Velika britanija
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 29

VELIKA BRITANIJA PowerPoint PPT Presentation


  • 145 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

VELIKA BRITANIJA. POLITIČKI SISTEM . Britanski parlamentarni sistem je, slobodno možemo reći, najviše proučavan i kopiran sistem u historiji politike.

Download Presentation

VELIKA BRITANIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Velika britanija

VELIKA BRITANIJA

POLITIKI SISTEM


Velika britanija

  • Britanski parlamentarni sistem je, slobodno moemo rei, najvie prouavan i kopiran sistem u historiji politike.

  • Najvaniji akti na kojima se zasniva dravno ureenje: Magna carta libertatum - Velika povelja slobode (1215.); Habeas Corpus act (1679.); Deklaracija o pravima 1689. i Parlament akt donesen 1911. godine.

  • Ve u 14. stoljeu Parlament postaje dvodomni. Gornji dom - Dom lordova je bio sastavljen od visokog plemstva i svetenstva, dok su Dom komuna inili predstavnici nieg plemstva i predstavnici grofovija i gradova. U poetnom periodu Parlament je imao formalnu funkciju, dakle bez mogunosti donoenja vitalnih zakona.

  • Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije (Great Britain) danas sainjavaju Engleska (England), Vels (Wales), kotska (Scotland) i Sjeverna Irska (Norther Ireland). Parlament Velike Britanije sainjavaju: monarh, Gornji dom ili Dom lordova, Donji dom ili Dom komuna i spiker. U odnosu na raniji razvojni period kada je kruna ili kralj bila stvarni nosilac izvrne vlasti, apsolutni suveren i u kojoj je bila sublimirana itava dravna uprava i predstavljala njenu eminenciju, ona je zadrala simbolian znaaj koji se svodi na savjete, opomene i ohrabrenja. Meutim, treba kazati da monarh ima 16 funkcija.


Velika britanija

  • Gornji dom ili Dom lordova broji oko 1100 lanova, od ega najvei broj dolazi po osnovu naslijea iz aristokratskog reda.

  • Pored toga, jedan broj znaajnih linosti stiu titule lordova ili postaju lanovima Gornjeg doma zahvaljujui kralju koji ih sam imenuje. Radi se o jednoj arhainoj aristokratskoj instituciji iju strukturu ine "Svjetovni lordovi" - Temporal Lords, "Duhovni lordovi" - Spiritual Lords i "pravni kadar" - Law lords. Ovaj dom je sve do 1911. godine bio ravnopravan sa Domom komuna.

  • Donji dom sastoji se od 651 lana. Njegovi lanovi - poslanici se biraju opim neposrednim tajnim izborima na pet godina. U kotskoj se bira 71 poslanik, u Velsu 35, u Sjevernoj Irskoj 15, a u Engleskoj 533. Svaka izborna jedinica ima prosjeno 70.000 stanovnika. Osnovne funkcije Doma komuna su da donosi zakone, izglasava budet, konstituie i kontrolie vladu.

  • Vlada je organizovana na strogim hijerarhijskim principima koju sainjavaju tri grupe lanova (prvu grupu sainjavaju lanovi kabineta, nosioci najviih titula i dr., a drugu efovi resora koji nisu u sastavu kabineta (oko 30) kao i nosioci pojedinih javnih funkcija, a u treu grupu ulaze mladi ministri (50) kao podsekretari, parlamentarni sekretari itd.). Ona je ta koja oblikuje i provodi politiku koju potvruje Dom komuna.

  • Na elu Donjeg doma ili Doma komuna se nalazi spiker (speaker) koji je ustvari predsjednik parlamenta. Uz njega su jo pomonici, zapisniari, te ostali lanovi. Ovakav pristup u biranju i poloaju predsjednika parlamenta, posluio je mnogim dravama kao uzor za oblikovanje i nain biranja njegovog predsjednika.


Sistem nacionalne sigurnosti

SISTEM NACIONALNE SIGURNOSTI

Obavjetajno-sigurnosni sistem


Organizacija i centralni mehanizmi upravljanja i koordinacije obavje tajnim sistemom

ORGANIZACIJA I CENTRALNI MEHANIZMI UPRAVLJANJAI KOORDINACIJE OBAVJETAJNIM SISTEMOM

  • U skladu sa Zakonom o obavjetajnim slubama iz 1994., te Zakonom o slubi sigurnosti iz 1996. godine, kao i ostalim zakonskim propisima koji reguliu rad ostalih elemenata obavjetajnog sistema, koje ine sistem sigurnosti Velike Britanije, a uvaavajui organizaciju politike vlasti, uspostavljen je obavjetajno-sigurnosni sistem na ijem se elu nalazi premijer vlade.

  • Obavjetajni sistem (obavjetajni mehanizam) ine Ministarstvo unutranjih poslova koje je odgovorno za kontraobavjetajnu ili sigurnosnu slubu MI5 (Security Service), Nacionalno-kriminalistiku obavjetajnu slubu - NCIS (National criminal intelligence service). U Ministarstvu vanjskih poslova je organizaciono smjetena tajna obavjetajna sluba M16 (Secret intelligence service SIS) i tab vlade za komunikacije - (Government Communications Headquarters - GCHO). Dakle, naznaeno Ministarstvo je odgovorno za rad tih agencija. U ministarstvu odbrane je uspostavljen Odbrambeno obavjetajni tab (Defence intelligence staff - DIS), koji je takoer odgovoran za rad ostalih obavjetajnih slubi u okviru rodova vojske.


Velika britanija

  • Ministarski komitet za obavjetajne slube (Ministerial Committee on the Intelligence Service - IS) kojim predsjedava predsjednik vlade. Osim premijera vlade lanovi Komiteta su njegov zamjenik, ministar unutranjih poslova, ministar vanjskih poslova, te ministar odbrane i finansija.

  • Stalni komitet sekretara za obavjetajne slube (Permanent Secretaries` Committee on the Intelligence Service - PSIS). Radom Komiteta predsjedava sekretar kabineta premijera vlade. Sjednicama prisustvuju predstavnici navedenih ministarstava iji rad permanentno prate najodgovorniji rukovodni kadrovi u ministarstvima.

  • Osnovni zadatak Stalnog komiteta za obavjetajne slube je da prua strunu pomo agencijama u predlaganju i izradi godinjih planova, trokova, planova menadmenta sa posebnim akcentom na nauno-struno i operativno-iskustveno rukovoenje svim elementima - agencijama. Pored toga, razmatra dostavljene zahtjeve obavjetajnih agencija sa prioritetima budueg obavjetajnog i kontraobavjetajnog istraivanja.

  • Koordinator za obavjetajne aktivnosti, koji rukovodi preliminarnim komitetom. Sami naziv govori da se rad o tijelu koji vri detaljnu analizu i procjenu trokova koji su predvieni za rad svih agencija.


Velika britanija

  • Jedan od instrumenata obavjetajnog sistema Velike Britanije koji ima veoma znaajnu ulogu je Zdrueni obavjetajni komitet (Joint Intelligence Committe - JIC), koji je pod ingerencijom sekretara kabineta premijera vlade. Meutim, ukoliko se radi o veoma rizinim i delikatnim vojno-sigurnosnim i strategijskim procjenama koje su od posebne vanosti za vitalne nacionalne interese, onda se Komitet obraa naelniku taba oruanih snaga kao najkompetentnijoj i najodgovornijoj osobi za tu problematiku.


Nadle nosti zdru enog obavje tajnog komiteta jic

Nadlenosti Zdruenog obavjetajnog komiteta (JIC)

  • Blagovremeno uklanjanje svih prepreka koje se mogu javiti u radu slubi (obavjetajnih i kontraobavjetajnih) obavjetajno-sigurnosnog sistema;

  • Utvrivanje prioriteta obavjetajnog istraivanja;

  • Koordinacija izmeu unutar-strukturalnih elemenata agencija;

  • Blagovremeno upozorenje na sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti V.B.,

  • Dranje svih prijetnji nacionalnoj sigurnosti V.B. Pod nadzorom.


Ministarstvo za unutra nje poslove

MINISTARSTVO ZA UNUTRANJE POSLOVE


Nacionalna kriminalisti ka obavje tajna slu ba ncis

NACIONALNA KRIMINALISTIKA OBAVJETAJNA SLUBA NCIS

  • Britanska Nacionalna kriminalistika obavjetajna sluba je osnovana 1992. godine, s ciljem objedinjavanja informacija o tekim zloinima, i veim kriminalnim organiziranim grupama, koje su predmet interesa na regionalnom, nacionalnom i meunarodnom planu. Osnivanje naznaene slube rezultiralo je objedinjavanjem aktivnosti razliitih slubi, koje su u funkciji sistema sigurnosti, a posebno obavjetajne slube za droge i regionalni kriminalistiki obavjetajni uredi.

  • U njenoj nadlenosti su zadaci prikupljanja obavjetajnih podataka o evidentiranim kriminalnim licima i grupama, (terorizam, trgovina drogom, pranje novca, organizirani kriminal, pedofilstvo, huliganstvo na fudbalskim stadionima) kao i druge podatke obavjetajnog karaktera koji mogu posluiti za efikasnije otkrivanje i suprotstavljanje najsloenijim i drutveno najopasnijim deliktima.

  • U skladu sa svojom ulogom NCIS je u Velikoj Britaniji svoje aktivnosti usmjerio na borbu protiv ozbiljnih zloina, koristei se obavjetajno-kriminalistikim radom (u ovoj slubi radi oko 540 najsposobnijih kadrova iz carinskih slubi, policije, vlade itd.). Porast meunarodnog kriminala i njegova izuzetna drutvena opasnost, utjecao je da se na globalnoj razini pokua definirati pojam organiziranog kriminala.


Velika britanija

  • Organizirani kriminalitet ini svako udruenje ili skupina osoba, koje su udruene radi trajnog protuzakonitog djelovanja, s glavnom svrhom sticanja i poveanja finansijske dobiti, bez potovanja zakona i meunarodnih granica."

  • NCIS nastoji da, u skladu sa razvojem i primjenom obavjetajnih, naunih i operativno - strunih dostignua, prui odgovarajuu pomo slubama za sprovoenje zakona i drugim slubama na teritoriju Velike Britanije, kao i slubama drugih zemalja. Njen primarni zadatak se sastoji u prikupljanju, obradi, sistematizaciji, analizi, odreivanju prioriteta, te njihovom dostavljanju i davanju potrebnih uputstava i direktiva. NCIS analizira i politiku borbe protiv kriminalnih aktivnosti.


Velika britanija

  • U okviru NCIS-a, se nalazi Meunarodna divizija, Divizija za Veliku Britaniju i Glavni tab.

  • U Glavnom tabu se nalazi jedinica za operativnu podrku, jedinica za meunarodnu koorinaciju, jedinica za unutranju politiku, slube i istraivanje i strategijski i specijalistiki obavjetajni odjel.

  • Ova oblast se sastoji od jedinica koje su zaduene za problematiku organiziranog kriminala, ekonomski kriminal, droge i posebne oblike kriminala ukljuujui i fudbalsko nasilje.

  • U tom cilju je formirano pet regionalnih ureda i to u: Londonu, Birmingenu, Manesteru, Bristolu i Vejkfildu. Njihov rad nadzire Divizija za Veliku Britaniju, koja, takoer, ukljuuje Ured za saradnju sa kotskom i Irskom. Divizija je trenutno locirana u Londonu.

  • Meunarodna divizija koordinira i upravlja mreom oficira za saradnju u borbi protiv droge u Evropi (DLOS) koji rade izvan britanskih ambasada i sarauju blisko sa nacionalnim slubama za sprovoenje zakona zemalja domaina. Pored toga, Divizija je povezana sa svjetskom mreom za borbu protiv droge. Ovdje je vrlo znaajno apostrofirati da je Britanski biro Interpola smjeten unutar ove Divizije. Na taj nain omoguuje NCIS-u da ima direktnu vezu sa 176 zemalja lanica Interpola. Zavisno od potrebe, Glavni tab NCIS-a preuzima sedam prekomorskih oficira za saradnju koji su postavljeni iz inostranstva i djeluju kao centralne osobe za komunikaciju.

  • Ured evropske policije EUROPOL je ve organizaciono ugraen u glavni tab NICS-a. Takoer, dva slubenika NCIS-a su smjetena i rade u Hagu u skladu sa ministarskim sporazumom o osnivanju sjedita EUROPOL-a u tom gradu.


Velika britanija

  • Jedinica za organizirani kriminal stratekog, specijalistikog i obavjetajnog rada je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i dostavljanje obavjetajnih podataka o organiziranom kriminalu i aktivnosti.

  • U nadlenosti jedinice za droge je snabdijevanje strategijskim, odnosno relevantnim obavjetajnim podacima policijskih slubi i pojedinih vladinih odjela.

  • U 1994. godini otkriveno je 12 do 18 tajnih laboratorija kojom prilikom je zaplijenjeno i oduzeto droge u vrijednosti nekoliko desetina miliona funti, dok je veliki broj lica uhapen, ime je onemoguena dalja distribucija na trite droga.

  • Jedinica za posebni kriminalitet bavi se borbom protiv pedofilijskog kriminala, proizvodnje i distribucije pornografskog sadraja koji ukljuuje djecu.

  • Osim toga, postoji jedinica za borbu protiv fudbalskog huliganstva. Ona raspolae bazom podataka o licima koja su evidentirana kao organizatori nasilja na fudbalskim utakmicama, kao i o grupama koje putuju na stadione u Velikoj Britaniji i u inostranstvo.


Velika britanija

  • U cilju efikasnijeg i operativnijeg sagledavanja svih godinjih potreba, aktivno uee ima i obavjetajni koordinator. Posebno kada se radi o planovima obavjetajnog istraivanja u inostranstvu sa delikatnim zadacima, za to su potrebni finansijski, tehniko-tehnoloki, informacioni i drugi potencijali.

  • Komitet ima posebnu odgovornost da se blagovremenim uoavanjem zapreka u radu ili eventualnih drugih objektivnih promjenjenih okolnosti, pravovremeno ukljui na usmjeravanju i iznalaenju adekvatnih alternativnih rjeenja u cilju ostvarenja planiranih zadataka.

  • Komitet je nadlean da aktivno doprinese oblikovanju i predlaganju obavjetajno konzistentnih i na temelju provjerenog stanja u toj oblasti, verificiranih obavjetajnih zahtjeva sa prioritetima obavjetajnog istraivanja.

  • Sve ove okolnosti Komitet realizira po prethodnom odobrenju ministara.

  • Komitet vri funkciju koordinacije izmeu unutar-strukturalnih elemenata agencija.

  • Znaaj koordinacije se ogleda i u poboljanju efikasnosti i racionalnosti, to u krajnjoj liniji eliminie svaki pokuaj paternalizma u meusobnoj komunikaciji izmeu resornih slubi.


Velika britanija

  • Isto tako, jedna od bitnih nadlenosti Komiteta je da blagovremeno upozori na sve direktne ili indirektne prijetnje nacionalnoj sigurnosti Velike Britanije, koje su usmjerene spolja bez obzira da li su one politike, vojne, ekonomske, sigurnosne ili druge prirode.

  • Komitet sa nauno-strunog i operativno-istraivakog aspekta vri egzaktnu procjenu dogaaja i situacija koje impliciraju vanjskopolitike ciljeve, odbrambenu politiku, ekonomska i tehniko-tehnoloka pitanja, a osobito ona koja se odnose na terorizam, transnacionalni kriminal, proliferaciju oruja za masovno unitenje i sl.

  • Nita manje nije vana njegova obaveza da permanentno prati i ostvaruje potreban nadzor nad odravanjem komunikacije sa Komonveltom i stranim obavjetajnim agencijama u onoj mjeri i na nain kako je to predvieno zakonom i drugim prateim aktima.

  • Oficijelni komitet kabineta za sigurnost (SO) poznatiji kao Podkomitet za prioritete i izvedbu slube sigurnosti (SSPP).

  • Stalnom komitetu sekretara za obavjetajne slube (PSIS). Oficijelni komitet sainjavaju predstavnici ureda za vanjske poslove i pitanja Commonwealtha, Ministarstva finansija, odbrane, trgovine i industrije, kotskog ureda, Ureda Sjeverne Irske, GCHO-a, slube sigurnosti, SIS-a, Ureda za javnu slubu i Kabineta ministarskog savjeta, Dravnog ureda i odjela za socijalnu sigurnost.


Slu ba sigurnosti mi 5 kontraobavje tajna slu ba the security service

SLUBA SIGURNOSTI MI-5 (Kontraobavjetajna sluba)(The Security Service)

  • Poetne organizacione forme njenog djelovanja moemo pratiti naroito poetkom 1909. godine. Naime, veliki obavjetajni interes Njemake i prisustvo njenih obavjetajaca na prostoru Velike Britanije s teitem na vojno-pomorske luke, to je sa stanovita organizacije i zatite pomorskih vojnih efektiva predstavljalo veoma sloen sigurnosni problem, uslovili su potrebu preduzimanja hitnih mjera u cilju praenja, otkrivanja i presijecanja svih tih obavjetajnih namjera.

  • , Komitet za odbranu imperije je predloio armijskog kapetana Vernon Kela (Vernon Kell) i kapetana Kraljevske mornarice Mansfilda Kaminga (Mansfield Cuminga) da zajedniki obrazuju Biro tajne slube (The Secret Service Bureau). Kell (K) je bio odgovoran za kontrapijunau unutar britanskog otoka, dok je Kaming (C) imao zaduenje za prikupljanje i koordinaciju prekomorskih obavjetajnih aktivnosti i podataka.


Velika britanija

  • Upravo naznaeni razvoj osobito vojne situacije, u britanskom okruenju, nalagao je da se ova sluba u kasnijem periodu organizaciono smjeta u okviru novouspostavljene vojno-obavjetajne uprave (Directorate of Military Intelligence) sa oznakom MI-5. To je bilo januara 1916. godine.

  • Saglasno tadanjim prilikama sluba je dobijala ira ovlaenja, kao to je voenje aktivnosti na pruanju pomoi u koordiniranju politike vlade u vezi sa strancima, stavljanje veta i drugih sigurnosnih mjera u fabrikama municije i sl.

  • Stvaranje obavjetajne dimenzije i drugi sigurnosni razlozi su doveli do potrebe da naznaena sluba (MI-5) od 15.10.1931. godine, preuzme odgovornost za suprotstavljanje svim prijetnjama nacionalnoj sigurnosti.

  • Dodijeljene nove nadlenosti su istovremeno i zahtijevale redefiniranje organizacionih i operativnih principa i pravila, kao i ostalih tehniko-tehnolokih mehanizama, kako bi se u narednom periodu efikasno suoavala sa svim oblicima i vidovima prijetnji (njemaka i sovjetska pijunaa, terorizam, sabotae, diverzije, itd.). Tada je sluba oficijelno dobila naziv "Sluba sigurnosti" mada je i raniji naziv MI-5 ostao veoma popularan, pa se stoga i danas koristi prilikom elaboracije pojedinih segmenata njenog rada.


Velika britanija

  • Vinston eril je 1952. godine ovlastio ministra unutranjih poslova Sir Dejvida Maksvela Fajfa (Davida Maxwella Fyfea), po kojem je on bio odgovoran za organizaciju i funkcioniranje slube.

  • Na elu slube ministar je postavio generalnog direktora.

  • Ovdje je interesantno spomenuti injenicu, a to je, da je sluba na bazi navedenih direktiva funkcionirala sve do 1989. godine, kada je donesen Zakon o slubi sigurnosti ("Security Service Act 1989" - Chapter 5.).

  • Donesenim zakonskim aktom se prvi put utvruju pravila njenog rada u Velikoj Britaniji i zakonski okviri njenog autonomnog djelovanja.

  • U skladu sa Zakonom o slubi sigurnosti iz 1989. godine, i njegovim dopunama koje su donesene 1996. godine, slubom sigurnosti rukovodi ministar unutranjih poslova Velike Britanije. Dakle, ona je pod njegovom direktnom jurisdikcijom.

  • Na elu slube se nalazi generalni direktor. Njega postavlja ministar uz prethodno pribavljeno miljenje predsjednika vlade.

  • Generalni direktor ima jednog zamjenika. On je odgovoran za ostvarenje potrebnog nadzora u odvijanju svih planiranih i odobrenih obavjetajnih operacija.


Velika britanija

  • Operativni dio ine uspostavljeni odjeli na ijem se elu nalaze direktori a to su: odjel za prikupljanje i produkciju obavjetajnih podataka i informacioni menadment, za pijunau, ozbiljne zloine, sigurnosnu zatitu, terorizam povezan sa sjevernom Irskom, meunarodni terorizam i razvoj naoruanja.

  • Pored navedenih operativnih dijelova Slubu sigurnosti sainjavaju jo Sekretarijat, direktor i koordinator za obavjetajne slube za Sjevernu Irsku, uprava za osoblje, sigurnost, finansije i prostorije, te pravne savjetnike.

  • "Menadmentskom odboru slube" ine generalni direktor i njegov zamjenik, direktori odjela i pravni savjetnik.

  • Sluba sigurnosti je 1993. godine objavila brouru pod nazivom "M1-5- The Security Serious, London edit by HMSO, 1993."

  • U publikaciji i drugim dostupnim materijalima se navodi da sluba zapoljava oko 1900 pripadnika od ega je 47% ena. Od ukupnog broja zaposlenih preko 54% su mlai od 40 godina.

  • Sigurnosna sluba je u toku 1997. godine, prvi put otvoreno raspisala konkurs za prijem novih slubenika (regruta) koji nakon poloenog kvalifikacionog ispita se nominiraju u one urede - za koje su i u prijavi iskazali interes da mogu odgovoriti buduim veoma specifinim i odgovornim zadacima.


Velika britanija

  • Imajui u vidu svu sloenost izvravanja zadataka, u okviru organizacione strukture je uspostavljen i "Forum osoblja" kojeg ine izabrani predstavnici slube iz odjela. Forumom predsjedava generalni direktor Slube sigurnosti.

  • Ovaj Forum ini njenu organizacijsku strukturu otvorenijom, fleksibilnijom, pri emu dolaze do izraaja stvaralake i kreativne ideje, to se odraava na veu efikasnost u postupanju, strategiji i metodama, a posebno u preovladavanju odreenih potekoa u radu.

  • Na osnovu dosadanjeg elaboriranja Slube sigurnosti, moemo kazati da se radi o civilnoj slubi-agenciji, to znai da njeni pripadnici nemaju ovlaenja da vre hapenje niti pritvaranje lica.


Nadle nosti

Nadlenosti

  • Analizira i vri sadrajnu obavjetajno-operativnu procjenu prikupljenih podataka o svim prijetnjama nacionalnoj sigurnosti;

  • Iznalazi najpogodnije naine, metode, sredstva i vrijeme za preduzimanje operativnih mjera;

  • Svojim detaljnim obavjetajno-operativnim djelovanjem detaljno spoznaje prirodu i specifinosti sigurnosne stvarnosti, sa posebnim akcentom na mnogostruke oblike ugroenosti;

  • Na sistemski, konzistentan i kontinuiran nain prati i analizira sigurnosnu zbilju;

  • Prua potrebne savjete vladi i istu informie o obimu, intenzitetu i stepenu prijetnji, sa prijedlogom odgovarajuih sigurnosnih i drugih mjera;

  • Aktivno sudjeluje na pruanju pomoi drugim agencijama, posebno policijskim snagama, agencijama za sprovoenju zakona


Ministarstvo za vanjske poslove

MINISTARSTVO ZA VANJSKE POSLOVE


Tajna obavje tajna slu ba mi 6 secret intelligence service sis

TAJNA OBAVJETAJNA SLUBA - (MI-6)(SECRET INTELLIGENCE SERVICE - SIS)

  • Tajna obavjetajna sluba, koja je nekad nosila naziv MI-6, a koji je i danas u naunoj upotrebi, je centralna obavjetajna agencija Ujedinjenog Kraljevstva. U skladu sa Zakonom o obavjetajnim slubama, tajna obavjetajna sluba je zaduena za obavjetajna istraivanja u inostranstvu.

  • Zakonom su decidno utvrene njene nadlenosti. S tim u vezi, ona je odgovorna da planira, organizira prikupljanje obavjetajnih tajnih podataka u inostranstvu politikog, ekonomskog, vojnog, tehnolokog i drugog karaktera, o emu je duna permanentno obavjetavati ministra vanjskih poslova i predsjednika vlade. Prikupljeni podaci koji se prethodno analiziraju, slue kao podrka nacionalnoj sigurnosti Ujedinjenog Kraljevstva, posebno odbrambenoj, sigurnosnoj i ekonomskoj politici. Na osnovu tih preciznih podataka donosi se procjena i definiraju novi zahtijevi, na Zdruenom obavjetajnom komitetu (JIC).

  • Polazei od toga, da je naznaeni Komitet odgovoran za odreivanje pravaca i prioriteta obavjetajnog istraivanja, sasvim je razumljiva relevancija obavjetajnih podataka koje prikuplja tajna obavjetajna sluba iz razliitih izvora (ljudskih i tehnikih) za upotpunjavanje procjene stanja i kreiranja daljnih mjera i aktivnosti.


Velika britanija

  • Kako se radi o obavjetajnoj slubi, njena unutranja organizaciona struktura je uspostavljena na nain da omogui uspjeno funkcioniranje svih elemenata. Njen organigram je obrazovan na principu odjeljenja - ureda za kadrove, za kontraobavjetajnu zatitu, za specijalnu zatitu, odjeljenje za zahtjeve i produkciju, za funkcije u okviru kojeg posebno mjesto i znaaj ima analitika sluba.


Tab vlade za komunikacije government communications headquarters gchq

TAB VLADE ZA KOMUNIKACIJE(Government Communications Headquarters - GCHQ)

  • Jedan od veoma bitnih elemenata u prikupljanju obavjetajnih informacija je i tab vlade za komunikacije. Naznaena sluba je organizaciono smjetena u odjelu civilne slube Ministarstva vanjskih poslova i poslova Komonvelta.

  • tab vlade za komunikacije je uspostavljen 1946. godine.

  • Osnovna funkcija GCHO-a je da Ministarstvu i komandama oruanih snaga praenjem mnotva najsavremenijih komunikacijskih i drugih tehnolokih dostignua, prikuplja obavjetajne signale (SIGINT) koji su sa stanovita praenja sigurnosne situacije jako znaajni i pruaju potporu ukupnoj odbrambenoj, ekonomskoj, vanjskoj sigurnosti Velike Britanije.

  • Meutim, bitno je kazati da se planiranje, prikupljanje pomenutih podataka prethodno razmatra na sastancima JIC-a, nakon ega se u vidu zahtjeva dostavljaju pomenutoj vladinoj slubi. Osim JIC-a zahtjev upuuje i Tajna obavjetajna sluba (SIS).


Sigurnosna grupa za elektronske komunikacije the communications electronics security group cesg

SIGURNOSNA GRUPA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE(The Communications Electronics Security Group - CESG)

  • Sigurnosna grupa za elektronske komunikacije je obrazovana pri tabu vlade za komunikacije (GCIP). Dakle, ona je njen organizacioni dio. Razlog za uspostavljanjem se nalazi u potrebi sigurnosne zatite obavjetajnih znakova koji se prikupljaju koritenjem SIGINT sistema.

  • Sigurnosna grupa za elektronske komunikacije ostvaruje veliku saradnju sa industrijskim granama, slubom sigurnosti, te drugim korisnicima ovih podataka, u cilju obezbjeenja zatienosti njihovog protoka i pravilnog koritenja. Polazei od toga, ova grupa (CESG) je jedina ovlatena na nacionalnom planu za slubenu upotrebu kriptografije.


Ministarstvo odbrane

MINISTARSTVO ODBRANE


Odbrambeno obavje tajni tab defence intelligence staff dis

ODBRAMBENO OBAVJETAJNI TAB(Defence Intelligence Staff - DIS)

  • U okviru Ministarstva odbrane je uspostavljen Odbrambeno obavjetajni tab (DIS) i kao dio naznaenog organa vlade predstavlja fundamentalni element obavjetajnog sistema u toj oblasti.

  • Konstituisan je 1964. godine.

  • Nastao je integracijom obavjetajnih, kontraobavjetajnih elemenata svih rodova vojske i civilnog zdruenog obavjetajnog biroa.

  • Zadatak ove slube jeste da da ministarstvu na zakonit, kvalitetan, operativan nain prua pomo; to postie prikupljanjem podataka, primarno vojnog karaktera;

  • Preventivna uloga: blagovremeno upozorenje o nadolazeim prijetnjama;


  • Login