1 / 35

FINANSIRANJE NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG I UMJETNIČKOG RADA U KONTEKSTU SADAŠNJE ZAKONSKE REGULATIVE U BOSNI I HERCEGOVINI

Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka. FINANSIRANJE NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG I UMJETNIČKOG RADA U KONTEKSTU SADAŠNJE ZAKONSKE REGULATIVE U BOSNI I HERCEGOVINI. UNIVERZITET U SARAJEVU

alda
Download Presentation

FINANSIRANJE NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG I UMJETNIČKOG RADA U KONTEKSTU SADAŠNJE ZAKONSKE REGULATIVE U BOSNI I HERCEGOVINI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka FINANSIRANJE NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG I UMJETNIČKOG RADA U KONTEKSTU SADAŠNJE ZAKONSKE REGULATIVE U BOSNI I HERCEGOVINI UNIVERZITET U SARAJEVU III SAVJETOVANJE O REFORMI VISOKOG OBRAZOVANJA – PRIMJENA BOLONJSKIH PRINCIPA NA UNIVERZITETU U SARAJEVU (24. aprila 2009. godine u Sarajevu) DOC.DR MERSIDA SUĆESKA,

  2. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Visoko obrazovanje u BiH Visoko obrazovanje je pozicionirano kao segment od posebnog javnog interesa, tako da je ovu oblast neophodno zasnovati na savremenim dostignućima nauke, tehnike i tehnologije, na modernoj pedagoškoj teoriji i praksi, i staviti u funkciju osposobljavanja mladih i odraslih za rad, te obezbijediti uslove za njihovu stručnu nadogradnju. Da bi odgovorilo ovim postavkama visoko obrazovanje između ostalog treba stalne i sigurne izvore finansiranja. Problemi finansiranja nauke i obrazovanja izraženi su u svim tranzicijskim zemljama , a u Bosni i Hercegovini ponajviše. Glavni razlozi su nedovoljan privredni razvoj i nedovoljna finansijska izdvajanja.

  3. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Visoko obrazovanje u BiH Prisutan je širok spektar pitanja finansiranja, jer finansiranje visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini je različito između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Postoje i druga pitanja koja su bitna, kao što je trezorski sistem finansiranja, finansiranje po studentu... Bolonjski proces ne može zaživiti zbog nemogućnosti da se ispuni materijalno finansijski i kadrovski cenzus, što je u direktnoj vezi sa nedovoljnim finansiranjem. Urgentno je potrebno uspostaviti zakonsko regulisanje nauke i sistema finansiranja naučnoistraživačke i istraživačkorazvojne djelatnosti u BiH na državnom nivou.

  4. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Presumpcija autorice: I na proslogodišnjem Savjetovanju skrenuta je pažnja da bi rješenje bilo da se donese zakon o finansiranju ove oblasti društvenog rada na nivou države Bosne i Hercegovine. Sve dok se to ne uradi, naučno-istraživačka oblast će stagnirati, zbog neadekvatno ustrojene države, u kojoj je nauka i obrazovanje spuštena na entitete, kantone, županije i općine, čime je situacija zamagljena, pa se time najvise bave, Univerziteti i fakulteti.

  5. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Pravni sukcesor Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, prenošenje široke odgovornosti na dva entiteta ima važnu ulogu u mnogim aspektima javne politike, pa i planiranja i finansiranja obrazovanja. U Federaciji BiH odgovornost za obrazovanje, uključujući visoko obrazovanje pripada Federalnom ministarstvu obrazovanju i nauke, i njenim deset sastavnh kantona sa Ministarstvima obrazovanja i nauke. U RS-u odgovornost za obrazovanje je pripala Ministarstvu prosvjete i kulture a naučnoistraživačka djelatnost Ministarstvu nauke i tehnologije RS-e.

  6. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Reforma obrazovanja i finansiranja Da bi govorili o razvoju i finansiranju obrazovanja i naučno-istraživačkog rada neophodno je sagledati ukupan ekonomski razvoj BiH. Prema podacima Studije izvodljivosti reforme finansiranja visokog obrazovanja (Kej Genikot, Hju Glenvil i Milena Minkova-08), navodi se da uprkos održavanju dobrog nivoa dohotka po glavi stanovnika, postoji razlog za brigu u brzini i strukturi ekonomske tranzicije BiH. Implikacija je da BiH počinje zaostajati umjesto da ide u korak sa drugim ekonomijama u tranziciji i ostatkom Evrope u pogledu njenog ekonomskog razvoja, sto se odražava i na finansiranje obrazovanja i naučnoistraživačkog rada.

  7. “Put u EU” :Prvi, pet programa (CARDS, Phare, ISPA, Instrument za Tursku i SAPARD) su zamijenjeni 2006. programom Instrumentom predpristupne pomoći (IPA) tako da postoji uniforman i harmoniziran pristup. kao zemlja potencijalni kandidat Bosna i Hercegovina može koristiti fondove kroz prve dvije komponente (i za reformu visokog obraz.). IPA za Bosnu i Hercegovinu će iznositi 226 miliona eura u periodu 2007.-2009, što je značajno, ako se stvarno namjenski potroši. Sporost znači zaostajanje Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka

  8. Koraci pridruživanja... Zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji pored ekonomskog pristupanja predviđa da će zemlja preuzeti dijelove acquis i saradnje u brojnim poljima politike približavanja, i u oblasti visokog obrazovanja. U kontekstu ove studije izvodljivosti, pred-pristupanje u EU je glavno pitanje. Visoko obrazovanje (i istraživanje i podučavanje) ne doprinosi adekvatno konkurentnoj ekonomiji što je preduvjet za pristupanje Evropskoj uniji. Neodgovarajuće metode za finansiranje i neefikasna institucionalna i pravna rješenja su razlozi za tu nisku performansu, ali kritična tačka nisu sami inputi po sebi već rezultati u pogledu ishoda ili ekonomske isplativosti. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka

  9. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Bolonjski uzorak Drugi aspekt pred-pristupanja u EU naglašava pitanje perspektive ekonomske isplativosti. Mobilnost rada, potpomognuta uporedivošću kvalifikacija je važan princip Evropske unije. Implementacija Bolonje podrazumijeva da institucije usvoje ekonomski isplativ pristup. Ovo znači postizanje zajednički priznatih obrazovnih standarda koji, kao zaštitni znak Bolonje, nisu propisani već ih autonomne institucije visokog obrazovanja trebaju razviti vodeći što je moguće više računa o resursima koji su im na raspolaganju.

  10. Prije rata, Republika Bosna i Herecgovina je imala Fond za istraživanje iz kojeg su istraživači mogli povući finansijsku podršku. Ovo nije ponovo oživljeno i sredstva za istraživanje i razvoj u BiH sada čine samo do 0.05% BND, dok su takvi troškovi u zemljama članicama EU 2% BND i približavaju se ka 3%. Sedmi okvirni program Evropske unije (FP7) je osnovni instrument Evropske unije za finansiranje istraživanja u periodu od 2007. do 2013., i sada ima centralni ured u Sarajevu sa imenima kontakta na svakom od osam bh. univerziteta. Njen glavni zadatak je da promoviše učešće u FP7. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka

  11. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Kantonalne divergencije

  12. 150.0 8.0 6.0 Potrošnja na visoko obrazovanje po glavi 100.0 4.0 KM kao % prihoda KM po glavi 50.0 2.0 Troškovi visokog obrazovanja kao % prihoda 0.0 0.0 1 2 3 4 5 6 7 8 8a 9 10 Kanton Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka

  13. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Poreski sistem BiH Ključna karakteristika novog poreskog sistema od 2006. (PDV) je da se prihod indirektnog poreza uplaćuje na jedan račun na državnom nivou, a zatim redistribuira entitetima, kantonima i opštinama prema preciznoj formuli. Nigdje u formuli nema provizije za finansiranje visokog obrazovanja. Visoko kvalitetan univerzitet može biti ekonomska ili kulturna prednost kantona. Oni kantoni koji imaju univerzitet mogu biti zadovoljni da prihvate teret finansiranja. Problem je da prema postojećim uređenjima pitanja finansiranja, i u iznosu i u vrsti, su diskreciona odluka kantona. Univerziteti ne primaju nikakva sredstva specifično namijenjena za taj zadatak, i nema prihoda ili osnove formule za bilo koji kanton da odluči koliko da dodijeli visokom obrazovanju.

  14. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka NESKLAD PRIHODA I TROŠKOVA • Pošto samo neki kantoni imaju univerzitete, prisutni su i troškovi koji ih prate. Postoje dvije ključne stvari: • Dok postoji zakonska odgovornost za osiguranje obrazovanja, kantoni ne posjeduju prihode za troškove visokog obrazovanja; • Dok u praski kantoni osiguravaju javna sredstva za visoko obrazovanje, teret pada uglavnom na one kantone koji imaju univerzitete u svojoj jurisdikciji. • Problem za finansiranje je da upisi nisu ograničeni na samo njegove rezidente: studenti iz Kantona X upisuju se na univerzitete locirane u Kantonu Y koji se uveliko finansiraju iz prihoda (a to znači rezidenti) Kantona Y.

  15. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka PRKUPLJANJE I RASPODJELA INDIREKTNIH POREZA U BiH

  16. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka • Javna potrošnja u BiH se sve više dovodi pod “trezorski sistem. To znači da univerziteti moraju slijediti standardni računovodstveni format u kojem je njihov budžet specificiran. Na univerzitetima FBiH još nije potpuno uveden trezorski sistem. U RS-u se univerziteti finansiraju kroz Ministarstvo koje prima sredstva dodijeljena za visoko obrazovanje. • Pitanja budžetiranja na bazi inputa, trezorsko poslovanje i odgovornost su relevantna u RS kao i u Federaciji. Oba univerziteta, Univerzitet u Banjoj Luci i Univerzitet u Istočnom Sarajevu se finansiraju unutar trezorskog sistema RS-a.

  17. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Finansiranje po studentu • Univerziteti postoje da bi ostvarivali različite ciljeve, ali je fundamentalno njihovoj svrsi podučavanje studenata i "izlazni rezultat" kvalifikovani ljudski resursi. • Finansiranje bazirano na inputima bez obzira koliko blizu se nadgleda ili čisto administrira kroz trezorski sistem, ne kreira poticaje institucijama da poboljšaju svoje programe ili kvalitet. • Osnovna procedura je izračunati standardni trošak obrazovanja studenta na univerzitetu u BiH. Fokus kalkulacije je dakle "izlaz" školovanih diplomaca. Nikakvo podešavanje za neuspjeh i ponavljanje studenata, nije rađeno u ovoj inicijalnoj fazi.

  18. Ovaj standardni trošak mjeri šta univerzitet „mora“ da primi kao podršku njegovom cilju podučavanja, uzimajući u obzir balans njegovih studenata među različitim fakultetima. Onda se može to uporediti sa iznosima stvarno primljenih finansijskih sredstava, da bi se procijenilo da li su univerziteti nedovoljno ili previše finansirani u odnosu na zadatke koje oni obavljaju. Glavna prepreka u kalkulaciji formule standardnog troška u BiH jeste da takav trošak treba odražavati varijacije u troškovima obučavanja studenta na različitim fakultetima. Univerzitet sa skupim medicinskim fakultetom treba drugačiji iznos sredstava nego institucija sa jakim fokusom na pravu i ekonomiji. Prema pomenutoj Strategiji,na bazi postojećih podataka u BiH nije moguće procijeniti pouzdan trošak za svaki fakultet na svakom univerzitetu. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka

  19. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka • U ovakvim uslovima trošak po studentu se ne može porediti direktno između univerziteta. • Moguće je umjesto toga procijeniti trošak indirektnim metodama. • Mnoge zemlje su posljednjih godina prešle na furmulu finansiranja po studentu, i sada ima dosta međunarodnih dokaza o relativnosti između predmeta. • Treba stvoriti integralnu formulu: po studentu, profesoru i opremljenom kabinetu.

  20. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Utvrđivanje standardnog troška za svaki univerzitet • Ovo još uvijek ne daje direktno poređenje troška predmeta. • Da bi ovo uradili treba nam slijedeća informacija, a to je ukupan budžet (javna sredstva i privatni prihod) za univerzitete u svakom entitetu. Osnovna informacija za Federaciju su podaci o troškovima kantona na visoko obrazovanje koji su dodijeljeni univerzitetu primaocu. • Za neke kantone, kao što je Tuzla, ovo je jasno, jer kanton sva sredstva dodijeljuje Univerzitetu u Tuzli. Drugi kantoni, kao što je npr.Srednja Bosna, finansijski podržavaju nekoliko univerziteta.

  21. Aktuelna zakonska regulativa u oblasti naučnoistraživačkog rada Permanentna naučno-tehnološka revolucija i evolucijsko mijenjanje društva zahtjevaju da se sve podredi povećavanju i produbljivanju ljudskog znanja. Generisanje znanja i brz transfer tog znanja u novu tehnologiju i tržišno atraktivan proizvod ili uslugu, postao je ključni faktor uspjeha u društvu, koje je bazirano na znanju. Da bi se stimulisao ekonomski rast, društveni razvoj, socijalna sigurnost i osigurali novi poslovi, znanje, stečeno proučavanjem onoga što postoji i osmišljavanjem onog što dolazi, je postalo glavna proizvodna snaga i glavni uslov uspješnosti. Zemlja, rad i kapital više nisu dominantni faktori proizvodnje. Komperativna prednost države i društva, pored njenih prirodnih resursa, značajno zavisi od znanja, koje je postalo nacionalno prepoznatljiva vrijednost. Privredni subjekti su spoznali da njihov uspjeh na tržištu zavisi o mjeri u kojoj su uspjeli rezultate nauke i istraživanja ugraditi u svoj proizvod. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka

  22. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka U Bosni i Hercegovini u oblasti naučnoistrživačkog rada još uvijek je prisutna šarolika regulativa, jer nije donesen zakon na nivou države iz ove oblasti,(još je u pripremi), a neke nadležnosti su dodjeljene Ministarstvu civilnih poslova BiH. • Stanje regulative u oblasti naučnoistraživačkog rada i dalje je na nivou entiteta, a i kantona, mada je cijela Bosna i Hercegovina nedovoljan kapacitet za finansiranje fundamentalnih istraživanja.

  23. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Nadležnosti Ministarstva • Ministarstvo civilnih poslova BiHje nadležno za: poslove državljanstva,..., nauke i obrazovanja, rada i zapošljavanja, kulture i sporta, geodetskim, geološkim i meteorološkim poslovima. • Od organizacionih jedinica: sektor za obrazovanje sa : • Odsjek za koordinaciju obrazovne politike, • Odsjek za EU integracije i međunarodnu saradnju, • Odsjek za statistiku i informatiku. Zadatak je ovih odsjeka da integrišu sektor obrazovanja u BiH i uključe ga u svjetsku globalizaciju.

  24. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Nadležnosti Federalnog ministarstvaobrazovanja i nauke • Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke vrši upravne, stručne i druge poslove iz nadležnosti Federacije, koji se odnose na... koordiniranje naučnoistraživačkih aktivnosti, razvoj naučnoistraživačkih organizacija, • Nadležnosti se odnose na praćenje i koordiniranje aktivnosti vezanih za usklađivanje i izradu obrazovnog zakonodavstva.

  25. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Republika Srpska • Sektorom za visoko obrazovanje u Republici Srpskoj upravljaju dvije institucije: • Ministarstvo prosvjete i kulture,sa sjedistem u Banja Luci • Ministarstvo nauke i tehnologije vrši upravne i druge poslove koji se odnose na naučnoistraživačku djelatnost, strategiju razvoja Republike Srpske.....Ukupno predviđena i obezbjeđena finansijska sredstva podsticaja inovatorstva u RS za I i II kvartal 2009. u iznosu od KM 43.000,00 su raspodjeljena u cjelini (inovatorima i organizacijama inovatorstva) U pripremi: Zakon o finansiranju javnih visokoškolskih ustanova (2008.). Izvori finansiranja: Budzet Republike, jedinica lokalne samouprave, vlastiti prihodi, donacije i ostali izvori.

  26. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka • U kantonima primjenjuju se zakoni: • Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti primjenjuje se u kantonima koji nisu donijeli propise iz oblasti nauke; • Zakon o visokom obrazovanju • Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH • Zakon o fondu za nauku u FBiH u prednacrtu • Uspostavljene su baze podataka istraživača i istraživačkih organizacija u BiH Doneseni su Standardi i normativi za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo

  27. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka Evidentno je da je za tekuću godinu izdvojeno 50% manje finansijskih sredstava, u odnosu na prethodnu godinu, Sredstva Fonda za nauku osigurće se iz budžeta Federacije BiH godišnjim izdvajanjem od 0,3% bruto društvenog proizvoda Federacija (BDP). Sredstva za podršku naučnoistraž. djelat.kantona osiguravaju se u godišnjem iznosu do 2%, a od ovih sred 5%su rezervna sredstva za podrčku projektima

  28. TEMPUS u Bosni i Hercegovini Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 15,6 miliona € 2,8 miliona € I slikom i brojem je pokazano da je sektor obazovanja i nauke u eroziji.

  29. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka FINANSIRANJE NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA • Prema aktuelnoj zakonskoj regulativi finansiranje naučnoistraživačkog i umjetničkog rada je djelimično propisano Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju:Sva novčana sredstva dobivena iz budžeta, vlastiti prihodi, naplaćene školarine i novčana sredstva iz drugih izvora pripadaju visokoškolskoj ustanovi i troše se u skladu sa zakonom, statutom i usvojenim finansijskim planom.  • Članom 20. ovog Zakona je propisano da statut visokoškolske ustanove predviđa organizacionu strukturu unutar ustanove koju čine jedinice koje mogu biti fakulteti, instituti, centri, akademije ili škole.  • U prijelaznom periodu, od stupanja na snagu ovog Zakona, fakulteti koji već imaju status pravnog lica u skladu sa sadašnjim propisima mogu taj status zadržati, ali ne mogu stvarati finansijske obaveze van naznačenog prijelaznog perioda. Tako se prednost daje tehnici finansiranja, a niko ne razmišlja o jačanju osnovice finansiranja.

  30. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka • S ciljem promocije inicijative jedinica, statutom ustanove precizira se na koji način i u kojem omjeru jedinice imaju akademska i finansijska ovlaštenja i preuzimaju odgovornost unutar ustanove. Statutom se reguliraju pitanja u vezi s otvaranjem trezorskog podračuna organizacione jedinice, način nastupa organizacionih jedinica na tržištu, način raspolaganja novčanim sredstvima koja se ostvare na tržištu, donacijama ili na drugi način van budžetskog finansiranja.  • Član 21.  propisuje da Visokoškolske ustanove uživaju slobodu u nastavnom i naučnoistraživačkom radu u okviru svojih licenci, bez miješanja organa javne vlasti.  Posebnim zakonom reguliraju se pitanja naučnoistraživačkog rada. 

  31. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka • Naučnoistraživački rad na visokoškolskim ustanovama može se sufinansirati iz sredstava Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, u skladu s važećim propisima na državnom nivou.  Plan sufinansiranja aktivnosti međunarodne naučno-istraživačke saradnje obuhvata finansijska sredstva potrebna za: • uplate pristupne članarine u međunarodnim naučno-istraživačkim programima, • podmirenje troškova rada predstavnika BiH na međunarodnim naučno-istraživačkim konferencijama i u međunarodnim naučno-istraživačkim tijelima i organizacijama, • sufinansiranje učešća u međunarodnim naučno-istraživačkim projektima.

  32. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka • Vijeće ministara BiH 29.02.2009. na sjednici utvrdilo Prijedlog „Okvirnog zakona o osnovama naučno-istraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučnoistraživačke saradnje BiH“. • donošenjem ovog zakona BiH će se aktivno uključiti u provođenje politike Evropske unije i njenih standarda u ovoj oblasti uz mogućnost ulaska u evropski istraživački prostor. • Tako će BiH dobiti mogućnost da iz EU fondova dobije sredstva za finansiranje naučnoistraživačkog rada u naučnim institucijama, ali i u malim i srednjim preduzećima i državnim kompanijama. • Okvirni zakon ne nudi svoju politiku visokog obrazovanja nego se proforma uključuje u politiku EU, prešutkujući gorući problem finansiranja u Bosni i Hercegovini.

  33. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka SAŽETAK • Transfomacija visokog obrazovanja u BiH traži da zakonodavci nastave traganje za pravnim sredstvima koji će ojačati ekonomski menadžment orijentiran na izlazne rezultate koji će efikasno povećati konkurentnost institucija. • Kao balans, empirijski dokaz sugeriše da dobro osmišljeni zakoni i dobro funkcionirajuće institucije utiču na promovisanje jednakosti u pristupu, kavlitetu i konkurentnosti. Neefikasni zakoni doprinose problemima neodgovarajuće strukture i otežavaju razvoj odgovarajućih finansijskih mehanizama, Ovakvi nalazi dobivaju posebno na značaju u kontekstu proširenja Evropske unije. • Bolja zakonska efikasnost bi mogla tako povećati prospekte visokog obrazovanja i pomoći konvergenciju. Čak i zakoni koji su najobjektivniji prema korisnicima nebi imali značajan pozitivan uticaj ako ih postojeće institucije ne mogu efikasno implementirati.

  34. Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka • Bosna i Hercegovina nema solidnu zakonsku podlogu za finansiranje naučno-istraživačke djalatnosti, a ne može je ni imati dok ne dobije uporište u Ustavu države. Prateći propisi su impotentni, i bave se samo proceduralnim pitanjima, a za suštinska pitanja nisu ovlašteni. • Generalni je zaključak, da finansiranje oblasti nauke nije uopće riješeno, jer se oni koji odlučuju bave formom a ne suštinom upravljanja. • Strategija bez taktike ne daje rezultate.

  35. HVALA NA PAŽNJI! Doc.dr Mersida Sućeska Doc. dr Mersida Sućeska Fakultet kriminalističkih nauka

More Related