1 / 38

TRENDOVI NA TRŽIŠTU RADA I MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

TRENDOVI NA TRŽIŠTU RADA I MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA. Dubrovnik, veljača 2014. STATISTIKA-NEZAPOSLENOST. Prosječna registrirana nezaposlenost u 2013. bila je 345.112 od čega su 182.042 (52,7%) žene. Mladih osoba do 29 godina je 113.200 (32,8%)

amina
Download Presentation

TRENDOVI NA TRŽIŠTU RADA I MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TRENDOVI NA TRŽIŠTU RADAI MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA Dubrovnik, veljača 2014.

  2. STATISTIKA-NEZAPOSLENOST • Prosječna registrirana nezaposlenost u 2013. bila je 345.112 od čega su 182.042 (52,7%) žene. • Mladih osoba do 29 godina je 113.200 (32,8%) • Smanjen je ulazak u nezaposlenost za 0,1 %, u 2013. godini u odnosu na isto razdoblje 2012. • U 2012. godini ulazak u evidenciju bio je povećan za čak 7,8% u odnosu na 2011. • Smanjen je ulazak u evidenciju iz radnog odnosa za 1 %. • Smanjen je i ulazak u nezaposlenost zbog gospodarskih razloga (otkazi iz poslovno uvjetovanih razloga) za čak 6%. • Povećan ulazak mladih nakon redovnog obrazovanja za 9,6% zbog mjera

  3. SMANJENJE ULASKA U NEZAPOSLENOST (i.-xIi.) • Smanjen je ulazak u nezaposlenost za 0,1 %, u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu. • U 2012. godini je ulazak u evidenciju bio povećan za čak 7,8% u odnosu na 2011. godinu.

  4. ULASCI IZ REDOVITOG ŠKOLOVANJA I NEAKTIVNOSTI • U 2013. godini u odnosu na 2012. imamo povećanje ulaska u evidenciju nezaposlenih nakon redovnog školovanja za 8,1% zbog provedbe „Garancije za mlade“ i mjera aktivne politike zapošljavanja, jer mladi žele kroz poticajne mjere (za koje je uvjet evidencija HZZ-a) povećati svoje šanse za zapošljavanje ili stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. • U 2012. godini u odnosu na 2011. povećan je ulazak iz redovnog školovanja za 15.7%. • Isto se događa i s trendom ulaska iz neaktivnosti. Važno je napomenuti da je posljednjih godina znatno povećan ulazak u evidenciju HZZ-a iz neaktivnosti-od 50.182 osobe u 2008.g do 86.067 osoba u posljednjih 12 mjeseci. • Ista činjenica je s pozicije statistike broja nezaposlenih negativna, no s pozicije aktiviranja neaktivnog stanovništva pozitivna.

  5. POVEĆANJE IZLASKA IZ EVIDENCIJE HZZ-a (I.-XII.) • Povećan je izlazak iz evidencije za 12,6% u 2013. godini u odnosu na 2012. • U 2012. godini izlazak iz evidencije nezaposlenih je bio za 7,1% manji nego u 2011. godini.

  6. POVEĆANJE IZLASKA IZ EVIDENCIJE HZZ-a temeljem zapošljavanja, samozapošljavanja i drugih oblika rada (I.-XII.) • Povećano je ukupno zapošljavanje iz evidencije za 16,7% u 2013. godini u odnosu na 2012. • U 2012. godini ukupno zapošljavanje iz evidencije povećalo se za 0,5%u odnosu na 2011. godinu.

  7. SMANJENJE ULASKA U NEZAPOSLENOST (i.-xII.) • Smanjenje ulaska u evidenciju iz radnog odnosa za 0,7 % u 2013. u odnosu na 2012. godinu, dok je u 2012. godini bio povećan ulazak za 14,7% u odnosu na 2011. • Smanjenje ulaska u nezaposlenost zbog gospodarskih razloga (otkazi iz poslovno uvjetovanih razloga) za čak 6%, dok je u 2012. godini bio povećan ulazak za 8,1% u odnosu na 2011.

  8. STATISTIKA-ZAPOŠLJAVANJE Pozitivni trendovi u 2013. godini: • Povećan izlazak iz evidencije nezaposlenih za 12,6% u odnosu na 2012. godinu. • U 2012. izlazak iz evidencije nezaposlenih bio je za 7,1% manji nego u 2011. • Povećan izlazak iz evidencije na temelju radnog odnosa, tj. zapošljavanja za 10,2% u odnosu na 2012. • Veliko povećanje izlaska iz evidencije zbog samozapošljavanja za čak 157,3 % u odnosu na 2012.

  9. STATISTIKA-ZAPOŠLJAVANJE • Oporavak četiri glavne djelatnostii povećano zapošljavanje u 2013. godini: • Prerađivačka industrija– 12,1 % • Trgovina na veliko i malo – 11,5% • Pružanje smještaja te pripreme i usluživanje hrane (turizam i ugostiteljstvo) – 19,6% • Građevinarstvo – 8,5% • Najviše se razvija djelatnost informacija i komunikacija, gdje je vidljiv porast zapošljavanja za čak 34,1%, kao rezultat povećanog samozapošljavanja i zapošljavanja osoba koje se služe informacijskim tehnologijama. • U 2013. godini povećana je potražnja za radnicima za 8,7%, a za 8,6% je povećana potražnja za radnicima na neodređeno vrijeme.

  10. ZAPOŠLJAVANJE PREMA DJELATNOSTIMA • Kroz priložene pokazatelje pokazuje se oporavak četiri glavne djelatnosti: • prerađivačka industrija, • trgovina, • pružanje smještaja te pripreme i usluživanje hrane (turizam i ugostiteljstvo) i • graditeljstvo

  11. STATISTIKA - ZAPOŠLJAVANJE U 2013. godini ukupno je zaposleno 217.179 osoba (za 16,7% više u odnosu na 2012.), od čega je 193.520 osoba ili 89,1% zaposleno na temelju ugovora o radu. • Temeljem ugovora o radu zaposleno je 100.140 žena (51,7% od ukupnog broja zaposlenih temeljem ugovora o radu), što je 10,2% više u odnosu na 2012. godinu: • žene sa srednjoškolskim obrazovanjem (62,9%), u dobi do 29 godina (42%), žene s 5-10 godina radnog staža (19,2%). • Temeljem ugovora o radu zaposleno je 86.799 mladih osoba (44,9% od ukupnog broja zaposlenih na temelju ugovora o radu), što je 11,9%više u odnosu na 2012. godinu: • muškarci (51,8%), mlade osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem (73,6%),mlade osobe bez radnog iskustva (24,9%).

  12. POVEĆANJE IZLASKA IZ EVIDENCIJE HZZ-a temeljem zapošljavanja, samozapošljavanja i drugih oblika rada (I.-XII.) • Imamo povećanje u zapošljavanju na temelju radnog odnosa za 10,2%u odnosu na 2012. godinu, i za 4,8% u 2012. u odnosu na 2011. godinu. • Važno je istaknuti da je 2013. godine zabilježeno i veliko povećanje izlaska iz evidencije zbog samozapošljavanja za čak 157,3%u odnosu na 2012. godinu., dok je u 2012. godini zabilježen pad za 0,6% u odnosu na 2011.

  13. POVEĆANJE BROJA TRAŽENIH RADNIKA (I.-XII.) • U 2013. godini povećana je potražnja za radnicima za8,7% u odnosu na 2012. godinu i za 5,1% u 2012. u odnosu na 2011. godinu. • Važno je istaknuti da je za 8,6% u 2013. godini povećana potražnja za radnicima na neodređeno vrijeme u odnosu na 2012. godinu • U 2012. godini potražnja za radnicima na neodređeno vrijeme bila je smanjena za 3,4% u odnosu na 2011. godinu.

  14. POVEĆANJE Broja korisnikamjera aktivne politike zapošljavanja (I.-XII.) U 2013. godini mjere aktivne politike zapošljavanja koristi 29,1%više osoba nego u 2012. godini, a u 2012. godini 0,3% više osoba nego u 2011. godini.

  15. korisnici mjera aktivne politike zapošljavanja po mjerama

  16. MJERE aktivne politike zapošljavanjau 2013. žene i mladi po vrstama mjera Od ukupnih korisnika mjera aktivnih politika zapošljavanja u 2013. godini (53.656 korisnika) • 56,8 % čine žene • 55,5 %čine mlade osobe do 29 godina

  17. POVEĆANJE Broja korisnikamjera aktivne politike zapošljavanja (I.-XiI.) • U 2013. godini u odnosu na 2012. najveći porast odnosi se na potpore za samozapošljavanje (257,4%), • No isto tako analizom poslovnih planova osoba koje kreću u samozapošljavanje uočen je i trend legalizacije rada pojedinaca koji su do sada obavljali posao u „sivoj zoni“. • U 2012. godini u odnosu na 2011., zabilježen je porast potpora za samozapošljavanje za 56,4%. • Važan je porast od 48,1% u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu kod korištenja potpora za zapošljavanje koje može koristiti samo realni sektor (dakle radi se o pravom radnom odnosu u privatnom sektoru koji jedini tu vrstu olakšica od 50% bruto plaće godinu dana može i koristiti). • U 2012. godini u odnosu na 2011., zabilježen je porast potpora za zapošljavanje za 11,2%.

  18. Ukupno zapošljavanje s evidencije i zapošljavanje po mjerama, 2011. – 2013. U odnosu na ukupno zapošljavanje, zapošljavanje po mjerama iznosilo je u 2013. godini 18,3 %, u 2012. godini 14,1 % i u 2011. godini 10,9 %.

  19. Zapošljavanje po izlasku iz Stručnog osposobljavanja za rad prema godini ulaska u mjeru Napomena: Vrijednosti za osobe koje su ušle u mjeru 2012. godine nisu konačne Osobe koje su ušle u mjeru stručnog osposobljavanja u 2012. godini (a izašle u 2013.) imale su veću vjerojatnost nalaženja posla nego polaznici iz 2011. godine: 26,4% bilo je zaposleno mjesec dana nakon izlaska iz mjere, a 56,3% nakon godinu dana

  20. POVEĆANJE Broja korisnikamjera aktivne politike zapošljavanja (I.-XiI.) • U 2013. godini u odnosu na 2012, porast od 86,3% kod potpora za očuvanje radnih mjesta i za 31,9% u 2012. godini u odnosu na 2011. • Porast od 101,6%kod stručnog osposobljavanja za rad u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu, što je posebno važno za mlade osobe bez radnog iskustva, koje na takav način stječu prvi uvjet povećanja svoje konkurentnosti na tržištu rada (61% je našlo zaposlenje unutar godine dana nakon završenog osposobljavanja). • U 2012. godini u odnosu na 2011., kod stručnog osposobljavanja za rad zabilježen je porast za 82,5%.

  21. Mjere aktivne politike zapošljavanja i poticaji ne mogu zamijeniti pravo otvaranje radnih mjesta temeljem gospodarskog rasta, no u trenucima krize i recesije pridonose povećanju zapošljavanja iz evidencije HZZ-a za 25-30%. • Istovremeno uložena sredstva se vraćaju u dvostrukom iznosu kroz uplatu doprinosa , poreza, prireza, manja izdvajanja za socijalne naknade te povećanje kupovne moći/potrošnju. • Uz to je važna komponenta i socijalnog uključivanja te jačanje kompetencija, znanja i vještina bitnih za konkurentniju osobnu poziciju na tržištu rada. • Važni su i socijalni/poslovni kontakti koji se ostvaruju radom i koji su neophodni svakoj osobi za buduće pozicioniranje na tržištu rada. • Stoga cilj mjera nije obuhvat manjeg broja ljudi i usmjerenje ka stalnom zaposlenju, već obuhvat što većeg broja ljudi kako bi barem jedan period bili u radnom procesu, osposobljavanju ili obrazovanju koji im omogućuje povećanje zapošljivosti i konkurentnosti. • Mjere se upravo u svim EU zemljama provode kada se zbog gospodarskih poremećaja ne otvara dovoljan broj radnih mjesta. Izdvajanja u EU okruženju idu i do 6% BDP-a dok je u našim uvjetima taj postotak oko 0,1%-0,5%. Važno je reći da je ova Vlada RH izdvojila do sada najviše sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja (i u 2013.g.-510 milijuna kn, tako u i 2012.g, a u 2014 .545 mil ).

  22. Mjere za poticanje zapošljavanja koje mogu koristiti poslodavci –samo žene i mladi • „Uz pola – pola do prvog posla“ – potpora za zapošljavanje –osobe bez Radnog staža • „Tvoja inicijativa – tvoje sezonsko radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje • „Rad i nakon stručnog osposobljavanja – potpora za zapošljavanje • „Čas posla” – potpora za zapošljavanje žena na nepuno radno vrijeme

  23. MJERE KOJI MOGU KORISTITI POSLODAVCIOSTALE CILJNE SKUPINE UKLJUČUJUĆI ŽENE I MLADE • „Pola-pola” – potpora za zapošljavanje • „Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje • „Zajedno smo jači” – potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge • „Rad i nakon ljeta” – potpora za zapošljavanje u turizmu • „Dijeljeno radno mjesto” – sufinancirano zapošljavanje dviju osoba na istom radnom mjestu„ • „Ostanak u zaposlenosti“ – potpora za zapošljavanje kod drugog poslodavca • „Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa”-VŠS I VSS I obrtnička zanimanja u vezanom obrtu • „Rad i staž i prijevoz” • „Stalni sezonci“ – sufinanciranje doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima • „Neradni petak”-za zaposlene i poslodavce u poteškoćama • „Zamjenski radnik”-zapošljavanje dugotrajno nezaposlene osobe na mjstu zaposlenog upućenog u obrazovanje • „Vaučerom do posla”

  24. Iznosi potpora za poslodavce • 50-75% bruto plaće za male i srednje poslodavce-sve mjere „POLA-POLA” • 30% za velike poslodavce • Najduže do 12 mjeseci • Iznosi se kreću od 10.800,00 do 52.500,00 kn • Za samozapošljavanje 25.000,00 kn-mjere „Tvoja inicijativa-tvoje radno mjesto” i za sezonski obrt • 15,2% oslobađanja doprinos 2 godine kod fiskalne olakšice („Vaučerom do posla”)

  25. KRITERIJI ZA DODJELU POTPORA ZA POSLODAVCE POTPORU ZA ZAPOŠLJAVANJE MOŽE KORISTITI: • poslodavac kod kojeg će zapošljavanje uz potporu dovesti do neto povećanja broja zaposlenihu odnosu na prosječan broj zaposlenih u posljednjih 12 mjeseci • I ako novo zapošljavanje neće povećati prosječan broj zaposlenih (u posljednjih 12 mjeseci), ali ima OPRAVDANO upražnjena radna mjesta koja nadoknađuje zapošljavanjem uz potporu (dobrovoljni prekid zaposlenja, nesposobnost za rad, umirovljenje, dobrovoljno skraćivanje radnog vremena, prekid zaposlenja zbog povrede radne obveze) IZUZETAK I NOVINA • za poslodavce iz djelatnosti turizma “u odnosu na prosječan broj STALNO zaposlenih u posljednjih 12 mjeseci” HZZ PROVJERAVA I PRATI: • redovitost isplata plaća, doprinosa i poreza • otpuštanja radnika prije i nakon dobivanja potpore

  26. Dozvoljene ciljne skupine po uredbiEUROPSKE KOMISIJE POTPORU ZA ZAPOŠLJAVANJE MOŽE KORISTITI (CILJNE SKUPINE) • Osobe u nepovoljnom položaju (50% bruto plaće); PROSTOR ZA MLADE • Nije bila zaposlena s redovnom plaćom u prethodnih 6 mjeseci, • Nije stekla više srednje obrazovanje ili višu srednju stručnu spremu (ISCED3), • Starija je od 50 godina, • Živi kao odrasli samac s jednom ili više uzdržavanih osoba, • Radi u sektoru ili struci u državi članici u kojoj je neravnoteža između spolova barem 25% više od prosječne neravnoteže između spolova u svim gospodarskim sektorima u toj državi, a pripada premalo zastupljenom spolu, -PROSTOR ZA ŽENE • Pripada etničkoj manjini u državi članici, a kojoj je potreban razvoj lingvističkog profila, stručnog usavršavanja ili radnog iskustva. • Osobe u izrazito nepovoljnom položaju (75% bruto plaće) - Osobe s invaliditetom

  27. Ograničenja kod poslodavaca POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE NE MOGU KORISTITI: • poslodavci koji su unazad 6 mjeseci imali poslovno uvjetovanih otkaza • poslodavci koji imaju nepodmirenih dugovanja prema radnicima i državi • poslodavci koji sredstva za rad i plaće osiguravaju iz proračuna (oni mogu koristiti SOR) • vlasnici, suvlasnici, osnivači, članovi uprave, direktori, prokuristi za svoje zapošljavanje niti za zapošljavanje osoba koje moraju zaposliti zbog ispunjavanja zakonskih uvjeta • obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nisu u sustavu poreza na dobit ili dohodak • poslodavci koji nemaju zaposlenika (uvjetujemo najmanje jednog zaposlenog unazad 6 mjeseci)

  28. Koliko mogu koristiti BROJ POTPORA PO POSLODAVCU: • do 50% prosječnog broja zaposlenih unazad 12 mjeseci (Za SOR prema broju mentora – ne više od ukupno zaposlenih) IZUZETAK • obrti i slobodna zanimanja koji posluju najmanje 6 mjeseci bez zaposlenika, uz uvjet da je vlasnik prijavljen pri HZMO i HZZO u svojstvu vlasnika obrta/djelatnosti, mogu koristiti potporu za 1 osobu i primiti do 3 osobe na stručno osposobljavanje za rad

  29. Ugovorne obveze za poslodavca • zadržati ukupan broj zaposlenih tijekom trajanja ugovornih obveza • redovito isplaćivati plaće, doprinose i poreze sukladno ugovorenim iznosima • tromjesečno dostavljati dokaze o namjenskom trošenju sredstava

  30. PROGRAMI USAVRŠAVANJA I OSPOSOBLJAVANJA- MLADI I ŽENE • „EU i zanimanja budućnosti“ – programi usavršavanja i obrazovanja mladih -preko obrazovnih ustanova • „I mladi uče za posao“ – programi školovanja i osposobljavanja nezaposlenih mladih osoba za i kod poznatog poslodavca –za poslodavce • „Učenjem do poduzetnika" – osposobljavanje i obrazovanje mladih –za inkubatore • „Programi opismenjavanja mladih" ­– obrazovanje nezaposlenih-preko obrazovnih ustanove i u suradnji s MZOS-om • „Osposobljavanje za samozapošljavanje“ – obrazovanje kao priprema za samozapošljavanje-preko obrazovnih ustanova • „Osposobljavanje na radnom mjestu na radnom mjestu“ – radna praksa kod poslodavca

  31. Programi ZA USAVRŠAVANJE ZA OSTALE UKLJUČUJUĆI I MLADE I ŽENE • Učim uz posao“ – potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba-za poslodavce • „Znanje se isplati i za zaposlene“ – potpore za usavršavanje – sufinanciranje obrazovanja zaposlenih u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa poslodavca-za poslodavce • „Znanje se isplati“ – obrazovanje nezaposlenih-preko obrazovnih ustanova • „Priprema za zapošljavanje kroz učenje hrvatskog jezika”-azilanti i osobe pod supsidijarnom

  32. Iznosi financijske podrške za usavršavanje i osposobljavanje • Od 25%-35% troškova posebnih programa usavršavanja što iznosi od 4.000,00 do 5.700,00 kn za poslodavca • Ili 60-70% za programe općeg usavršavanja što za poslodavca znači od 9.700,00 do 11.400,00kn • 100% troškovi obrazovnim ustanovama za osposobljavanje i obrazovanje • Nezaposlenima novčana pomoć u iznosu najniže novčane naknade-oko 1200,00 kn te troškovi prijevoza (bez odjave s HZZ-a) • Kod učenje na radnom mjestu (bez odjave osobe s HZZ-a) do 700 kn mjesečno mentoru-poslodavcu, te novčana pomoć i prijevoz nezaposlenoj osobi • Kod stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa-trošak prijevoza do 1000,00 kn te novčana pomoć 1.600,00 kn, mjesečno • mirovinsko i zdravstveno osiguranje poslodavcu za polaznika stručnog osposobljavanja za rad što iznosi od 6.670,00kn-20.011,00kn godišnje. • Osobama ide radni staž i računa se u radno iskustvo u struci

  33. Javni radovi-može koristiti samo javni sektor (udruge, ustanove, lokalna zajednica)-samo žene i mladi • „Mladi za mlade“ – pomagači u nastavi • „Mladi za EU“ – suradnici na EU projektima u nevladinom sektoru i organizacijama socijalnih partnera - • „Mladi za zajednicu“ – mini javni radovi do 6 mj. • „Pokreni zajednicu”-zapošljavanje mladih koordinatora/ica volonterskog programa-VŠS/VSS • „Koordinatori društveno korisnog rada”-djeca iz domova mladi do 29 SSS • „Pomoć zajednici“ – podrška udrugama koje skrbe o starijim i nemoćnim i koje zapošljavaju žene -do 6 mj.-sve žene -30 dana evidencije HZZ-a • „Zapošljavanje u socijalnom poduzetništvu“ – sufinanciranje zapošljavanje kroz javni rad u socijalnim poduzećima (i ranjive skupine) –do 12 mj. • „Podrška socijalnom uključivanju“ – sufinancirano zapošljavanje u javnom radu namijenjenom socijalnom uključivanju osoba kojima prijeti socijalna isključenost-rade mladi do 29 bez obzira na staž i razinu obrazovanje i žene nezaposlene duže od 12 • „Podrška transformaciji i deinstitucionalizaciji domova socijalne skrbi”-korisnici samo domovi socijalne skrbi-rade mladi do 29 g. i žene iznad 45.g SSS ili O.Š. i tečajem za njegovateljice-do 12 mj.

  34. JAVNI RADOVI ZA OSTALE CILJNE SKUPINE UKLJUČUJUĆI I ŽENE I MLADE • „Radom za zajednicu i sebe“ – su/financirano zapošljavanje na društveno korisnim poslovima • „Komunalni javni radovi“ – su/financiranje zapošljavanja u komunalnim poslovima –za 36 mj. evidencije HZZ-a • „Pomoć sebi i drugima“ – zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova • „Pomoć sebi i drugim Romima”-zaposliti osobe romske nacionalne manjine u rad udruga i ustanova koje imaju programe za osobe romske nacionalne manjine • „Romi za Rome”-javni rad za uređenje romskih naselja, zbrinjavanje otpada, uređenje putova, okućnica isl.-do 6 mjeseci

  35. Visina subvencija u javnom radu • Od 70-100% od 3476,29 kn za mjesečnu plaću plus 400kn troškova prijevoza • Trajanje od 3-12 mjeseci • Javni rad ne mogu koristiti poslodavci realnog sektora • Nove udruge koje djeluju 12 mjeseci i kraće najviše za 5 osoba • I osobe koje su radili unazad 5 godina i dulje od 18 mjeseci u javnom radu ne mogu više biti uključene u javni rad

  36. LOKALNE INICIJATIVE ZA ZAPOŠLJAVANJE • Kroz Lokalna partnerstva za zapošljavanje razvijene su strategije razvoja ljudskih potencijala. • Važan dionik u lokalnim partnerstvima za zapošljavanju je civilni sektor koji kroz projekte može doprinijeti osnaživanju teže zapošljivih osoba, prvenstveno žena i mladih. • U proteklom periodu kroz 2 programa financirani su projekti lokalnih dionika te kroz projekt Žene na tržištu rada. • Kroz ESF-a financirat će se lokalne inicijative za zapošljavanje što ostavlja mogućnost financiranja različitih projekata kojim će se uspostavljati novi modeli osnaživanja žena i mladih te jačati njihova zapošljivost. • Dionici unutar LPZ-a trebaju provoditi edukacije za izradu i vođenje EU projekata.

  37. Planovi ZAPOŠLJAVANJE MLADIH u 2014 Očekuje se povećanje broja izlazaka u zaposlenost ili mjeru sa 106415 na 121500 Planirano povećanje obuhvata postojećim mjerama za 20% i uvođenje osposobljavanja na radnom mjestu Nastavak pozitivnih trendova iz 2013. u nalaženju poslova na otvorenom tržištu rada (2013: 40 569 do 4 mjeseca, 40 443 nakon više od 4 mjeseca) Izlazak u otvorenuzaposlenost, obrazovanje, stručnoosposobljavanjeilidrugumjeruunutarčetirimjeseca od prijavena HZZ. Osobeprijavljenena HZZ izmeđusiječnjailipnja (%)

  38. HVALA NA PAŽNJI! info@mrms.hr www.mrms.hr

More Related