1 Uvod

1. 1 Uvod IMPERATIV DANA�NJICE: Smanjiti tro�kove svih vidova energije, pogotovu elektricne energije! Tro�kovi EE u domacinstvu su znacajna stavka u kucnom bud�etu. Kako proracuni tako i primjeri iz prakse pokazuju da je moguce ostvariti u�tede cak do jedne cetvrtine ukupnih tro�kova za EE. Da li je moguce �tediti energiju, a ne biti ni za �ta uskracen! Elektricni aparati cine na� �ivot ugodnijim i raznovrsnijim. Ali, izbor aparata i njihovo kori�tenje direktno se potvrditi kroz racun za EE. Bez smanjenja komfora, samo kroz bolju iskoristivost energije � to znaci samo pravilnim odabirom energetski efikasnih aparata i ispravnim kori�tenjem. Tako se ostvaruju u�tede u novcu. Energetska efikasnost u slu�bi za�tite klime Ko obraca pa�nju na energetski efikasne kucne aparate, takode, daje svoj doprinos za�titi klime. Proizvodnja struje iz uglja, gasa i mineralnih goriva ima za posljedicu emisiju CO2, koja nosi suodgovornost za klimatske promjene. Upravo kada se doprinos svakog pojedinca cini vrlo malim � kod nekoliko miliona domacinstava se taj ucinak sumira.

2.  2 domacinstvo Kada se posmatra potro�nja EE u domacinstvima treba imati na umu dostupnost drugih energenata za to domacinstvo. Tako je 2004. godine prosjecna potro�nja EE po domacinstvu iznosila u Poljskoj oko 2800 kWh, u Sloveniji oko 4300 kWh, a evropski prosjek je bio skoro 4500 kWh godi�nje. Ta potro�nja, a pogotovu tro�kovi za EE imaju stalno rastuci trend. Uzmimo da prosjecno cetveroclano domacinstvo tro�i oko 4.500 kWh struje u godini. Tome odgovarajuci tro�kovi za struju iznose oko 600 KM. Prvo je potrebno odrediti najvece potro�ace o domacinstvu, pa se onda mo�e vidjeti kako se jednostavnim mjerama mo�e u�tediti mnogo. Koliko se gdje tro�i? Postoje razlicite racunice o raspodjeli potro�nje. Uzmimo npr. sljedecu: 8 -12% rasvjeta, 10 - 25 % TV, PC i sl., 25 -45 % kucanski aparati, 0 - 20 % priprema tople vode, 0-10 % pumpe za grijanje, 0 - 20 % ostala potro�nja.

3.  3 Rasvjeta Na rasvjetu se tro�i 8-12% ukupne EE u domacinstvu. Kori�tenjem �tednih sijalica ovi tro�kovi se mogu smanjiti cak za 80%. �tedne sijalice Proizvode istu osvjetljenost, a za to im je potreban samo jedan djelic energije, koju tro�e obicne sijalice. Jednostavno � obicne sijalice zamijenite �tednim. �tedne sijalice su danas prikladne za skoro svaku namjenu: pored klasicnih �tapicnih oblika, tu su i u obliku obicne sijalice, sa reflektorima kao zamjena za halogene sijalice, ili u specijalnoj izvedbi za stepeni�te i vanjsku rasvjetu. Sve imaju zajednicki nazivnik: �tede struju, a time i novac. Kvalitet koji se isplati Visokovrijedne �tedne sijalice imaju dosta dug �ivotni vijek: svijetle izmedu 10.000 i 15.000 sati. To je bar deset puta vi�e nego obicne sijalice. Zato se kod kupovine isplati ukalkulisati i �ivotni vijek.

4.  3 Rasvjeta REGULACIJA � UPRAVLJANJE RASVJETOM Najefikasnija mjera za pobolj�anje svjetlosne udobnosti boravka u zatvorenom prostoru je da se u �to vecoj mjeri koristi dnevno svijetlo. Ali, kako je dnevno svijetlo cesto nedovoljno, koristi se umjetna rasvjeta. Tu ne treba �tedjeti da se zbog slabe osvjetljenosti ugro�ava vid i normalni uslovi za �ivot i rad. Pri opremanju stana pravilan izbor i raspored rasvjetnih tijela u funkcionalnom ali i dekorativnom smislu, jednako je bitan kao i izbor namje�taja i boja za zidove. Sistemi za regulaciju � upravljanje rasvjetom pode�avaju rasvjetu u prostoru ovisno o dnevnom svijetlu i na taj nacin �tede energiju. Ovakvi sistemi se uglavnom isplate za urede, dok je za stanove, zbog manjeg broja sati kada se koristi umjetna rasvjeta tokom dana, relativno dugo razdoblje povratka investicije.

5.  4 Tv, pc i sl. Jednostavno iskljuciti umjesto stand-by Zabavna i informaticka elektronika ima udio od 10-25% ukupne potro�nje struje u domacinstvu. Kori�tenjem energetski efikasnijih aparata tro�kovi se mogu smanjiti na samo 10% nominalnih. Iskljucenjem uredaja osim ostavljanja na stand-by re�imu mo�e se u�tediti jo� oko 140 KM godi�nje. To se isplati! Oprez: Iskljuceno nije uvijek iskljuceno Mnogi aparati nemaju pravi prekidac za potpuno iskljucenje aparata sa napojne mre�e. Dakle, oni i dalje tro�e struju, iako nisu pravo ukljuceni. U ovakvim slucajevima poma�e uticnica sa prekidacem.

6.  4 Tv, pc i sl. Postanite �Power-Manager� Svi moderni pogonski sistemi danas vec imaju mod za �tednju energije. Taj mod se najce�ce zove �Power Management�, �Energy option� ili slicno. Sistem pojedine komponente iskljuci, ako ih ne treba, npr. monitor i/ili matricnu plocu, ili automatski sistem dovodi u �tedni mod.

7.  4 Tv, pc i sl. Kod kupovine �tedite, ali na pravim stvarima Svejedno koji aparat kupujete, da li TV, Hi-Fi, DVD, kucno kino, PC, printer ili skener: informi�ite se o potro�nji elektricne struje. Pri tome obratite pa�nju na potro�nju u stand-by i narmalnom modu. Jer, kupovina nekog eventualno skupljeg ali energetski efikasnijeg modela, mo�e doprinijeti �tednji energije. A cesto za Va� izbor energetski efikasnijeg modela ne morate platiti vi�e.

8.  5 Kucanski aparati Kuhati, prati ve� i sude, a �tedjeti! Veliki kucanski aparati cine 25-45% potro�nje EE u domacinstvima. Sa energetski efikasnim aparatima novije proizvodnje mo�e se puno u�tedjeti: npr. novi �tedni fri�ider danas treba do 55% manje struje vec stariji model iz 1998. godine. Stare aparate napolje Svejedno o kojem se aparatu radi - da li fri�ider, ve�-ma�ina i ma�ina za sude � zajednicko im je da dana�nji aparati tro�e manje EE nego prije 10 godina: kombinacija fri�ider-zamrzivac do 60%, ma�ina za sude do 40%, a ve�-ma�ina do 35%. Ovo je pobolj�anje iz koga mogu svi profitirati. Po�to su kucanski aparati odgovorni za oko trecinu tro�kova struje, isplati se razmisliti o zamjeni starih aparata novim, iako su jo� u funkciji, a ako su stariji od 10 godina.

9.  5 Kucanski aparati Otkuhavanje: domi�ljato pranje i ispiranje Najvi�e energije se tro�i na zagrijavanje vode. Dobro je to, da se kod dana�njih ma�ina ne mora uvijek prati na visokim temperaturama. Kod normalnog zaprljanja rublja dovoljno je pranje na 30-40 st. C. Samo za veci stepen cistoce, npr rublje za bebe potrebno je pranje na 60 st. C. Takode u ma�inama za sude pranje na ni�im temperaturama daje veliki doprinos �tednji energije. Energetski efikasni programi � ECO, �tedni ili inteligentni � peru sude vecinom na 50 st. C. Oni peru ne�to du�e vremena, ali i kod ni�ih temperatura sude je cisto. Su�enje ve�a Ako su�enje ve�a nije moguce �na �triku�, onda se u ma�inama za su�enje preporucuje minimalan broj od 1.400 obrtaja u minuti. Na taj nacin se smanjuje potro�nja struje. Kombinacija ma�ina za pranje i su�enje ve�a Ma�ina za su�enje ve�a energetske efikasnosti klase A tro�i za 45% manje struje vec ma�ina klase C. Ako se odlucite za ma�inu klase A u kombinaciji sa ma�inom za pranje ve�a, onda potro�nje EE imate potpuno pod kontrolom. Pametno klimatizirati Reducirajte temperaturu unutra�njih prostora zatvaranjem vanjskih �aluzina i koristite nocni zrak za osvje�enje. Klima uredaj ukljucujte samo po potrebi. (Za 500 sati rada klima uredaj potro�i 200 Km za godinu dana).

10.  5 Kucanski aparati

11.  5 Topla voda Topla voda: ogranicite energetsku �ed! Ako se topla voda priprema na struju, onda oko 20 % potro�nje struje otpada na pripremu tople vode. Zamjena starih aparata novim mo�e donijeti u�tedu do 60%. Ako vec na struju onda �tedljivo Kod energetski efikasnih rje�enja voda se zagrijava, u pravilu, centralno na lo� ulje ili gas. Ali �bog dugih toplovoda mo�e se dosta energije izgubiti. U takvim slucajevima je decentralna priprema tople vode na struju mo�e biti svrsishodna � u svakom slucaju u energetski iskoristivim sistemima, npr. u regulisanom protocnom bojleru. Isprav izbor � protocni bojler Protocni bojler je energetski efikasniji od obicnog: on ne dr�i stalno toplu vodu u pricuvi i time ne stvara potro�nju struje za stalno odr�avanje tople vode. Kod malih protocnih bojlera u odnosu na male akumulacione bojlere (do 5 l) mo�e se ostvariti u�teda do 60%. Kod velikih sistema, npr. u kupatilu sakriven je potencijal za u�tedu od dodatnih 20%. Za lo�-ulja i gas: napravite predah u cirkulaciji tople vode Tako�e kod centralne pripreme tople vode, postoji mogucnost da se optimira rad cirkulacione pumpe. Ova pumpa osigurava da se na slavini pojavi topla voda cim se slavina otvori. Kada ste na odmoru, isklju�ite cirkulacionu pumpu. Sa vremenski programiranim prekidacem �tedite struju i novac.

12.  5 Topla voda Prakticni savjeti Manje elektricne bojlere iskljucite preko noci. Oni ce se ponovo brzo zagrijati. Vece akumulacione bojlere isklju�ite kod du�e odsutnosti � ne zaboravite to uraditi kada krenete na prvi sljedeci odmor.

13.  6 Grijanje Grijanje � ista toplota za manje novca Pumpa za grijanje, ukoliko je ugradena, mo�e ciniti do 10% va�e potro�nje struje. Optimiranjem pumpnog sistema, otvaraju se mogucnosti za u�tedu do 80%. Struja � takode za grijanje? Da li ste znali da grijanje na lo�-ulje ili gas konzumira struju? Za to je odgovorna pumpa za cirkulaciju tople vode, koja transportuje toplu vodu od bojlera do radijatora. Ona je ukljucena tokom citave sezone grijanja i stvara tro�kove za struju u iznosu oko 100 KM godi�nje. Va�an element za �tednju struje je visokoefikasna pumpa za grijanje. Za pumpe postoje energetske oznake. Preporucuje se kupovina sa energetskom klasom A.

14.  7 Check-lista