Dr.sc. Anđelko Milardović
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 12

Sukob civilizacija? PowerPoint PPT Presentation


  • 136 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Dr.sc. Anđelko Milardović. Sukob civilizacija?. Struktura predavanja. Bilješka o S. P. Huntingtonu S. P. Huntington on-line Sukob civilizacija – metodologija Makrokozmičko promatranje svijeta i politike Mikrokozmičko promatranje svijeta i politike Huntingtonova politološka paradigma.

Download Presentation

Sukob civilizacija?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Sukob civilizacija

Dr.sc. Anđelko Milardović

Sukob civilizacija?


Sukob civilizacija

Struktura predavanja

  • Bilješka o S. P. Huntingtonu

  • S. P. Huntington on-line

  • Sukob civilizacija – metodologija

    • Makrokozmičko promatranje svijeta i politike

    • Mikrokozmičko promatranje svijeta i politike

  • Huntingtonova politološka paradigma


Sukob civilizacija

Bilješka o S. P. Huntingtonu

  • Samuel Phillips Huntington, rođen 1927.

  • Politolog, profesor na Sveučilištu Harvard

  • Tijekom 1977-78 radio kao koordinator sigurnosnog odjela za Nacionalno vijeće sigurnosti pri Bijeloj kući

  • Osnivač i dugo vremena urednik časopisa Foreign Policy

  • Poznat po tezi da će glavni politički akteri 21. Stoljeća biti civilizacije a ne nacionalne države

  • Najznačajnija djela:

    • Political Order in Changing Societies (1968)

    • The Third Wave: Democratization in the Late Twentieth Century (1991)

    • The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order (1996)


Sukob civilizacija

S.P. Huntington on-line

http://www.gov.harvard.edu/faculty/shuntington/

http://www.foreignaffairs.org/19930601faessay5188/samuel-p-huntington/the-clash-of-civilizations.html

http://www.digitalnpq.org/archive/2003_fall/giddens_huntington.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Samuel_P._Huntington

http://www.sourcewatch.org/index.php?title=Samuel_P._Huntington

http://www.brainyquote.com/quotes/authors/s/samuel_p_huntington.html


Sukob civilizacija

Sukob civilizacija - metodologija

  • 1993. u časopisu Public Affairs Huntington je objavio članak “Sukob civilizacija”, kao uvod u istoimenu knjigu

  • Najveći utjecaj na Huntingtonova promišljanja:

    • Spengler “Propast Zapada” (1918-22)

    • Tovnbee “Istraživanje povijesti” (1934)

    • Braudel “Civilizacija kroz povijest” (1962)

  • Albert L. Weeks ocjenjuje Huntingtonov pristup kao kombinaciju

    • makrokozmičkih procesa (izlaganje svjetske povijesti, filozofije, povijesti kultura i civilizacija i sl.)

    • mikrokozmičkih procesa (koji se bave nacionalnom državom, pitanjem moći i sl.)


  • Sukob civilizacija

    A) Makrokozmičko promatranje svijeta i politike

    • Usmjereno je prema kulturama i civilizacijama, koje se pojavljuju kao politološke varijable

    • Tu se Huntington oslanja na Spenglera, Toynbeea i Braudela:

      • Civilizacije se određuju kao društva

      • Civilizacije se promatraju kao živi organizmi koje se rađaju unutar nekog fizičkog i duhovnog prostora i imaju svoj životni vijek (ciklus kultura i civilizacija

      • Naglašavanje religije kao bitne sastavnice civilizacijskog identiteta

      • Huntington prihvaća koncept množine civilizacija i shvaćanje civilizacija kao kulturnih identiteta


    Sukob civilizacija

    B) Mikrokozmičko promatranje svijeta i politike

    • Interpretacija svijeta i politike koja polazi od premisa politološke realističke škole i vanjske politike i međunarodnih odnosa

      • Po tome su nacionalne države akteri međunarodnih odnosa

      • Nacionalna sigurnost je na vrhu svih pitanja međunarodne zajednice

      • Sukob se odvija među državama

  • Huntington govori o civilizacijama ili državama sličnog civilizacijskog kruga

  • Prema Huntingtonu crte sukoba su se nakon završetka Hladnog rata prenijele s ideologije prema civilizacijama


  • Sukob civilizacija

    Huntingtonova politološka paradigma

    • Huntington ističe da je ‘sukob civilizacija’ nova paradigma

    • Polazi od konflikta ili sukoba kao modela međunarodnih odnosa, vanjske politike ili globalne, svjetske politike

    • Huntington tvrdi da fundamentalni izvor sukoba u novom svijetu neće biti primarno ideološki niti ekonomski

    • Dominirat će sukobi temeljeni na kulturnoj naravi

    • Nacionalne države ostat će najmoćniji akteri u svjetskim stvarima, ali će se glavni konflikti odvijati među narodima i grupama različitih civilizacija

    • Sukob civilizacija vladat će svjetskom politikom

    • Po Huntingtonu sukob među civilizacijama bit će posljednja faza u evoluciji konflikata u modernom svijetu


    Sukob civilizacija

    Huntingtonova politološka paradigma

    • Temeljni pojam Huntingtonove paradigme je civilizacija

    • Pojam civilizacije pojavljuje se oko 1732. ponajprije kao ‘pravni izraz’, koji je označavao prijelaz u civilizirano stanje

    • Civilizaciju određuje kulturni identitet

    • Civilizacije su kulturni, a ne politički entiteti

    • Stoga civilizaciju može činiti više država po kriteriju kulturnog identiteta

    • Huntington razlikuje sljedeće glavne civilizacije:

      • Zapadna

      • Konfucijska

      • Japanska

      • Islamska

      • Slavensko-pravoslavna

      • Latinsko-američka

      • Afrička

  • Po Huntingtonu religija, pa jezik su glavna obilježja civilizacija


  • Sukob civilizacija

    Huntingtonova politološka paradigma

    • Sukobi civilizacija odvijat će se na razdjelnicama zbog temeljnih i stvarnih razlika koje su proizvod modernizacije, slabljenja nacionalnih država, jačanja uloge Zapada…

    • Huntingotm predviđa sukob civilizacija na najmanje dvije razine:

      • Na mikrorazini – susjedne grupe se bore duž razdjelnica civilizacija (često u vezi s pitanjem nadzora nad teritorijem)

      • Na makrorazini – države iz različitih civilizacija natječu se za vojnu i gospodarsku snagu i moć

  • Svijet po Huntingtonu više nije bipolaran (hladnoratovski svijet) nego multipolaran


  • Sukob civilizacija

    Huntingtonova politološka paradigma

    • O razdjelnici između zapadne i islamske civilizacije Huntington kaže da je višestoljetna ‘crta krvavog sukoba’ (traje već 1300 godina)

    • Vrhunac tog sukoba bio je 1990. Zaljevski rat

    • Huntington nabraja povijesne sukobe civilizacija koje uglavnom svodi na religijsku dimenziju

    • Na koncu, Huntington smatra da je u tijeku vrhunac moći Zapada, nakon skončanja hladnog rada i nestanka ideološke podjele

    • Nastoji pokazati da su izvori novih sukoba između Zapada i drugih civilizacija u sljedećim čimbenicima:

      • Bitnim razlikama između gospodarske, vojne i energetske moći

      • Otporima nametanju i širenju tipičnih zapadnih vrijednosti (posebice zapadne političke kulture)


    Sukob civilizacija

    Huntingtonova politološka paradigma

    • Po njemu razlike među civilizacijama su realne i važne; civilizacijska svijest raste i sukobi civilizacija postat će dominantna globalna forma sukoba

    • Prema predviđanjima Huntingtona u budućnosti će se sukobi odvijati između Zapada i ostatka svijeta

    • S obzirom na sumorna predviđanja, Huntington nudi nekoliko odgovora kako se Zapad treba ponašati:

      • Povećati kooperaciju unutar zapadnoga civilizacijskog kruga, posebice Europe i SAD, te proširene Europe, uključujući Srednju i Istočnu Europu

      • Kooperacija s Rusijom i Japanom, uz ograničavanje širenja vojne moći konfucijanskih i islamskih zemalja, te uz održavanje superiornosti u jugoistočnoj Aziji

  • Razmatra i mogućnost ‘koegzistencije civilizacija’

  • Huntingtonova knjiga “Sukob civilizacija” može se odrediti kao skup hipotetičkih promišljanja globalne politike na kraju 20. stoljeća


  • Login