1 / 60

Državne potpore u SAD-u

Državne potpore u SAD-u. Zdenka Obuljan Tina Šikić. DRŽAVNE POTPORE U SAD-u. Sporazum o subvencijama i carinama (Agreement on Subsidies and Counervaling Measures) Federalna vlada daje subvencije: Poljoprivredi Stanovanju Transportu Razvoju zajednice.

arden-glenn
Download Presentation

Državne potpore u SAD-u

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Državne potpore u SAD-u Zdenka Obuljan Tina Šikić

  2. DRŽAVNE POTPORE U SAD-u • Sporazum o subvencijama i carinama (Agreement on Subsidies and Counervaling Measures) • Federalna vlada daje subvencije: • Poljoprivredi • Stanovanju • Transportu • Razvoju zajednice

  3. Tablica 1. Subvencije federalne vlade u 2000. godini

  4. Subvencije u poljoprivredi

  5. Subvencije u stanovanju

  6. Subvencije u stanovanju • Subvencije obiteljima s niskim dohotkom • 2009. dodijeljeno je 250 bilijuna dolara • 171 bilijuna ili 70% na kupovinu vlastitog prostora • 58 bilijuna dolara ili 24% na iznajmljivanje • 6% na programe koji pomažu oboje

  7. Table 1. Net Federal Subsidies to Passenger Transportation by Mode:1999.-2003. (millions of $)

  8. Subvencije razvoju zajednice • 2009. odjelu za planiranje i razvoj zajednice dodijeljeno je 13,2 bilijuna $ • Community Development Block Grants 8 bilijuna $ • HOME Housing Program 3,2 bilijuna $ • Homeless Assistance Grants 1,6 bilijuna $ • Housing for Persons with AIDs 289 milijuna $ • Self-Help Homeownership Grants 50 milijuna $ • Rural Subsidies 24 milijuna $

  9. The Common Agricultural Policy Mateja Rudman Tihana Škrinjarić Katarina Rimac

  10. CAP • primjena zajedničke poljoprivredne politike počela je kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih godina • Rimski ugovori • Konferencija u Stresi 1958.

  11. Ciljevi CAP-a • podizanje poljoprivredne produktivnosti • osiguravanje životnog standarda poljoprivredne populacije • stabilizacija tržišta • sigurnost opskrbe tržišta • osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama

  12. Načela CAP-a • 1. jedinstveno tržište • 2. prednost Unije • 3. financijska solidarnost

  13. Financiranje CAP-a • EAGGF (European Agricultural Guidanceand Guarantee Fund) – 1962. • EAGF (European AgriculturalGuarantee Fund) • EAFRD (European Agricultural Fund for Rural Development)

  14. Reforme CAP-a • 1984. – uvođenje kvota na mlijeko • 1988. – poljoprivredni stabilizatori • 1992. • 1999. – u sklopu Agenda 2000.

  15. argumenti za i protiv CAP-a • Za: • EU se treba brinuti o poljoprivrednicima jer oni pomažu u razvoju okolice • Slobodna tržišta su nestabilna • Bez intervencija cijene će fluktuirati i poljoprivrednici neće biti odgovorni i sposobni dati adekvatnu ponudu na tržištu

  16. argumenti za i protiv CAP-a • Protiv: • Resursi će biti bolje raspoređeni kroz slobodno tržište; CAP povećava cijene prehrambenih proizvoda u EU više nego što je to potrebno • CAP povećava siromaštvo u siromašnim zemljama sa nepoštenim natjecanjem sa lokalnim poljoprivrednicima

  17. Reforme CAP-a nakon 2013. • Ciljreforme je povećanjekonkurentnosti, održivostiistabilnostipoljoprivrede u EU.  • EU na poljoprivrednu politiku godišnje troši oko 55 milijarda eura • EK je u svom prijedlogu ostavila visinu troškova za poljoprivredu manje više na sadašnjoj razini sve do 2020. godine • Po prijedlogu Europske komisije, postupno bi se smanjivale goleme razlike u poticajima koje dobivaju farmeri na zapadu u odnosu na svoje kolege na istoku.  

  18. Komisijin prijedlog predviđa da se izravna plaćanja povećaju poljoprivrednicima Litvija za 33% Rumunjska 31% Bugarska 22% Najveće smanjenje imali bi poljoprivrednici : Malta -7,5 % Nizozemska 5,5% Italija 4,5%

  19. Francuska bi i dalje ostala najveći primatelj poljoprivrednih poticaja, koji bi 2019. godine iznosili 7,6 milijarda eura • Njemačka 5,2 milrd eura • Španjolska 5 milrd eura • Do 2019. godine zemlje članice trebale bi početi uvodit i jedinstveni sustav plaćanja po hektaru • Komisija također predlaže da se poticaji koji po proizvođaču prelaze 150.000 eura godišnje postupno smanjuju te da se ograniče na maksimalno 300.000 eura po aktivnom poljoprivredniku. 

  20. Prijedlozi: • 30 posto pomoći poljoprivrednicima uvjetuje većom brigom za ekologiju • 30. rujna 2015. umjesto 30. rujna 2016. godine, prestane primjenjivati sustav ograničenja proizvodnje šećera i minimalnih potrošačkih cijena kako bi se ubuduće izbjegle nestašice šećera i povećao izvoz • fond za izvanredne situacije od 500 milijuna eura godišnje

  21. novi instrumenti osiguranja od vremenskih nepogoda ili naglog pada cijena na tržištu.  • pogodnosti za mlađe poljoprivrednike ispod 40 godina -25 % veća osnovna primanja

  22. Nove članice-novi izazovi • 10 novih članica u 2004.god • Bugarska i Rumunjska 2007.god • 7 mil novih poljoprivrednika među 6 mil starih (15 članica) • 55 Ha novih poljop.zemljišta među 130 mil starih( rast za 40 %) • Prizvodnja veća za 10-20% za većinu proizvod ( EU 27)

  23. Jedinstveno tržište • stabilne cijene • Mjere za ruralni razvoj • Ključni izazov jest poboljšanje agrikulture i ruralnih zajednica EU tek nedavno započela sa novim mjerama za razvoj ruralnih djelova Nove članice imaju obvezu uskladiti poljoprivrednike sa ostalim članicama

  24. Prihodi od agrikulture

  25. Prihodi u 2010. god

  26. Komponente dohotka :

  27. EU budžet 2011. Izvor: Europska komisija, 2011.

  28. Kratka povijest Izvor: Europska komisija, 2010.

  29. Uvoz i izvoz hrane EU, mil € (hrana, piće i duhan) Izvor: EC

  30. EU budžet 2010.-2013., udjeli (%) Izvor. EC

  31. Izvor. EC

  32. Udio zaposlenih u poljoprivredi za odabrane zemlje, u % Izvor: WB

  33. Zašto je realan prihod u posljednjem desetljeću porastao vrlo malo?

  34. Bruto dodana vrijednost u poljoprivredi, po godišnjoj jedinici rada (annual work unit), 2007., u 000 € Izvor. EC

  35. Najveći proizvođači, u mil €, (2005. = 100) Izvor. EC

  36. Subvencije po zemljama članicama, u %, 2008., 2013., promjena Izvor: reformthecap.eu

  37. Neki od problema - viškovi

  38. CAP nakon 2013. • Priopćenje „CAP ususret 2020.“ • CAP Health Check • Strategija EUROPE 2020.

  39. Poljoprivredni poticaji u RH Nikolina Dodig Ivana Grgurev

  40. Poljoprivredni, vodni resursi, zemljište, prirodno-klimatske osnove POLJOPRIVREDA razvoj ostalih djelatnosti, rast zaposlenih, povoljna vanjskotrgovinska bilanca, ekološka ravnoteža, ruralni razvoj • CILJEVI POLJOPRIVREDE!

  41. POLJOPRIVREDA U RH • Udio poljoprivrede u BDP-u= 5,9% (2009.)

  42. DRŽAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI • stimulirati proizvodnju određenih proizvoda koji imaju strateško značenje kao i proizvode osobite važnosti • omogućavati realizaciju onih proizvoda čiji su troškovi proizvodnje iznad tržišnih cijena • usklađivati kupovno sposobnu potražnju potrošača i otkupne cijene pojedinih proizvoda

More Related