EUROPSKA JAVNA ISPRAVA

1. EUROPSKA JAVNA ISPRAVA

2. UVOD • Brücken im Europäischen Rechtsraum (2009) • GRÜNBUCH – Weniger Verwaltungsaufwand für EU-Bürger: Den freien Verkehr öffentlicher Urkunden und die Annerkennung der Rechtswirkungen von Personenstandsurkunden erleichtern v 14. 12. 2010. KOM (747) • Brüssel I VO - E v 14. 12. 2010. KOM (748) • Strana javna isprava u Hrvatskoj • Javna isprava u odnosima Hrvatske i Slovenije

3. ŠTO JE JAVNA ISPRAVA? • Čl. 230-234. ZPP • Isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. • Presumpcija istinitosti i presumpcija autentičnosti

4. INOZEMNA JAVNA ISPRAVA • Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno, inozemne javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uvjet uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domaće isprave (231. ZPP). • Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (SL SFRJ 6/73; NN 53/91) • Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961(SL FNRJ 10/62; NN MU 4/94) • Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima od 7. veljače 1994

5. Strana javna isprava - legalizacija, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije. • Privatna isprava nakon što je ovjerene pri nadležnom tijelu države u kojoj je sačinjena, dobiva status javne isprave. • Ovjeravanjem isprave potvrđuje se vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj! • Haška Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije – pojednostavljuje postupak – strana isprava podliježe jednom ovjeravanju države koja je ispravu izdala.

6. PUNA LEGALIZACIJA • Legalizacija strane javne isprave provodi se u skladu s propisima zemlje izdavanja i nadovjeree u hrvatskoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu u toj državi (uz prijevod na hrvatski jezik), • ako se nakon legalizacije, u skladu s propisima države izdavanja, nadovjere u diplomatsko/konzularnom predstavništvu te države u Republici Hrvatskoj i legaliziraju (nadovjere) u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. • U slučaju da Republika Hrvatska nema diplomatsko/konzularno predstavništvo u državi izdavanja isprave, a niti ta država nema diplomatsko/konzularno predstavništvo u Republici Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) obavlja se u trećoj državi, u kojoj obje države imaju diplomatsko/konzularno predstavništvo i to na sljedeći način: nakon ovjere isprave od strane nadležnih tijela države u kojoj je izdana, ispravu nadovjerava njezino diplomatsko/konzularno predstavništvo u trećoj državi, zatim ministarstvo vanjskih poslova treće države i na kraju diplomatsko/konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u toj trećoj državi.

7. PRAVNO SHVAĆANJE VTS RH OD 19. lipnja 2008. • Strane isprave koje se prilažu uz prijavu (čl. 41. st. 5. Zakona o sudskom registru) trebaju biti podvrgnute postupku legalizacije, Pod punom legalizacijom smatra se da su isprave ovjerovljene potvrdom nadležnog tijela države u kojoj je sjedište pravne osobe. Time se potvrđuje vjerodostojnost potpisa osobe i pečata nadležnog tijela (puna legalizacija), ali ne i točnost podataka o pravnoj osobi iz registra ili upisnika • Ako država nije potpisala bilateralni ugovor, a potpisnica je Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, iz 1961. godine, postupak legalizacije je formalnost i provodi se stavljanjem potvrde s naznakom «apostille». • Prema odredbama članka 41. stavak 5. Zakona o sudskom registru (Narodne novine broj 1/95, 57/96, 45/99, 54/05, 1/98, 30/99 i 40/07 - dalje ZSR) izvaci iz sudskih registara i upisnika ne smiju biti stariji od 30 dana od dana podnošenja prijave u sudski registar.

8. Primjena ove odredbe nije sporna kada izvatke izdaju tijela država s kojima Republika Hrvatska ima zaključene bilateralne ugovore, jer takvi izvaci, ako su ih izdala ovlaštena tijela država, ne podliježu ovjeri i rok od 30 dana, računa se od dana izdavanja. • Kako isprave tih zemalja podliježu posebnoj ovjeri, bilo punoj ili skraćenoj legalizaciji (s «apostille») uzima se da isprave udovoljavaju uvjetima iz čl. 41. st. 5. ZSR-a, ako je isprava podnesena uz prijavu potvrđena unutar toga roka.

9. ODNOS RH - RS • 1) Isprave, koje je izdao ili ovjerio u propisanom obliku sud ili drugi nadležni organ države ugovornice te su potpisane i na njima je otisnut pečat nadležnog organa nije potrebno dalje ovjeravati za uporabu na teritoriju druge države ugovornice. • 2) Prvi stavak ovog članka odnosi se i na prijepise i preslike isprava, koje je ovjerio sud ili drugi nadležni organ. (čl. 17.) • Javne isprave, izdane na teritoriju jedne države ugovornice imaju na teritoriju druge države ugovornice istu dokaznu snagu kao i javne isprave te države (čl. 18.) • 1) Države ugovornice dostavljaju jedna drugoj izvode iz državnih matica te pravomoćne sudske odluke, koje se odnose na osobna stanja državljana druge države ugovornice. • 2) Isprave i sudske odluke iz prvog stavka ovoga članka dostavljaju se besplatno svakih šest mjeseci diplomatskim putem (čl. 19.)

10. POTEŠKOĆE U PRAVNOM PROMETU ISPRAVA U EUROPI • Razlika zemlje commonlaw-a i konteninentalne Europe • Notarypublic • Tijelo koje izrađuje ispravu • Postupak u okviru kojeg se isprava izrađuje • Forma isprave • Učinci isprave • Posebnosti pravnog sustava • Visina troškova, privatne isprave • Trajanje postupka

11. 2010. – 73% građana za olakšanje i pojednostavljenje pravnog prometa isprava • Javne isprave – diplome, patenti, JB isprave, isprave o osobnom stanju i sl. • 6 od 10 ispitanika posebne formalnosti • Prijevod 26% • Legalizacija 24 % • Apostile 16% • Ovjera prijepisa 19% • Podnošenje isprava koje ne egizistiraju u zemlji podnositelja zahtjeva (potvrda o tome da ne postoje bračne smetnje u Finskoj –Ehefägikeitszeugnis) • Troškovi 20-50 Eura; trošak apostila različit

12. Pravni izvori – nedostaje jedinstveni pravni temelj • Haška konvencija (15); Međunarodna Komisija za građanska stanja (CIEC) – 12, Sporazum o oslobođenju isprava od legalizacije u državama članicama EU (6) • Nedostaje jedinstveni pravni (uredba ili sporazum) • Planirana inicijativa Komisije za 2013 • 1. slobodan promet isprava ukidanjem legalizacije u postupku između država članica • 2. priznanje pravnih posljedica određenih isprava u svezi s osobnim stanjem (podrijetlo, posvojenje, osobno ime) pri čemu pravnom statusu stečenom u jednoj državi članici priznaju iste pravne posljedice u drugoj državi članici

13. OPCIJE ZA OLAKŠANJE SLOBODNOG PROMETA ISPRAVA • 1. Odricanje od upravnopravnih formalnosti radi potvrđivanja autentičnosti javne isprave • EftaliaDafeki / Landesversicherungsanstalt Württemberg – EuGH – dužnost priznanja isprava izdanih u jednoj državi članici u državi članici kojoj su one podnesene radi zaposlenja. • Ovlaštena tijela jedne države članice obvezatna uvažiti izdane isprave i dr. pismena o osobnom stanju ovlaštenih tijela druge države članice, ako njihova ispravnost nije konkretnim u pojedinim slučajevima posebno određenim značajkama ozbiljno dovedena u pitanje.

14. 2. Suradnja između nadležnih vlasti u zemljama članicama • Razmjena informacija između nacionalnih nadležnih tijela u pogledu auteničnosti pojedine isprave ili u slučaju da takva vrsta isprave ne postoji u jednoj od država • Suradnja između registara koji se odnose na osobna stanja; utemeljenje centralnog registra za izdavanje i aktualizaciju isprava o osobnom stanju • Primjena e-tehnologije (opoziv isprava) • Informacija o tijelima koja su u okviru pojedine države članice nadležna za upis u registar o osobnim stanjima i izdavanje odgovarajućih isprava o osobnom stanju

15. 3. Olakšanje zahtjeva za prijevodom javnih isprava • Udovoljiti zahtjevu prijevoda ali i smanjiti troškove – primjena višejezičnih oblika zahtjeva za npr. potvrde o gubitku ili krađi osobnih isprava i sl.) • 4. Europska isprava o osobnom stanju • Kao dodatna mogućnost; ne kao zamjena za nacionalnu ispravu o osobnom stanju • Bračni par (njemačko-španjolski) prilikom podnošenja zahtjeva za izvodom iz matične knjige rođenih za dijete koje je rođeno u Njemačkoj (zahtjev podnijeti u Španjolskoj ili Njemačkoj?!) • Problem primjene različitih bilješki (preko 40), osobito onih koje pojedini sustavi uopće ne poznaju • Standardizirati bilješke

16. UZAJAMNO PRIZNANJE PRAVNIH POSLJEDICA ISPRAVA O OSOBNOM STANJU • Hoćemo li pravni položaj koja neka osoba ima na temelju isprave o osobnom stanju priznati kao takav u drugoj državi • Npr. dvoje francuskih državljana koji žive u Danskoj i čije dijete (temeljem prebivališta roditelja i djeteta) ima osobno ime u skladu s pravilima Danske. Francuske vlasti ne priznaju osobno ime djeteta prema danskom pravu?! • Ograničava se sloboda kretanja • Hoće li pravni položaj utemeljen na ispravi moći proizvoditi građanskopravne učinke? • Npr. Podrijetlo djeteta rođenog u Finskoj čiji su roditelji strani državljani (otac Šved, a majka Njemica) • Pravila IPR-a (MPP-a)

17. Materijalno obiteljsko pravo ne pripada u nadležnost EU (ime, posvojenje, zaključenje braka) • 1. Podrška nacionalnim vlastima u pronalaženju rješenja (bi li bila moguće EU-smjernice?) • 2. Priznanje na temelju zakona (AnerkennungvonRechtswegen) • 3. Priznanje na temelju harmonizirajuće kolizijske norme

18. Priznanje na temelju zakona • Priznati pravni položaj koji je neka osoba stekla u drugoj državi čak ako bi se primjena domaćega prava došlo do drugačijeg rezultata • Jednostavnost i transparentnost u ophođenju s vlastima za državljane članica • Spoznaja o tome da je pravni položaj građanina osiguran u okviru država članica • Pruža se pravna sigurnost građanima i ne ograničava njihova sloboda kretanja • Selektivan pristup – ne za sva osobna stanja (DA – osobno ime; NE – zaključenje braka) • Zadržavanje javnog poretka?!

19. Priznanje na temelju harmonizirajuće kolizijske norme • Koje poveznice primijeniti? • Pravo zemlje podrijetla ili bliska veza s nekom drugom zemljom? • Treba li građanima u svezi s osobnim stanjima dati mogućnost izbora određenog prava? • Postoji li neka druga mogućnost temeljem koje se mogu izjednačiti prekogranični učinci procesa u svezi s osobnim stanjem građana EU?

20. JAVNA ISPRAVA PREMA UREDBI BRISEL I • Uredba o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima 44/2001 • Čl. 57./70. • Definiranje javne isprave (“Unibank” 17. 6. 1997.) • Brisel I Nacrt (2010) • “Javna isprava je pismeno koje je u zemlji podrijetla izdana kao javna isprava i čija dokazna snaga se odnosi na potpis i sadržaj isprave koju je izdalo državno tijelo ili drugo ovlašteno tijelo.” (čl. 1.) • Javnim ispravama iz jedne države članice provest će se ovrha u drugoj državi članici na isti način kao i odluke prema Poglavlju III odjeljku 1 i 2. • Podnesena isprava MORA ispunjavati pretpostavke za dokaznu snagu koje su propisane u zemlji podrijetla. (čl. 70/1. i 2.).

21. JAVNA ISPRAVA PREMA UREDBI O EUROPSKOM OVRŠNOM NASLOVU • Uredba 805/2004. (čl. 4. t. 3) • Određen pojam javne isprave • U osnovi je identičan s Uredom Brisel I • no uz propisane uvjete javnom ispravom definira i (ili) • pred upravnim tijelom zaključene ili sastavljene nagodbe o uzdržavanju ili obveze uzdržavanja

22. Europska javna isprava – kamen temeljac preventivne pravne skrbi • Rechberger -Protiv Uredbe o europskoj javnoj ispravi • Nije potrebna, postojeći europski akti dovoljni, sumnja u objekt priznanje, što se priznaje? • Europske razlike otklanjaju pravilima MMP-a

23. MIŠLJENJE NJEMAČKOG VIJEĆA ZA MPP U ODNOSU NA ZELENU KNJIGU O ISPRAVAMA O OSOBNOM STANJU • 1. Za pojednostavljenje uklanjanjem legalizacije između zemalja članica • 2. Primjena el. komunikacije, ali NE ustanovljenju središnjeg registra isprava (nije u nadležnosti EU!) • 3. Koje kriterije izabrati kao poveznicu za osobno stanje (mjesto rođenja, prebivalište, državljanstvo)- nemoguće zbog postojeće raznovrsnosti • 4. Ustanovljenje tijela za kontakte s drugim državama članicama unutar svake pojedine države se preporučuje • 5. standardizacija pomoću višejezičnih oblika prihvaćena

24. 6. Isprave o osobnim stanjima (izvodi iz matica); • Istospolne zajednice, posvojenja, razvodi, ime, podrijetlo; Nisu PU –potvrde o državljanstvu, roditeljska skrb, poslovna sposobnost i skrb- poželjno ih uključiti u europske javne isprave, potvrde o nepostojanju bračnih smetnji • 7. Priznanje – razlika između Wirkungsgleichstellungi Wirkungserstreckung • U slučaju protezanja pravnih učinaka isprave donesene u jednoj zemlji u dr. zemlji članici – ona ne bi smjela djelovati dalje (više) od zemlje podrijetla

25. Složen problem • Izrazita raznovrsnost tijela, vrsta isprava i postupaka “priznanja” • Nužno pojednostavljenje i pojeftinjenje u međunarodnom pravnom prometu isprava • U skladu s BrisselI E • 2013. • Moguća rješenja u standardizaciji, zajedničkoj suradnji i primjeni e-komunikacije