1 / 31

Organizacijsko ponašanje B – 6 - MOTIVACIJSKI POJMOVI Goran Borković Marin Dandić Nina Jurlina

Organizacijsko ponašanje B – 6 - MOTIVACIJSKI POJMOVI Goran Borković Marin Dandić Nina Jurlina Ivan Nekić. Definiranje motivacije. Motivacija je rezultat interakcije između pojedinca i situacije. Ljudi se razlikuju po temeljnom motivacijskom nagonu.

annis
Download Presentation

Organizacijsko ponašanje B – 6 - MOTIVACIJSKI POJMOVI Goran Borković Marin Dandić Nina Jurlina

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Organizacijsko ponašanje B – 6 - MOTIVACIJSKI POJMOVI Goran Borković Marin Dandić Nina Jurlina Ivan Nekić

  2. Definiranje motivacije • Motivacija je rezultat interakcije između pojedinca i situacije. • Ljudi se razlikuju po temeljnom motivacijskom nagonu. • Motivacija se definira kao skup procesa koji je odgovoran za intenzitet, smjer i upornost u nastojanjima da se postigne neki cilj.

  3. Definiranje motivacije • Tri ključna elementa u definiciji su: • intenzitet • smjer i • upornost • Intenzitet se odnosi na to koliko se jako osoba trudi. • To je element na koji se većina nas usredotočuje kada govorimo o motivaciji.

  4. Definiranje motivacije • Visoki intenzitet najvjerojatnije neće dovesti do poželjnih ishoda u performansi na poslu ukoliko se trud ne usmjeri tako da je koristan za organizaciju. • Motivacija sadrži i dimenziju upornosti, a označava koliko dugo neka osoba može održati svoja nastojanja.

  5. Rane teorije motivacije • Pedesete godine 20. stoljeća bile su plodne za razvoj motivacijskih pojmova. • Zasnovane su tri zasebne teorije: • Teorija hijerarhije potreba • Teorija X i Y • Dvofaktorska teorija • Predstavljaju temelj iz kojeg su izrasle suvremene teorije

  6. Teorija hijerarhije potreba • Maslowljeva teorija hijerarhije potreba najpoznatija je teorija motivacije. • Maslow je pretpostavio da u svakom ljudskom biću postoji hijerarhija od pet potreba.

  7. Teorija hijerarhije potreba • Te su potrebe: • Fiziološke • Sigurnost • Društvene • Poštovanje • Samoostvarivanje

  8. Teorija hijerarhije potreba • Maslow je razdvojio tih pet potreba na potrebe nižega i višega reda. • Fiziološke i sigurnosne potrebe opisao je kao potrebe nižeg reda, a društvene potrebe, poštovanje i samoostvarivanje kao potrebe višeg reda • Razlika između potreba višeg i nižeg reda temelji se na pretpostavci da se potrebe višeg reda zadovoljavaju iznutra, dok se potrebe nižeg reda zadovoljavaju izvana.

  9. Teorija X i Y • Douglas McGregor predložio je dva različita gledanja na ljudska bića: • Jedno je negativno i naznačeno je kao teorija X • Drugo je pozitivno i naznačeno je kao teorija Y

  10. Teorija X i Y • U skladu s teorijom X, menadžeri se drže slijedećih pretpostavki: • Zaposlenici ne vole rad i kad god je moguće nastojat će ga izbjeći. • Budući da zaposlenici ne vole rad, mora ih se prisiljavati na rad te ih kontrolirati • Zaposlenici će izbjegavati odgovornost i tražiti formalne upute kad god je to moguće. • Većina radnika stavlja sigurnost ispred svih ostalih faktora

  11. Teorija X i Y • Nasuprot negativnim pogledima nalazi se teorija Y koja polazi od slijedećih pretpostavki: • Zaposlenici mogu gledati na rad kao nešto prirodno. • Ljudi će sami sebe usmjeravati i kontrolirati ako su predani ciljevima. • Prosječna osoba može naučiti prihvaćati ili čak tražiti odgovornost. • Sposobnost donošenja inovativnih odluka široko je rasprostranjena u populaciji.

  12. Dvofaktorska teorija • Teorija koja povezuje intrinzične faktore sa zadovoljstvom poslom, dok ekstrinzične faktore povezuje s nezadovoljstvom • Prema Herzberg-u faktori koji dovode do zadovoljstva samostalni su i različiti od faktora koji dovode do nezadovoljstva poslom • Stoga će menadžeri koji nastoje eliminirati faktore koji mogu uzrokovati nezadovoljstvo, možda postići mir, ali ne nužno motivaciju. • Umirivat će svoje zaposlenike, ali ne i motivirati, zato je Herzberg uvjete posla poput plaće, politike kompanije te nadzor opisao kao higijenske faktore.

  13. Suvremene teorije motivacije • Predstavljaju trenutno razinu misli u odnosu na objašnajvanje motivacije zaposlenika

  14. McClellandova teorija potreba • Razvio ju je David McClelland sa svojim suradnicima usredotočava se na tri potrebe: za postignućem , za moći i za povezivanjem. • Potreba za postignućem: nagon prema izvrsnosti, za ostvarivanje postignuća u odnosu na neki skup standarda, stremljenje prema uspjehu • Potreba za moći: potreba da se druge navede na način ponašanja na koji se inače ne bi ponašali. • potreba za povezivanjem(afilijacijom) : želja za prijateljskim i međuljudskim odnosima

  15. Što zaposlenici žele ? • Vjerovali ili ne zaposlencima je novac primarni motivator. To je potvrđeno u nedavnom istraživanju u kojem je sudjelovalo 1500 zaposlenika. • 5 najvažnijih stavki koje zaposlenici smatraju važnim: • učenje i izbor zadataka • klizno radno i slobodno vrijeme • zahvaljivanje • više autonomije i autoriteta na radnom mjestu • vrijeme provedeno s menađerom

  16. Teorija kognitivne evaulacije • Teorija predlaže da uvođenje vanjskih nagrada poput plače za radni napor koji je pružao intrizično zadovoljstvo zbog užitka koji je donosio, ima tendenciju smanjiti ukupnu motivaciju. • Teoretičari motivacije uglavnom su pretpostavljali da su intrizični motovatori poput postignuća odgovornosti i sposobnosti neovisni o intrizičnim motivatorima poput visoke plače,dobrog odnos s nadređenima i udobnih radnih uvjeta. • Kada ljudi teže prema ciljevima iz ekstrinzičnih razloga manje su sretni kad ih ostvare, što ti ciljevi imaju manje značenje.

  17. Teorija postavljanja ciljeva • Teorija koja pretpostavlja da specifični i teški ciljevi, s povratnim informacija dovode do više performanse. • Edvin Locke predložio je da su nakane prema radu glavni izvor radne motivacije. • Ako se faktori poput sposobnosti i prihvačana ciljeva drže konstantnima možemo također reći što je cilj teži to će performansa bit veća.

  18. Zašto ljude motiviraju teži ciljevi? • Usmjeravaju našu pozornost na trenutni zadatak i dalje od nevažnih smetnji • Teško ciljevi pune nas energijom jer moramo marljivije raditi • Ljudi ih upornije pokušavaju ostvariti

  19. MBO programi : praktična primjena teorija postavljanja ciljeva • Program koji obuhvaća specifične ciljeve, određene za sudjelovanje zaposlenika i to za neko izričito vremensko razdoblje i s povratnim informacijama o procesu ostvarivanja ciljeva.

  20. MBO programi • Programi MBO imaju četiri opća sadržaja to su: • specifičnost ciljeva • sudjelovanje u odlučivanju • izričito vremensko razdoblje i povratne informacije o performansi • određivanje izričitog vremenskog razdoblja u skladu je s naglaskom na specifičnost ciljeva iz teorije postavljanja ciljeva.

  21. Teorija samoefikasnosti • Samoefikasnost odnose se na povjerenje pojedinca da je sposoban obaviti neki zadatak • Alber Bandura je znanstvenik koji je razvio teoriju samoefikasnosti, tvrdi da postoje četiri načina povečanja samoefikasnosti: • svladavanje izvedbe • imitiranje • verbalno uvjeravanje • uzbuđenje

  22. Teorija potpore • To je kontrapunkt teoriji postavljanja ciljeva. Prvi pristup kongitivne, te predlaže da nakane ljude da upravljaju njihovim akcijama. • Zagovornici teorije potpore smatraju da je ponašanje uvjetovano okolinom. Tvrde da se ne trebamo zanimati za unutrašnje kongitivne događaje. • Teorija potpore ignorira unutrašnje stanje osobe i usredotočava se isključivo na to što se događa nakon što osoba poduzme neku akciju

  23. Teorija jednakosti • Teorija po kojoj ljudi uspoređuju ono što su sami uložili u svoje poslove i od njih dobili s onim što su drugi uložili i dobili, pa zatim reagiraju na način da eliminiraju nejednakost.

  24. Teorija jednakosti • Tradicionalno se teorija jednakosti bavila distributivnom pravdom. Distributivna pravda percipira na pravednost u količini i raspodjeli nagrada po pojedincima. Organizacijska pravda je ukupna percepcija pravednosti u radnom okruženju koja obuhvača distributivnu i interakcijsku pravdu.

  25. Model organizacijske pravde:

  26. Teorija očekivanja tvrdi da će snaga tendencije da osoba djeluje na određen način ovisiti o snazi očekivanja da će ta akcija dovesti do određenog rezultata, i o privlačnosti tog rezultata za osobu. Teorija je usmjerena na tri odnosa: odnos trud - performansa odnos performansa - nagrada odnos nagrada - osobni ciljevi Teorija očekivanja

  27. Većina radnika neće ostvariti visoku performansu, jer nemaju potrebne vještine • Mnogi zaposlenici smatraju da je na njihovom poslu odnos između performanse i nagrada slab • Plaće se često isplaćuju na temelju staža, kooperativnosti i ulizivanja šefu • Zaposlenik može dobiti povišicu na plaću, na temelju svoga rada,ali on je želio promaknuće • U teoriji očekivanja nužno je razumjeti ciljeve pojedinca, te vezu između truda i performanse, između performanse i nagrade i napokon između nagrade i osobnih ciljeva

  28. Integriranje suvremenih teorija motivacije • Da bi trud doveo do dobre performanse, osoba mora imati potrebne sposobnosti za rad, a sustav ocjenjivanja kojim se mjeri pojedinčeva performansa mora se smatrati pravednim i objektivnim. • Ukoliko je sustav nagrađivanja oblikovan tako da zaposlenici smatraju da se dobra performansa isplati, nagrade će joj dati potporu i poticati daljnju dobru performansu.

  29. Teorije motivacije često su vezane za kulturu • Suvremene motivacijske teorije razvijene su u Sjedinjenim Državama • Maslowljeva hijerarhija potreba tvrdi da ljudi kreću s razine fizioloških potreba i zatim se postupno uzdižu po hijerarhiji ovim redoslijedom: • fiziološke potrebe, • sigurnost, • poštovanje i • samoostvarivanje • Ta je hijerarhija usklađena s američkom kulturom.

  30. U Japanu, Grčkoj, Meksiku, potrebe za sigurnošću bile bi na vrhu hijerarhije • Danska, Švedska, Norveška, Finska, imale bi socijalne potrebe na vrhu • Naknade za prodajno osoblje u Kini temelji se na stažu, a ne na performansi • Želja za zanimljivim poslom važna je gotovo svim zaposlenicima, bez obzira na njihovu nacionalnu kulturu.

  31. HVALA!!!!

More Related