1 / 21

GLAGOLJICA U LICI

anthea
Download Presentation

GLAGOLJICA U LICI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    2. Lika u 14. i 15. st. – važan prostor glagoljaškog djelovanja jedno od središta hrvatske kulture i pismenosti posrednik u prenošenju kulturnih impulsa izmedu obale i sjevernih hrvatskih krajeva

    3. Gospodari Like knezovi Kurjakovici i Frankopani zaštitnici glagoljaštva sacuvane brojne listine, oporuke i isprave Urbar modruški – 1486. godina

    4. Tragicnim porazom na Krbavskom polju – nazadovanje i propadanje Veliki dio puka iselio knjige su dospjele u inozemne knjižnice ili su izgubljene Sudbina knjiga povezana je sa sudbinom stanovnika (Damjanovic)

    5. Prema prof.dr. S. Damjanovicu s Likom je povezano: 7 misala 6 brevijara 6 zbornika mnoštvo tekstova sacuvanih samo u dijelovima

    6. uz Licko-krbavsko podrucje vezani su brojni glagoljaši podrijetlom, djelovanjem ili biskupskim naslovom isticemo samo neke: Nikola Modruški knez Novak Bartol Krbavac Broz Kolunic pop Martinac Bernardin Frankopan Šimun Kožicic Benja Pavao Modrušanin

    7. podaci o njihovu životu i djelovanju su oskudni a) zbog turskih osvajanja b) kršcanskog svjetonazora (što ilustrira zapis Bartola Krbavca) Ja umaleni Batol komu je zemla mati, grob hiža, bogatstvo grisi, pisah sije knigi...” (Berlinski misal, 1402.)

    8. MISAL KNEZA NOVAKA “Let Gospodnjih 1368. Ja knez Novak,, sin kneza Petra, vitez silnoga i velikoga, gospodina Loisa, kralja ugrskoga, njega polace vitez, napisah te knjige za svoju dušu i onoj crkvi da se dadu v koj legu vekivecnim ležanjem... knez je želio da se misal dade crkvi u kojoj ce biti pokopan

    9. smatra se (poslije Hrvojeva misala) najljepšim hrvatskim glagoljskim djelom sadrži brojne inicijale i minijature u boji i zlatu dvije slike preko cijele stranice sadrži i najstarije stihove zapisane na glagoljici i hrvatskom jeziku obiluje brojnim podacima važnim za kulturnu i jezicnu povijest

    10. Novakov sin Petar bio ga je prisiljen prodati crkvi u Nugli (Istra) za 45 zlatnika glavni predložak za “Misal po zakonu rimskoga dvora” prva hrvatska tiskana knjiga iz 1483. žakan Jurij iz Roca u njemu bilježi oduševljenje što se priprema prvotisak: “Vita,vita. Štampa naša gori gre. Tako ja ocu da naša gori gre ...( )

    11. Bartol Krbavac južna Krbava u 14. st. krasopisac i vješt iluminator prisiljen napustiti Krbavu zbog sukoba plemica prepisao i iluminirao Berlinski misal Beramski / Ljubljanski misal Rocki misal (Narodna knjižnica u Becu)

    12. Berlinski misal, 1402. (cuva se u berlinskoj Državnoj biblioteci) 218 listova pergamene(436 str.) vrlo dobro ušcuvan,lijepo ukrašen inicijalima razlicitih velicina pisan dvostupacno osobito zanimljiv prijevod pokornicke pjesme “Dies irae” malo staroslavenizama prevladava hrvatski jezik Sudac hoce gnjevan priti, vas svit ognjem popaliti, ne moci se pred njim skriti.”

    13. Beramski misal (cuva se u Ljubljani, pa se naziva i Ljubljanskim) napisao ga je Bartol Krbavac za istarski gradic Beram XV. st. 245 listova pergamene, izuzetno lijepih inicijala i minijatura sadrži kalendar s alegorijama mjeseci slicice koje prikazuju posao tipican za pojedini mjesec iz bilješke plovana Martina Milohanica od 6.VI.1596:” va to vreme i to leto vazeše Senjani Klis i ubiše vragi naše i opet vazeše Klis”

    14. Pop Martinac živio u Grobniku pored Rijeke (posjeduje skriptorij) roden u Lapcu osobito potresno reagira na poraz na Krbavskom polju u svom cuvenom Zapisu

    15. DRUGI NOVLJANSKI BREVIJAR sastoji se od 500 listova pergamene osim popa Martinca pisala su ga još cetiri pisara narucen za pavlinski samostan sv. Marije na Ospu brdo kraj Novog Vinodolskog u njemu se nalazi nekoliko zanimljivih zapisa Zapis popa Martinca o Krbavskoj bitci Martinceva sintagma “Turci (...)nalegoše na jazik hrvatski” (jezik = narod)

    16. Broz Kolunic (Kacitic) ostavio kodeks poznat kao Kolunicev zbornik iz 1486. sadrži ? Korizmenjak ? Traktat o sedam smrtnih grijeha napisan za gatskog (gackog) vikara Levnarda iz Kneževe Vesi (današnji Otocac) cuva se u HAZU autor i cuvene recenice: GDO KNIGE POCTUE DA E KNIGAMI POCTOVAN moto proslave 400. obljetnice NSK (22. veljace 2007.)

    17. Kosinj osim Krbave i Modruša znacajno središte i Kosinj danas selo prije provale Turaka srednjovjekovni grad znacajan: nalazi se na onodobnim europskim kartama pretpostavlja se da je djelovala tiskara

    18. tiskaru je najvjerojatnije osnovao Anž Frankopan svaki trag izgubljen u turskom pustošenju neki smatraju da je tu tiskan Misal iz 1483.god nije pouzdano s vecom sigurnošcu pretpostavlja se da je u Kosinju tiskan brevijar iz 1491. jedini primjerak cuva se u Marciani knjižnice San Marco u Veneciji)

    19. BEVIJAR PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA,1491. (cuva se u Veneciji ,Marciana) jedna od šest hrv. glagoljskih inkunabula (prvotisak, knjiga iz prvog doba tiskarstva, objavljena je prije 1500.) sacuvan samo jedan primjerak bez podatka o tiskanju-nedostaje završni dio smatra se da je tiskan u Kosinju

    20. Sve se ovo cini dalekom prošlošcu, ipak upoznajuci je postajemo svjesni njene važnosti – ona je naša baština, -ona nas odreduje -ponosimo se njome - poštujmo je -cijenimo naše glagoljaše -ostavili su nam osobite i dragocjene knjige koje su izraz hrvatske posebnosti i prava na samobitnost.

    21. Literatura Bratulic, Josip. Glagoljica i glagoljaši na podrucju krbavske biskupije. Zbornik radova ”Krbavska biskupija u srednjem vijeku”. Kršcanska sadašnjost, Rijeka - Zagreb, 1988. Damjanovic, Stjepan. Glagoljaško blago Like i Krbave. Kalendar Matice hrvatske 2003. Zagreb: Matica hrvatska, 2003. Žubrinic, Darko. Hrvatska glagoljska bašcina povezana s Likom, Krbavom, Gackom, Modrušem i Senjom. http://www.croatianhistory.net/etf/likka.html (12.3.2007.)

    22. HVALA NA POZORNOSTI

More Related