz međunarodne politike


7 intelektualna historija4

7. Intelektualna historija

  • istraživačke hipoteze Begriffsgeschichte o promjenama koncepata tijekom Sattelzeita:

    a) povremenjenje (Verzeitlichung) – historizacija koncepata (npr. napredak), odnosno njihovo umetanje u okvire postojećih filozofskih ili ideoloških sustava, pretpostavka da pojmovi variraju ne samo u svome semantičkom sadržaju, već i sukladno temporalnim pretpostavkama koje su ugrađene u njih

    b) demokratizacija (Demokratisierung) – demokratizacija pojmova čija je upotreba prije moderne bila specijalizirana i ograničena na elitu

    c) ideologizacija – mogućnost uklapanja koncepata u ideološke sustave – singularizacija (slobode/ sloboda), apstrahiranje (-izam)

    d) politizacija – mogućnost upotrebe u političkoj mobilizaciji i borbama


7 intelektualna historija5

7. Intelektualna historija

  • ključni metodološki principi Begriffsgeschichte (kritička i historijska metodologija):

    a) dinamička interakcija između društvenih i pojmovnih promjena koje uvijek pretpostavljaju konflikt i nesuglasje → semantičke borbe za definiranje političkih ili socijalnih pozicija

    b) jezik je čimbenik i indikator strukturnih promjena → interdisciplinarna metodologija (filologija, historijska semantika, strukturna lingvistika)

    c) kombinirana dijakronijsko-sinkronijska analiza

    d) kombinirana semasiološka (istraživanje svih značenja termina ili pojma) i onomasiološka analiza (analiza svih naziva koji u nekom jeziku označavaju isti pojam)


7 intelektualna historija6

7. Intelektualna historija

  • rezultat: serija Geschichtliche Grundbegriffe. Historischer Lexicon zur politisch- sozialen Sprache in Deutschland / Temeljni historijski koncepti. Historijski leksikon političko-socijalnog jezika u Njemačkoj (ur. Otto Brunner, Werner Conze, Reinhard Koselleck, 7 svezaka, 1972-1997.)

  • korpus: teorijske rasprave, novine, časopisi, pamfleti, izvještaji, politički govori, administrativni dokumenti, memoari, korespondencija, dnevnici, enciklopedije, priručnici, tezaurusi

  • ispitivanje etičkih konotacija koncepata (npr. “buna”, “revolucija”), Gegenbegriffe (protukoncepti)


7 intelektualna historija7

7. Intelektualna historija

  • prednosti Begriffsgeschichte:

    a) ukazivanje na kontinuitete, promjene i inovacije u značenjima socijalnih i političkih koncepata

    b) koncepti kao nezaobilazan čimbenik i katalizator društvenih promjena

    c) uvid u povijesni razvoj suvremenog socijalnog i političkog vokabulara

  • nedostaci Begriffsgeschichte:

    a) nekoherencija korištenih tipova izvora

    b) slabo istražena recepcija

    c) neistražen međusobni odnos koncepata i njihovo umrežavanje u društvenim i političkim jezicima


7 intelektualna historija8

7. Intelektualna historija

Historija političkih jezika (History of political langages)

  • J. G. A. Pocock i Quentin Skinner, očevi-utemeljitelji "lingvističkog kontekstualizma" koji nastaje kao kritika tradicionalne političke filozofije

  • Pocock i Skinner odbacuju uvjerenje da samo ideološki, politički i ekonomski faktori mogu determinirati značenje teksta, okreću se proučavanju jezika i jezičnih konvencija u određenom razdoblju

  • Pocock zadatkom intelektualnog historičara drži ovladavanje retorikom, idiomima i specijaliziranim vokabularima političkih jezika koji su stvarani, šireni i upotrebljavani u političkom diskursu i prepoznavanje elemenata tih jezika u pojedinim tekstovima

  • dominantne teme Pocockovih istraživanja: jezik "drevne konstitucije", apokaliptičkog pretkazanja, klasičnog republikanizma i političke ekonomije

  • najvažnije Pocockovo djelo: The Machiavellian Moment: Florentine Political Thought and the Atlantic Republican Tradition (1975) - istraživanje republikanske misli od talijanskih humanista preko Macchiavellija do engleskih i američkih republikanskih teoretičara 17. i 18. stoljeća


7 intelektualna historija9

7. Intelektualna historija

  • Skinner se u teorijskom i metodološkom pogledu eksplicitno oslanja na teoriju govornog čina Johna Austina i Johna Searlea, fokusiran na sinkronijsku dimenziju istraživanja političkih jezika → historija političkih jezika pretpostavlja analizu sukcesivnih govornih činova koje izvode pojedinci u jeziku

  • performativna koncepcija jezika - jezik kao djelovanje → ključno otkrivanje intencija pojedinog teksta pomoću njegova smještanja u lingvistički i ideološki kontekst te proučavanja jezičnih konvencija

  • pretpostavka da rezultat jezičnog djelovanja može biti očuvanje tradicije, inovacija ili subverzija

  • najvažnije Skinnerovo djelo: The Foundations of Modern Political Thought (1978) – analiza političkih teorija od kasnog 13. st. do sredine 17. stoljeća


7 intelektualna historija10

7. Intelektualna historija

  • sličnosti Begriffsgeschichte i historije političkih jezika:

    a) kritika tradicionalne intelektualne historije fokusirane na kanonske autore i njihove filozofske sustave

    b) povezivanje socijalne, političke i intelektualne domene

  • razlike u pristupu historije političkih jezika od Begriffsgeschichte:

    a) promjene političkih jezika ne reflektiraju već konstituiraju političku i društvenu zbilju

    b) pojmovi se ne mogu proučavati izolirano nego u konstelacijama koje tvore sheme ili sustave odnosno teorije

    c) agensi promjena političkih jezika su pojedinci, a ne inpersonalne strukture


  • Login