1 / 87

ENERGIJA ENERGETSKA UČINKOVITOST GOSPODARENJE ENERGIJOM

ENERGIJA ENERGETSKA UČINKOVITOST GOSPODARENJE ENERGIJOM. Gordana Lalić, mag.ing.str. 21. Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja Zdravo urbano planiranje Zdravi Grad Poreč, 30. lipnja 2014. ‘’Energija je temelj tehnički razvijenog svijeta’’.

avari
Download Presentation

ENERGIJA ENERGETSKA UČINKOVITOST GOSPODARENJE ENERGIJOM

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ENERGIJA ENERGETSKA UČINKOVITOST GOSPODARENJE ENERGIJOM Gordana Lalić, mag.ing.str. 21. Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja Zdravo urbano planiranje Zdravi Grad Poreč, 30. lipnja 2014.

  2. ‘’Energija je temelj tehnički razvijenog svijeta’’ Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  3. ENERGIJA

  4. ENERGIJA OPĆENITO ENERGIJA – sposobnost nekog tijela ili mase tvari da obavi nekakav rad. ENERGIJA – ne može se stvoriti, niti uništiti već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Energiju dijelimo prema vrstama i izvorima djelovanja na: • primarnu energiju • sekundarnu energiju Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  5. ENERGIJA OPĆENITO • Primarna energija – dobiva se iz primarnih izvora energije koji se nalaze izravno u prirodi i koji nisu prošli niti jedan proces pretvorbe, kao npr.: • fosilni – kameni i mrki ugljen, sirova nafta, prirodni plin, itd. • nuklearni – uran, torij, itd. • obnovljivi - sunčeva energija, energija vjetra, energija vodenih tokova, energija biomase, geotermalna energija, itd. Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  6. ENERGIJA OPĆENITO • Primarna se energija procesom pretvorbe transformira u nama iskoristiv oblik energije tzv. sekundarnu energiju. • Sekundarna energija – dobivena energetskom pretvorbom iz primarne energije (vrijednost na pragu, tj. ulazu elektrane), npr: • električna energija dobivena iz ugljena u termoelektrani • električna energija dobivena iz energije vode u hidroelektrani • toplinska energija dobivena u toplani na prirodni plin TE Plomin 1 – 120 MW TE Plomin 2 - 220 MW HE Ozalj – 5,5 MW Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  7. ENERGIJA OPĆENITO • Sekundarna energija se mora dovesti do mjesta utroška / krajnjeg korisnika, pa stoga razlikujemo: • neposrednu (konačnu) energiju – energija koja dolazi do krajnjeg korisnika (našeg doma) • korisnu energiju – energija koja se iskoristi za zadovoljavanje potreba krajnjih korisnika (npr. toplina grijaće ploče na štednjaku) • Primarna energija prolazi niz transformacija prije nego postane korisna! Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  8. ENERGIJA OPĆENITO • Proizvoditi, prenositi i iskorištavati energiju imperativ je današnjeg društva. • U POSLJEDNJIH 30 GODINA ISKORIŠTENO JE VIŠE ENERGIJE NEGO TIJEKOM CIJELE POZNATE LJUDSKE POVIJESTI ! • Potrošnja energije ne stagnira, ona bilježi kontinuirani porast. Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  9. ENERGIJA OPĆENITO • U postupcima pretvorbe energije iz jednog oblika u drugi, iz razloga kao što su: • neefikasnost pretvorbe energije • gubici u prijenosu energije • neefikasnost kućanskih uređaja • veliki dio energije se gubi. W 100 35 34,1 33,7 33,2 32,3 24,3 8 29,0 3,3 Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  10. ENERGIJA U HRVATSKOJ STRUKTURA NEPOSREDNE POTROŠNJE PO SEKTORIMA • Iz strukture neposredne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj u 2012. godini vidljivo je da: • sektor opće potrošnje (kućanstva, uslužni sektor, poljoprivreda, građevinarstvo) troši najviše energije - 49,3 % ukupne potrošnje energije • u potrošnji energije slijede ga sektor prometa (33,9 %) i industrijski sektor (16,8 %) Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  11. ENERGIJA U HRVATSKOJ STRUKTURA NEPOSREDNE POTROŠNJE PO ENERGENTIMA • Iz strukture utroška energenata u neposredne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj u 2012. godini vidljivo je da: • najzastupljeniji energent su tekuća goriva (43,5%) • na drugom mjestu se nalazi električna energija (22,3%) • gotovo jednako su zastupljeni toplinska energija (8,2 %), te ogrjevno drvo i biomasa (8,1 %) • slijede ih ugljen i koks (3,2 %), te obnovljivi izvori energije (0,2%) Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  12. ENERGIJA U HRVATSKOJ STRUKTURA POTROŠNJE SEKTORA OPĆE POTROŠNJE • Na sektor opće potrošnje (kućanstva, uslužni sektor, poljoprivreda, građevinarstvo) otpada 49,3 % ukupne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj. • Iz udjela potrošnje pojedinih podsektora, sektora opće potrošnje vidljivo je da: • podsektor kućanstva troši najviše energije - 63,2 % ukupne potrošnje energije sektora opće potrošnje • na drugom mjestu nalazi se uslužni podsektor s 24,7% • u potrošnji energije slijede ih poljoprivreda (7,9 %) i građevinarstvo (4,2 %) Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  13. ENERGIJA U HRVATSKOJ STRUKTURA POTROŠNJE SEKTORA OPĆE POTROŠNJE PO ENERGENTIMA • Iz strukture utroška energenata u sektoru opće potrošnje (kućanstva, uslužni sektor, poljoprivreda, građevinarstvo) vidljivo je da: • najzastupljeniji energent je električna energija (35,7%) • na drugom mjestu se nalaze plinovita goriva (22,7%) • slijede ih tekuća goriva (19,2 %), ogrjevno drvo i biomasa (14,2 %) i toplinska energija (7,5%) • u gotovo jednako malim udjelima zastupljeni su obnovljivi izvori energije (0,5 %) i ugljen (0,2 %) Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  14. ENERGIJA U HRVATSKOJ STRUKTURA POTROŠNJE SEKTORA PROMETA • Na sektor prometa otpada 33,9 % ukupne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj. • Iz udjela potrošnje pojedinih podsektora, sektora prometa vidljivo je da: • podsektor cestovnog prometa troši uvjerljivo najviše energije – 88,4 % ukupne potrošnje energije sektora prometa • na drugom mjestu nalazi se podsektor zračnog prometa s 6,0 % • u vrlo izjednačenim potrošnjama slijede ih redom: željeznički transport (2,0 %), pomorski i riječni promet (1,9 %), te gradski promet (1,6 %) Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  15. ENERGIJA U HRVATSKOJ STRUKTURA POTROŠNJE SEKTORA PROMETA PO ENERGENTIMA • Iz strukture utroška energenata u sektoru prometa vidljivo je da: • više od pola potrošnje otpada na dizelsko gorivo (57,1 %) • drugi najzastupljeniji energent je motorni benzin (30,7 %) • slijede ih mlazno gorivo (5,9 %), UNP (3,1 %), tekuća biogoriva (1,8 %), te električna energija (1,2 %) • gotovo zanemariva je zastupljenost loživih ulja (0,09 %), te prirodnog plina (0,04 %) Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  16. ENERGIJA U HRVATSKOJ STRUKTURA POTROŠNJE INDUSTRIJSKOG SEKTORA • Na industrijski sektor otpada 16,8 % ukupne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj. • Iz udjela potrošnje pojedinih podsektora, industrijskog sektora vidljivo je da: • podsektor industrije građevnog materijala troši najviše energije – 29,2 % ukupne potrošnje energije industrijskog sektora • na drugom mjestu nalazi se podsektor prehrambene industrije s 21,9% • u potrošnji energije slijede ih ostala industrija (18,9 %), kemijska industrija (12,9 %) i industrija papira (6,5 %) Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  17. ENERGIJA U HRVATSKOJ STRUKTURA POTROŠNJE INDUSTRIJSKOG SEKTORA PO ENERGENTIMA • Iz strukture utroška energenata industrijskom sektoru vidljivo je da: • najzastupljeniji energent je para i vrela voda (26,9%) – potrebni u proizvodnim procesima • s neznatno manjim udjelom slijedi ih električna energija (25,6 %) • na trećem mjestu se nalaze plinovita goriva (19,6%) • slijede ih ugljen i koks (18,4 %), tekuća goriva (6,6 %) i ogrjevno drvo i biomasa (2,9 %) Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  18. ENERGIJA U HRVATSKOJ UKUPNA POTROŠNJA ENERGIJE U HRVATSKOJ U 2012. GODINI • Ukupna potrošnja energije u Republici Hrvatskoj u 2012. godini iznosila je 10.557, 4 GWh. • Istu količinu energije potrošilo bi oko 12.000.000 klasičnih žarulja od 100 W koje bi svijetlile 365 dana u godini, 24 sata na dan. Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  19. ENERGIJA • Potrošnja energije diktira njezinu proizvodnju. • Proizvodnja energije, posebice iz fosilnih goriva ima značajan, negativan učinak na okoliš. • Svakodnevnim aktivnostima (vožnja na posao, odlazak u kupovinu, uključivanje štednjaka, perilice, televizora, računala) stvaramo stakleničke plinove koji doprinose klimatskim promjenama , te onečišćuju zrak na Zemlji. • Klimatske promjene su jedan od najprepoznatljivijih globalnih problema, čiji uzrok leži u prekomjernoj emisiji stakleničkih plinova, posebice ugljičnog dioksida. Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  20. ENERGIJA UGLJIČNI DIOKSID • Ugljični dioksid (CO2) koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva je plin s najvećim utjecajem na globalno zatopljenje. • Različiti energenti imaju različite emisijske faktore CO2. • 1 tCO2 nastaje potrošnjom: • 530 m3 zemnog plina • 370 litara ekstra lakog loživog ulja • 3600 kW električne energije Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  21. ENERGIJA UGLJIČNI DIOKSID • 1 tona stakleničkih plinova može se predočiti kao zapremina dvokatnice tlocrtne površine 150 m2. 1 tCO2 Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  22. ENERGIJA U GRADOVIMA AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA GRADA POREČA – PARENZOREFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 GRADA POREČA – PARENZO U 2011. GODINI (izražen po glavi stanovnika) Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  23. ENERGIJA U GRADOVIMA AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA GRADA POREČA – PARENZOREFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 GRADA POREČA – PARENZO U 2011. GODINI (izražen po glavi stanovnika) • 1 tona stakleničkih plinova može se predočiti kao zapremina dvokatnice tlocrtne površine 150 m2. • 5,78 tCO2 po stanovniku • Grad Poreč je po popisu iz 2011. godine brojio 19.696 stanovnika. • Ukupna emisija CO2 Grada Poreča u 2011. godini iznosila je 113.877 tCO2. • Ukupna emisija CO2 Grada Poreča u 2011. godini može se predočiti kao: • zapremina 113.877 dvokatnica tlocrtne površine 150 m2! Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  24. ENERGIJA U GRADOVIMA • SHENZEHN, Kina • najbrže rastući grad na svijetu • 1980. godine brojio je cca. • 30.000 stanovnika. • 2014. godine broji • više od 15.000.000 stanovnika • ? • tCO2 Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  25. ENERGIJA U GRADOVIMA • SHENZEHN, Kina • najbrže rastući grad na svijetu • ? • tCO2 Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  26. ENERGIJA • U svijetu izuzetno brzih promjena, energetska ravnoteža predstavlja razliku između napretka i siromaštva, daljnjeg razvoja i nazadovanja. • Život bez električne, toplinske i ostalih oblika energije postao je nezamisliv, pa su stoga energetska učinkovitost i održivi razvoj postali imperativi 21. stoljeća. Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  27. ENERGETSKA UČINKOVITOST

  28. ENERGETSKA UČINKOVITOST • Energetska učinkovitost • niz isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije na način da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane • uporaba što je manje moguće količine energije (energenta) za obavljanje istog posla (npr. grijanje ili hlađenje prostora, rasvjeta, pogon vozila itd.) • Energetska učinkovitost se nikako ne smije promatrati i interpretirati kao štednja energije. • Štednja energije uvijek podrazumijeva određena odricanja, dok učinkovita uporaba energije nikada ne narušava uvjete rada i življenja. • Učinkovitost potrošnje energije ne podrazumijeva samo primjenu tehničkih rješenja. Svaka tehnologija i tehnička oprema, bez obzira koliko učinkovita bila, gubi to svoje svojstvo ukoliko ne postoje obrazovani ljudi koji će se njome znati služiti na najučinkovitiji mogući način. • Energetska učinkovitost je prvenstveno stvar svijesti ljudi i njihove volje za promjenom ustaljenih navika prema energetski učinkovitijim rješenjima. Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  29. ENERGETSKA UČINKOVITOST PRAVNI OKVIR U EU Sve europske države obvezane su direktivama Europske unije da u svoje strateške i zakonodavne okvire energetskog razvoja i zaštite okoliša ugrade planove za poboljšanje učinkovitosti potrošnje energije. Hrvatska, kao članica Europske unije većim dijelom je već uskladila svoj zakonodavni okvir sa svim direktivama Europske unije, te preuzima i ispunjava sve obveze koje te direktive nalažu. Hrvatski Sabor je 27. travnja 2007. godine ratificirao Kyoto protokol, čime je Hrvatska postala 170. država koja je prihvatila ovaj dokument i njegovim usvajanjem, prihvatila obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova za 5% u periodu do 2012. godine. Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  30. ENERGETSKA UČINKOVITOST PRAVNI OKVIR U EU • Glavni zakonodavnih dokumenti koji reguliraju razvoj energetskog sektora na razini Europske unije su, kronološki poredani: • Bijela knjiga o energetskoj politici (White Paper on an Energy Policy for the European Union, January 1996), siječanj 1996.; • Bijela knjiga o obnovljivim izvorima energije (Energy for the Future: Renewable Sources of Energy, White Paper for a Community Strategy and Action, November 1997), studeni 1997.; • Zelena knjiga Prema Europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe (Green Paper „Towards a European Strategy for the Security of Energy Supply“, November 2000), studeni 2000.; • Zelena knjiga o energetskoj učinkovitosti ili kako učiniti više s manje (Green Paper on Energy Efficiency or Doing More with Less, June 2005), lipanj 2005.; • Zelena knjiga o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom (Green Paper on an European Strategy for Sustainable, Competitive and Secure Energy Supply, March 2006), ožujak 2006.; • Akcijski plan o energetskoj učinkovitosti: Ostvariti potencijal - Uštedjeti 20% do 2020. godine (Action plan for Energy Efficiency: Realising the potential - Saving 20% by 2020, October 2006), listopad 2006.; • Prijedlog Europske energetske politike (The proposal for European Energy Policy, January 2007), siječanj 2007. Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  31. ENERGETSKA UČINKOVITOST PRAVNI OKVIR U EU • Direktive Europske unije koje direktno ili indirektno reguliraju područje energetske učinkovitosti su: • Direktiva o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja (Directive 92/75/ECC on the indication by labelling and standard product information of the consumption of energy and other resources by household appliances), studeni 1992.; • Direktiva o ograničavanju emisija ugljičnog dioksida kroz povećanje energetske učinkovitosti (Directive 93/76/EEC to limit carbon dioxide emissions by improving energy efficiency (SAVE)), svibanj 1993.; • Direktiva o energetskim značajkama zgrada (Directive 2002/91/EC on the energy performance of buildings), prosinac 2002.; • Direktiva o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje stakleničkih plinova unutar EU (Directive 2003/87/EC for establishing a scheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community), studeni 2003.; • Direktiva o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplinskim potrebama na unutarnjem tržištu energije (Directive 2004/8/EC on the promotion of cogeneration based on a useful heat demand in the internal energy market), veljača 2004.; • Direktiva o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje stakleničkih plinova u skladu s mehanizmima provedbe Protokola iz Kyota (Directive 2004/101/EC for establishing a scheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community, in respect of the Kyoto Protocol’s project mechanisms), prosinac 2004; • Direktiva o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (Directive 2006/32/EC on energy end-use efficiency and energy services), lipanj 2006. Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  32. ENERGETSKA UČINKOVITOST PRAVNI OKVIR U REPUBLICI HRVATSKOJ • Politika energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj provodi se putem: • usvajanja i primjene energetskog zakonodavstva • strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske • masterplana energetske učinkovitosti Republike Hrvatske • Hrvatski je Sabor u razdoblju od 2001. do 2011. godine donio sljedeće zakone koji određuju zakonodavni okvir energetskog sektora: • Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07 i 152/08); • Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04, 76/07 i 152/08); • Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 76/07); • Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 57/06); • Zakon o tržištu plina (NN 40/07, 152/08 i 83/09); • Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05); • Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08); • Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09). Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  33. ENERGETSKA UČINKOVITOST PRAVNI OKVIR U REPUBLICI HRVATSKOJ • Zakoni koji reguliraju područje energetske učinkovitosti i štednje energije u zgradarstvu: • Zakon o gradnji (NN 175/03 i NN 100/04) • Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) • Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08) • Podzakonski akti koji reguliraju područje obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Hrvatskoj su sljedeći: • Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07, NN 88/12); • Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN 67/07, NN 88/12); • Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07, NN 63/12, NN 121/12); • Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07); • Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (NN 33/07, NN 08/11); • Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom (NN 14/06); • Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (NN 36/06); • Pravila djelovanja tržišta električne energije (NN 135/06, NN 146/10, NN 90/12). Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  34. ENERGETSKA UČINKOVITOST PRAVNI OKVIR U REPUBLICI HRVATSKOJ • UNDP i MINGORP izradili su Masterplan energetske učinkovitosti za Republiku Hrvatsku. • Masterplan energetske učinkovitosti = dokumentirana strategija energetske učinkovitosti kojom su određeni ciljevi poboljšanja energetske učinkovitosti, te mehanizmi i mjere putem kojih će se ti ciljevi ostvarivati. • Glavne stavke Masterplana su: • određivanje (kvantificiranje) ciljeva za poboljšanje energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini • regulatorni okvir za poticanje energetske efikasnosti (zakonodavstvo, financiranje, institucionalna potpora) • međusektorska pitanja (povezanost energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, posebice u borbi protiv klimatskih promjena) • detaljni prikaz mjera energetske učinkovitosti u svakom pojedinom sektoru neposredne potrošnje energije (kućanstva, promet, industrija) • uloga energetskog sektora u poticanju energetske učinkovitosti • načini za praćenje i verifikaciju energetskih ušteda • detaljni plan provedbe Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  35. ENERGETSKA UČINKOVITOST Energetska učinkovitost prepoznata je od strane Europske unije kao najisplativiji način smanjenja negativnih utjecaja energetskog sektora na okoliš. Svjetska iskustva pokazuju da je ključan faktor za uspješnost provođenja programa energetske učinkovitosti upravo osmišljavanje aktivnosti za obrazovanje, informiranje i podizanje svijesti ljudi o važnosti energetski učinkovitog korištenja energije i povezanosti s ciljevima zaštite okoliša. Kineska narodna poslovica: ‘’Učenje je poput plovidbe uzvodno; ne napredovati znači ići unatrag.’’ Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  36. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 1. GOSPODARENJE ENERGIJOM Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  37. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 2. GOSPODARENJE VODOM Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  38. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 3. UREDSKA OPREMA I OSTALI UREĐAJI Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  39. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 3. UREDSKA OPREMA I OSTALI UREĐAJI Slika - Udjeli u potrošnji električne energije za pojedine vrste uredske opreme Slika – Potrošnja električne energije za uređaje u stand-by načinu rada za tipičnu zgradu u jednoj godini Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  40. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 3. UREDSKA OPREMA I OSTALI UREĐAJI Prilikom odabira električnih uređaja obavezno bi trebalo birati uređaje razreda energetske efikasnosti A, A+ ili A++. U odnosu na standardne električne uređaje (razred D ili E) oni troše 45 – 70 % manje energije. Slika – Moguće uštede ostvarene uporabom energetski učinkovite uredska opreme Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  41. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 4. RASVJETA • Klasična žarulja • svjetlost se dobiva prolaskom električne struje kroz tanku žicu volframa koja se zagrijava i svijetli • samo 5 – 10 % potrošene električne energije pretvara se u svjetlost • 90 – 95% potrošene električne energije pretvara se u toplinu koja se oslobađa u okoliš Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  42. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 4. RASVJETA • Štedna žarulja • svjetlost se dobiva prolaskom električne struje kroz plin koji pritom emitira svjetlost • sastoji se od dva dijela: • cijevi koja je s unutarnje strane premazana fosforom i ispunjena plinom • magnetskog ili elektronskog balasta koji služi za paljenje žarulje • princip rada: • kada struja iz balasta prolazi kroz plin on isijava ultraljubičasto zračenje • ultraljubičasto zračenje aktivira fosforni premaz na unutarnjoj strani cijevi koji tada emitira vidljivu svjetlost kroz površinu cijevi • 20 – 25 % potrošene električne energije pretvara se u svjetlost • za istu količinu emitiranog svjetla troše 3 – 4 puta manje električne energije u odnosu na standardne žarulje • svojim radom proizvode 70 – 75 % manje topline Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  43. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 4. RASVJETA • LED žarulja • svjetlost se dobiva pretvaranjem električne energije u fotone koji se vide kao svjetlost • sastoji se od: • većeg broja LED (Light Emitting Diode) dioda (ovisno o jačini žarulje) • čipa • princip rada: • srce LED-a je poluvodički element koji se napaja istosmjernim niskim naponom, te pretvara energiju direktno u svjetlost • koriste 90 % manje električne energije u odnosu na standardne žarulje • radna temperatura LED žarulje je 50°C (iznimno mala količina potrošene električne energije pretvara se u toplinu) • gotovo 90 – 95 % materijala od kojeg je LED žarulja izrađena može se reciklirati Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  44. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 4. RASVJETA Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  45. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 4. RASVJETA Slika – Prikaz dostupnih oblika štednih žarulja koje se mogu koristit umjesto klasičnih žarulja Slika – Usporedba snaga klasičnih i štednih žarulja za približno istu količinu emitiranog svjetla Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  46. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 4. RASVJETA Slika – Prikaz troškova štedne žarulje u usporedbi s klasičnom • Ulazni podaci za izračun: • žarulja svijetli 6 sati/dan (2190 h/god.) • HEP-ov bijeli tarifni model • prosječna cijena električne energije 0,62 kn/kWh • 65% vremena žarulja troši energiju u višoj tarifi uz cijenu od 0,74 kn/kWh • 35% vremena žarulja troši energiju u nižoj tarifi uz cijenu od 0, 39 kn/kWh • životni vijek štedne žarulje je 12.000 h. • životni vijek klasične žarulje je 1.500 h. Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  47. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 4. RASVJETA Slika – Usporedba životnog vijeka trajanja različitih tipova rasvjetnih tijela Slika – Usporedba različitih tipova rasvjetnih tijela Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  48. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 4. RASVJETA Slika – Moguće uštede u sustavima rasvjete ugradnjom senzora Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  49. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 4. GRIJANJE, VENTILACIJA, KLIMATIZACIJA Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

  50. TIPSKE MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 5. ZAMJENA GORIVA Energija, energetska učinkovitost, gospodarenje energijom

More Related