Partnerstvo za dru tveni razvoj
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 78

Partnerstvo za dru š tveni razvoj PowerPoint PPT Presentation


  • 77 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Partnerstvo za dru š tveni razvoj. Antikorupcijski program. Komparativna analiza funkcioniranja lokalne vlasti u Hrvatskoj i Finskoj. TURKU SPLIT RIJEKA Projekt je financira lo veleposlanstvo Republike Finske u Zagrebu .

Download Presentation

Partnerstvo za dru š tveni razvoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Partnerstvo za društveni razvoj

Antikorupcijski program


Komparativna analiza funkcioniranja lokalne vlasti u hrvatskoj i finskoj

Komparativna analiza funkcioniranja lokalne vlasti u Hrvatskoj i Finskoj

TURKUSPLIT

RIJEKA

Projekt je financiralo veleposlanstvo Republike Finske u Zagrebu.

Udrugu podržava i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Postoje li strukturalni odgovori (u području funkcioniranja lokalne samouprave) na pitanje:

“Zbog čega je Finska na 1. a Republika Hrvatska na 69. mjestu prema TI indeksu percepcije korupcije za 2006. godinu?”

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Za potrebe ove analize koristili smo metodologiju policy analize ili analize javnih politika lokalne samouprave.

Koristili smo polustrukturirane intervjue. Podatke iz intervjua usporedili smos javno dostupnim dokumentima.

PSD, prosinac 2006.


Tijekom analize promatrali smo sljede e kategorije

Tijekom analize promatrali smo sljedeće kategorije:

  • Zakonski okvir

  • Struktura, ovlasti i procesi donošenja odluka u lokalnoj vlasti

  • Politički kontekst

  • Financije

  • Razvoj i planiranje

  • Javnost rada

  • Civilno društvo, mediji i lokalna vlast

  • Odnos spram korupcije (sve kategorije)

PSD, prosinac 2006.


Op i podaci o dr avama

Opći podaci o državama

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

PSD, prosinac 2006.


Op e usporedne odrednice

Opće usporedne odrednice

Rijeka, Split i Turku su obalni gradovi, luke i brodogradilišta su važni čimbenici u gospodarskoj politici.

PSD, prosinac 2006.


Op a usporedba zakonskih rje enja va nih za analizu

Opća usporedba zakonskih rješenja važnih za analizu

PSD, prosinac 2006.


Ustavne odredbe

Ustavne odredbe

PSD, prosinac 2006.


Finski ustav

Finski Ustav

Ustav Republike Finske moderan je Ustav zadnji put izmijenjen 11.06.1999. godine.

Ustav ima 13 poglavlja i 131 članka.

PSD, prosinac 2006.


Poglavlja ustava finske

Poglavlja Ustava Finske

  • OPĆE ODREDBE

  • TEMELJNA PRAVA I SLOBODE

  • PARLAMENT I ZASTUPNICI U PARLAMENTU

  • RAD PARLAMENTA

  • PREDSJEDNIK REPUBLIKE I VLADA

  • ZAKONODAVSTVO

  • DRŽAVNE FINANCIJE

  • MEĐUNARODNI ODNOSI

  • PRAVOSUĐE

  • NADGLEDANJE (UTVRĐIVANJE) ZAKONITOSTI

  • UPRAVA I SAMOUPRAVA

  • NACIONALNA OBRANA

  • ZAVRŠNE ODREDBE

PSD, prosinac 2006.


Op e odre enje ustava finske

Opće određenje Ustava Finske

Ustav Finske je dokument u kojem je težište na vladavini prava i odgovornosti države i javne uprave, državnih dužnosnika i zaposlenika u državnim tijelima i službama.

PSD, prosinac 2006.


Ustav finske i odre enje spram korupcije

Ustav Finske i određenje spram korupcije

Finski Ustav je akt koji se u 10 svojih članaka (članci 2, 12, 21, 28, 29,32, 60, 63, 116, 118) izrijekom osvrće na sprječavanje mogućih nepriličnih radnji, to jest moguće koruptivnih radnji i koji u svom tekstu eksplicitno navodi odgovornost države, državnih tijela, dužnosnika i zaposlenika za zakonitost svog rada.

Navodimo jedan primjer:

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Poglavlje 10, članak 118. Ustava Finske

službena odgovornost

Javni službenik odgovoran je za zakonitost njegovih ili njezinih službenih postupanja. On ili ona su također odgovorni za odluku koju donosi službeno kolektivno tijelo a koju su on ili ona podržali kao članovi tijela.

Izvjestitelj mora biti odgovoran za odluku koja se donese na osnovu njegove ili njezine prezentacije osim ukoliko se toj odluci nije službeno usprotivio.

Svatko tko je trpio zbog ugrožavanja vlastitih prava ili je pretrpio štetu zbog nezakonitog djela ili zbog nečinjenja ili propuštanja činjenja od strane javnog službenika ili druge osobe koja obnaša javnu dužnost, ima pravo zahtijevati da javni službenik ili druga osoba koja obnaša javnu dužnost bude osuđena na kaznu te ima pravo zahtijevati da javna institucija, službenik ili druga osoba koja obnaša javnu dužnost bude proglašena odgovornom za štetu kao što je detaljnije propisano zakonom ...

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Dakle, borba protiv korupcije u Finskoj je ustavna kategorija, te su već ustavom propisani određeni instrumenti zaštite države i društva od korupcije (sukob interesa i pravo na pristup informacijama).

PSD, prosinac 2006.


Ustav republike hrvatske

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske također spada u skupinu modernih ustava. Sadašnji Ustav RH donesen je 22.12.1990 godine. Više puta je mijenjan (zadnja izmjena usvojena je u travnju 2001. godine).

Ustav RH ima 9 poglavlja i 147 članaka.

PSD, prosinac 2006.


Poglavlja ustava rh

Poglavlja Ustava RH

  • IZVORIŠNE OSNOVE

  • TEMELJNE ODREDBE

  • ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

  • USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI

  • USTAVNI SUD

  • MJESNA, LOKALNA I PODRUČNA SAMOUPRAVA

  • MEĐUNARODNI ODNOSI

  • PROMJENA USTAVA

  • ZAVRŠNE ODREDBE

PSD, prosinac 2006.


Op e odre enje ustava rh

Opće određenje Ustava RH

Ustav Republike Hrvatske je dokument u kojem je težište na ljudskim pravima i slobodama.

Odgovornost države i javne uprave, državnih dužnosnika i zaposlenika u državnim službama nije izrijekom propisana.

PSD, prosinac 2006.


Ustav rh i odre enje spram korupcije

Ustav RH i određenje spram korupcije

Ustav Republike Hrvatske u 14 članaka (članci 3, 4, 5, 6, 19, 29, 38, 44, 75, 104, 105, 108, 114, 136) propisuje mjere koje možemo smatrati i mjerama osnaživanja odgovornosti.

Eksplicitno (u smislu mjera koje inače služe sprječavanju korupcije) možemo navesti sljedeće članke:

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Članak 6. Ustava RH:

... Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine ...

Članak 108. Ustava RH:

  • Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.

  • Bez odobrenja Vlade, predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost.

    Članak 114. Ustava RH:

  • Vlada je odgovorna Hrvatskom Saboru. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje područje rada.

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Dakle, zaštita temeljnih prava i prakticiranje sloboda pojedinca/ke osnovna su načela Ustava Republike Hrvatske.

Odgovornost državnih institucija ili zaposlenika nije ustavna kategorija već je kategorija koja se propisuje ostalim zakonima.

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Finska

ZAKON O LOKALNOJ UPRAVI (SAMOUPRAVI)

Hrvatska

ZAKONO LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI

PSD, prosinac 2006.


Zakon o lokalnoj upravi samoupravi finska

Zakon o lokalnoj upravi (samoupravi) Finska

Zakon o lokalnoj upravi (samoupravi) Finske sadrži 12 poglavlja i 105 članaka.

Zakon sadrži i 14 odredbi (članci 23, 25, 29, 32, 34, 35, 36, 37, 40, 41, 52, 61, 63, 73) koje definiraju odgovornost lokalne vlasti u smislu transparentnosti i zakonitosti, a koje se mogu smatrati protukorupcijskim mjerama.

Na primjer:

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Poglavlje 5, članak 40.,Neispravne procedure tijekom izbornog mandata

  • Ukoliko se za izabranog dužnosnika na temelju opravdanje sumnje može smatrati da je kriv za prijestup u obnašanju dužnosti ili ako na drugi način djeluje suprotno svojim dužnostima, lokalni odbor mora tražiti objašnjenje od dužnosnika i ako je potrebno izvijestiti Vijeće o navedenoj stvari. Ukoliko je razvidno da je prijestup u obnašanju dužnosti počinjen, isti mora biti prijavljen policiji bez odgode.

  • Vijeće može suspendirati izabranog dužnosnika tijekom trajanja istrage ili pravnog postupka. Prije sastanka Vijeća predsjednik Vijeća može odlučiti o privremenoj suspenziji.

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Poglavlje 5, članak 37.,Krivotvorenje kvalifikacija za izbor

  • Ukoliko izabrani dužnosnik krivotvori svoju kvalifikaciju za izbor, tijelo u kojem radi mora proglasiti prestanak njegovog izbornog mandata. Odluke stupaju na snagu trenutno ...

    Poglavlje 7, članak 61.,Izuzeće od odlučivanja

  • Osobe koje su uključene u proces donošenja odluka, a koje su ponudile kontra prijedlog ili koje su glasale protiv odluke, i ako se odluka razlikuje od one koja je predložena, član tijela o kojem se radi ima pravo tražiti službenu bilješku o neslaganju s izglasanom odlukom... Osobe koje su glasale protiv odluke ili koje su tražile zabilježbu o izdvojenom mišljenju ne mogu biti odgovorne za usvojenu odluku.

    Glasači u tijelu su odgovorni za odluke zasnovano na njihovim prijedlozima osim ukoliko nisu prijavili izdvojeno mišljenje.

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Dakle, finski Zakon o lokalnoj upravi (samoupravi) nastavlja se na i dodatno osnažuje ustavne kategorije odgovornosti tijela javne vlasti spram građana, definira odgovornost za usvojene i predložene odluke dužnosnika te javnost rada.

PSD, prosinac 2006.


Zakon o lokalnoj i podru noj regionalnoj samoupravi rh

Zakono lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi RH

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi RH ima 12 poglavlja i 101 članak.

Zakon sadrži 13 odredbi koje na određeni način reguliraju kontrolu rada i odgovornost lokalne samouprave. Od toga 2 odredbe možemo smatrati (između ostalog) i protukorupcijskima:

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

  • Članak 48.

    ...Članovi poglavarstva nemaju pravo odlučivanja o pitanjima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kad su osobno ili preko članova uže obitelji zainteresirana strana. 

  • Članak 72.

    Ministarstvo financija, odnosno drugo zakonom određeno tijelo, nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave.

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Dakle, hrvatski Zakon o lokalnoj (područnoj) samoupravi eksplicitno ne određuje odgovornosti dužnosnika lokalne samouprave niti javnost rada tijela lokalne samouprave. U jednom članku (Članak 48.) izrijekom se navodi mjera koju možemo smatrati protukorupcijskom.

... Članovi poglavarstva nemaju pravo odlučivanja o pitanjima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kad su osobno ili preko članova uže obitelji zainteresirana strana.

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Finska

ZAKON O OTVORENOSTI RADA VLADE I PRATEĆA ODLUKA O OTVORENOSTI RADA VLADE I DOBROJ PRAKSI U UPRAVLJANJU INFORMACIJAMA

Hrvatska

ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

PSD, prosinac 2006.


Analiza lokalne samouprave po kategorijama

Analiza lokalne samouprave po kategorijama

RIJEKA SPLIT

TURKU

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Struktura, ovlasti i procesi donošenja odluka u lokalnoj vlasti

PSD, prosinac 2006.


Turku

Turku

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

GRADSKO VIJEĆE

ODBOR ZA REVIZIJU, Ured za reviziju

GRADSKI IZVRŠNI ODBOR

Unutarnja revizija

GRADSKI URED

GRADONAČELNIK

TAD centar (Turku Area Develop.)

CENTRI

zasebne ovlasti

Zamjenik gradonač.

za usluge

Zamjenik gradonačelnika

za okoliš

HITNE SLUŽBE

JUGOZAP. FINSKE

- vatrogasna služba

ODBOR ZA ZDRAVSTVO

ODBOR ZA NEKRETNINE

ODBOR ZA SOC. SKRB

UPRAVA ZA TEH. SLUŽBE

ODBOR ZA OBRAZOV.

SREDIŠNJI ODBOR

ZA IZBORE

ODBOR ZA ZAŠTITU

OKOLIŠA I URBANIZAM

ODBOR ZA GRAĐEVINU

ODBOR ZA JAVNI PROMET

ODBOR ZA STRUK. IZOBR.

ODBOR ZA POLITEHNIKU

ODBOR ZA SPORT

ODBOR ZA MLADE

ODBOR ZA LUKU

ODBOR ZA KULTURU

ODBOR ZA RADOVE NA VODI

PSD, prosinac 2006.


Turku1

TURKU

Kao i sve jedinice lokalne uprave, Turku ima široku autonomiju, koja je posljedica decentralizirane vlasti u Finskoj.

Obrazovanje, socijalna skrb i zdravstvo, osim u iznimnim slučajevima (sveučilišta i sveučilišne bolnice) su pod upravom lokalne vlasti, točnije može ih se smatrati jedinicama lokalne vlasti zbog načina na koji je organizirana gradska uprava. Prema izjavama dužnosnika, a i iz zakonskog okvira proistječe da je lokalna vlast “odgovorna za pružanje usluga obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva građanima Finske.”

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Kada se radi o organizaciji uprave i vlasti, zbog lakšeg razumijevanja važno je naglasiti da se Finsku može smatrati zemljom u stalnoj tranziciji.

Tako “središnja vlada” pod svojom jurisdikcijom ima sud pravde, policiju, tužiteljstvo itd. iako je važno znati da je do 90-tih sud pravde bio lokalna institucija.

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

  • Gradsko vijeće donosi odluke o strategiji (općoj) i strategijama po sektorima kao i odluke o planovima koji proistječu iz strategije.Gradsko vijeće isto tako utvrđuje i donosi javne politike grada vezane uz važna pitanja (konsenzus)

  • Gradski pododbori (izborna tijela) pripremaju odluke za Gradsko vijeće (konsenzus).

  • Zakonitost prijedloga odluka i odluka Gradskog vijeća provjerava Gradski izvršni odbor (izborno tijelo), (konsenzus)

  • Gradonačelnik je odgovoran za izvršenje odluka Gradskog vijeća i provedbu planova, a neposredno ga kontrolira Gradski izvršni odbor izabran od vijećnika

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Gradonačelnik i zamjenici gradonačelnika su javni službenici i u stvari upravljaju zaposlenicima grada (ima ih 14.000 ili skoro 10% ukupnog broja stanovnika)

Gradonačelnik i zamjenici zapošljavaju većinu djelatnika (javnih službenika) za potrebe grada.

PSD, prosinac 2006.


Split i rijeka struktura javne uprave

SPLIT I RIJEKASTRUKTURA JAVNE UPRAVE

GRADSKO VIJEĆE

GRADONAČELNIK

GRADSKO POGLAVARSTVO

GRADSKI

URED

GRADSKI

URED

GRADSKI

URED

GRADSKI

URED

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Republika Hrvatska još uvijek nije provela postupak decentralizacije vlasti tako da je većina ključnih ovlasti i usluga i dalje u nadležnosti države (npr. izdavanje građ. dozvola, dio škola, dio bolnica i dio socijalne skrbi). Stoga je nejasna jurisdikcija lokalne samouprave u smislu planiranja javnih politika u navedenim sektorima (vrijedi i za Rijeku i za Split).

Hrvatska je u procesu tranzicije više sektora istovremeno (uvjetovano pridruživanjem EU)

PSD, prosinac 2006.


Rijeka struktura i odlu ivanje

Rijeka- struktura i odlučivanje

  • Gradsko vijeće u pravilu donosi opće akte koji kreiraju politiku grada, područja urbanizma, prostorne planove, proračun, akte iz komunalne djelatnosti, te sve akte koji se donose po posebnoj proceduri uz poslovnik.

  • Poglavarstvo provodi te akte i donosi niz drugih operativnih akata

  • Gradonačelnik izvršava i odgovara za sve odluke Gradskog vijeća i poglavarstva

    Zaposlenih je u neposrednoj upravi oko 400, no s predškolskim obrazovanjem, socijalom i komunalnim djelatnostima blizu 4000

    Pročelnici predlažu zapošljavanje, Gradska vijeća odobravaju sistematizaciju, a stručne službe zapošljavaju.

PSD, prosinac 2006.


Split struktura i odlu ivanje

Split -struktura i odlučivanje

  • Kao i u Rijeci, opću politiku, opće akte, proračun, prostorne planove, ključne odluke, kao i odluku o potrošnji velikih iznosa proračunskih sredstava donosi Gradsko vijeće,

  • Odluke vijeća izvršava gradsko poglavarstvo zajedno s gradonačelnikom, a za provedbu i zakonitost odgovoran je gradonačelnik

  • Zaposlenih u gradskoj upravi cca 300 osoba

  • Zapošljava se na sličan način kao i u Rijeci.

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Politički kontekst

PSD, prosinac 2006.


Turku2

TURKU

  • tzv. recipročna demokracija (izračun broja zastupničkih mjesta putem indeksa). Niti jedna stranka ne može imati većinu

  • Gradsko vijeće ima 67 članova (propisano zakonom) koji predstavljaju 9 različitih političkih stranaka.

  • U Gradskom vijeću su dvije velike skupine, konzervativci s 19 mjesta i socijaldemokrati s 18 mjesta, a svi ostali imaju manje. Nema većinskog glasovanja, mora se postići sporazum među svim strankama.

  • Neki gradovi u Finskoj, uključujući i Turku idu u smjeru politizacije funkcije gradonačelnika i u smjeru većinske demokracije.

PSD, prosinac 2006.


Rijeka politi ki kontekst

Rijeka – politički kontekst

  • Većinska demokracija, vlada lijeva koalicija

  • Gradsko vijeće ima 33 člana (aproksimativno određeno zakonom), koji predstavljaju 11 političkih stranaka

  • SDP ima 9 vijećnika (vladajuća koalicija), a HDZ ima 6 vijećnika i predstavljaju najsnažnije političke snage u Gradskom vijeću, odluke se donose većinom glasova.

PSD, prosinac 2006.


Split politi ki kontekst

Split – politički kontekst

  • Većinska demokracija, vlada koalicija desnog centra

  • Gradsko vijeće ima 25 članova (aproksimativno određeno zakonom), koji predstavljaju 10 političkih stranaka

  • HDZ ima 6 vijećnika, NGL 5 i SDP 5. Navedene tri stranke predstavljaju najsnažnije političke snage u Gradskom vijeću.

  • Odluke se donose većinom glasova.

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Financije

PSD, prosinac 2006.


Turku3

TURKU

  • Skoro 50% proračunske vrijednosti vezane uz obvezne usluge grada dobiva se iz državnih poreza. Ostatak dolazi iz lokalnih prihoda uključujući i lokalni porez koji za grad Turku iznosi 18%.

  • Proračun je detaljan i jasan kako bi se olakšala kontrola financija. Zabranjena je bilo kakva potrošnja izvan fiksnih proračunskih stavki.

PSD, prosinac 2006.


Kontrola financija

Kontrola financija

Upravljanje financijama vrši se putem jedinstvenog računalnog sustava za sve urede i institucije grada. Služba direktora financija ima u svakom trenutku uvid u potrošnju bilo koje institucije ili ureda (na isti dan)

Kontrolu financija vrši Revizorski odbor Gradskog vijeća s Uredom za reviziju Gradskog vijeća

Ured za internu reviziju gradonačelnika provodi nasumičnu reviziju institucija i ureda (kontinuirano tijekom cijele).

PSD, prosinac 2006.


Planiranje financija

Planiranje financija

Prema preporukama Udruženja finskih regionalnih i lokalnih vlasti, planiranje proračuna i dugoročni financijski planovi slijede javne politike, strategiju i razvojne planove (Turku slijedi navedene preporuke). Stoga je izrada svakog proračuna Grada Turku dug proces i počinje u proljeće tekuće za narednu godinu.

Prijedloge izrađuju gradski pododbori. Konačni prijedlog upućuje gradonačelnik putem gradske vlade, a usvaja ga Gradsko vijeće.

PSD, prosinac 2006.


Javna nabava

Javna nabava

Grad Turku u postupcima javne nabava (ukupni iznos preko 300 milijuna EUR godišnje) u potpunosti slijedi Direktive Europske komisije o javnoj nabavi.

Polovica nabave je centralizirana i pod izravnom kontrolom gradonačelnika (Ured za nabavu).U pet godina bila je jedna pritužba na postupak.

U izradi je novi Zakon o javnoj nabavi koji će ubrzati postupak i omogućiti još detaljniju javnu kontrolu postupaka javne nabave (nabava i kontrola putem interneta).

PSD, prosinac 2006.


Rijeka financije

Rijeka -financije

  • Decentralizacija koja nije do kraja provedena najviše se osjeti na proračunskim sredstvima. Grad ne dobija onoliko koliko bi objektivno mogao dobiti primjenom drugačije porezne politike, a što uvjetuje i teškoće u proaktivnom planiranju proračuna vezanog uz javne politike

  • Gradski prirez 6,5%

PSD, prosinac 2006.


Rijeka financijska kontrola

Rijeka - financijska kontrola

  • Mjesečna izvješća o utrošenim sredstvima kontroliraju se putem baze podataka.

  • Državna revizija = ima ovlasti i obvezu kontrolirati tijela lokalne samouprave

  • Unutarnja revizija = odjel koji je uspostavljen vrši reviziju za potrebe izvršne vlasti (poglavarstva i gradonačelnika)

PSD, prosinac 2006.


Rijeka planiranje financija

Rijeka -planiranje financija

  • Prema usvojenim smjernicama, na Gradskom vijeću rade se financijski planovi (uz važne gospodarske i financijske parametre koje daje država). Plan se radi za 4 godine

  • Prirez se može planirati na godišnjoj razini

PSD, prosinac 2006.


Rijeka javna nabava

Rijeka–javna nabava

  • Odjel gradske uprave za komunalni sustav najveći je nabavljač Grada Rijeke.

  • U 5 godina, 1 pritužba na postupak nadmetanja

  • Unutar odjela (kao i ostatka uprave) standardiziran obrazac za nabave po pozivu.

  • Ukupno u svim odjelima pritužbi po javnoj nabavi -14

  • Žalbi državnoj komisiji - 6 (2005)

  • Odjel za unutarnju reviziju kontrolira postupak i ugovore.

  • Zbog nedostataka u zakonskim rješenjima, Gradonačelnik Grada Rijeke je izdao i poseban naputak o javnoj nabavi u svrhu jačanja transparentnosti i neutralnosti postupka.

PSD, prosinac 2006.


Split financije

Split - financije

  • Kao i kod grada Rijeke, i u Splitu nedovršena decentralizacija dovodi do teškoća u adekvatnom planiranju financija povezanih s javnim politikama.

  • Gradski prirez 10%

PSD, prosinac 2006.


Split financijska kontrola

Split – financijska kontrola

Izvršenje proračuna kontrolira se periodično.

Državna revizija ima obvezu kontrolirati.

Odjel interne revizije postoji i funkcionira. Izvještava gradonačelnika.

PSD, prosinac 2006.


Split planiranje financija

Split – planiranje financija

  • Proračun planira cjelokupno poglavarstvo (sa svim službama), a izrađuje ga Služba financija u dogovoru sa svim resorima

  • Proračun se radi prema ranije utvrđenim planovima uključujući i Plan javne nabave

PSD, prosinac 2006.


Split javna nabava

Split –javna nabava

  • Sustav centralizirane javne nabave je u izgradnji. Zasad je teško pratiti postupke javne nabave, kao i rezultate po postupcima.

  • Općenito se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi.

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Razvoj i planiranje

PSD, prosinac 2006.


Turku4

TURKU

Razvoj i planiranje lokalne vlasti slijede tzv. LFA model (model često zastupljen u EU).

Turku ima definiranu viziju grada do 2015., strateški plan do 2009., te godišnje operativne planove.

Isto tako, grad razvija različite javne politike koje prate strategiju i viziju. Ključna javna politika u periodu 2005-2009 jest naseljavanje i zapošljavanje, iako se može reći da je većina sektora uprave obvezana određenim javnim politikama.

Kod planiranja je važno da proračun mora slijediti navedene planove i javne politike.

PSD, prosinac 2006.


Primjer strategije grada turkua

Primjer Strategije Grada Turkua:

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

STRATEGIJA TURKUA 2001-2004

ORIJENTACIJA

NA STANOVNIŠ.

I KORISNIKE

USLUGA

KOMPETICIJA

I

KREATIVNOST

SAMOODRŽIVI

RAZVOJ

PRAVEDNOST

SURADNJA

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

STRATEŠKI PRIORITETI

  • Turku i samoodrživi razvoj

  • Uravnoteženo gospodarstvo

  • Raznolika struktura poslovanja

  • Kompetitivni poslodavci

  • Održiva urbanistička struktura –urban.

  • centar, kvalitetna predgrađa

  • Zdrav i lijep okoliš – dobra vodoopskr.

  • Odgovor na kompeticiju

  • Jak istraživački rad i obrazovanje

  • Gl. područja: Bio, IT, logistika, turizam

  • Učenje kroz posao, doživotno učenje

  • Međunarodno umrežavanje

  • Intenzivna komunikacija i lobiranje

  • Kvaliteta života i blagostanje

  • Aktivni građani – kultura i tjelovježba

  • Tjelesna i mentalna sigurnost –

  • dostupne

  • Raznolikost stambenog zbrinjavanja

  • Prevencija marginalizacije –

  • suzbijanje nezaposlenosti

  • Mladi, djeca i obitelji s djecom

  • Obrazovanje

  • Kultura za mlade

  • Nadahnjujuće okruženje za rad

  • Status obitelji s djecom

  • Mladi i upravljanje životom

PSD, prosinac 2006.


Rijeka planiranje

Rijeka - planiranje

U procesu izrade planova Grada Rijeke koristi se veliki broj statističkih izvješća i različitih analiza. Rade se dugoročni (3 - 4 godine) i kratkoročni planovi (1 godina) Planovi se nalaze u dokumentima tzv. Smjernicama Grada Rijeke.

Smjernice sadrže i strateške projekte koje će grad Rijeka slijediti. Planiranje se ne odvija prema tzv LFA modelu već je više skupina strateških projekata.

Proračun grada Rijeke slijedi navedene planove pri izradi i usvajanju.

PSD, prosinac 2006.


Split planiranje

Split - planiranje

Postoji strategija koju je radio Ekonomski fakultet u Splitu

Iz strategije proizlaze i politički programi koalicije na vlasti kao i četverogodišnji plan.

Primjetno je da ne postoji sustavno planiranje unutar gradskih struktura, te je plan skup više strateških projekata

Uspjeh gradske vlasti je u donošenju urbanističkog plana u rekordnom roku iako plan predviđa niz strateških izmjena u izgledu Grada Splita.

Planovi ne slijede LFA model

PSD, prosinac 2006.


Partnerstvo za dru tveni razvoj

Javnost rada

PSD, prosinac 2006.


Turku javnost rada

Turku – Javnost rada

Kao i borba protiv korupcije, javnost rada javne uprave je ustavna kategorija u Finskoj.

Javnost rada je osnovno opće načelo finske javne uprave koje se posebice prakticira na razini lokalne vlasti zato jer je lokalna vlast vodeći davatelj usluga građanima.

Grad Turku zaprima više tisuća zahtjeva za pristup informacijama od kojih samo njih nekoliko završi na sudu zbog nedavanja informacije.

U slučajevima kada informacija nije pružena, uglavnom se radi o nesigurnosti službenika smije li ili ne dati traženu informaciju pa se stoga čeka rješenje suda. Sve odluke i zapisnici radnih tijela lokalne vlasti u Gradu Turku su objavljeni na internetu.

PSD, prosinac 2006.


Rijeka javnost rada

Rijeka – javnost rada

  • Grad Rijeka pored (zakonom propisanih) objava općih akata i odluka, objavljuje i dio dokumenata Gradskog vijeća, te dio publikacija kao što su izvješća o radu i proračun

  • Smjernice rada Grada Rijeke se također objavljuju

  • Posvećuje se posebna pažnja provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i aktivnostima gradske vlasti na proaktivnom informiranju javnosti o radu gradske uprave

PSD, prosinac 2006.


Split javnost rada

Split – javnost rada

  • Grad split objavljuje svoje odluke u javnim glasilima (Službenom glasniku i na Internetu).

  • Ulaže se napor u provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama

  • Postoje teškoće u strukturiranom i proaktivnom informiranju građana

PSD, prosinac 2006.


Turku civilno dru tvo

Turku- civilno društvo

Civilno društvo na razini Turkua jedan je od glavnih davatelja usluga (socijalna skrb, mladi i kultura).

No, u odnosu na Republiku Hrvatsku, civilno društvo je znatno manje angažirano na “kontroli” rada lokalne vlasti.

PSD, prosinac 2006.


Rijeka civilno dru tvo

Rijeka – civilno društvo

  • Grad Rijeka je pristupio organiziranom radu i suradnji sa civilnim društvom putempovelje o međusobnoj suradnji.

  • Ukupno godišnje financiranje organizacija civilnog društva dostiže razinu od 20 mil. kuna.

  • Pored socijalnog sektora, civilno društvo je aktivno i u političkoj dinamici grada, na osvještavanju različitih problema te očuvanju naslijeđa antifašizma.

PSD, prosinac 2006.


Split civilno dru tvo

Split – civilno društvo

  • Grad Split je također pristupio organiziranoj izgradnji odnosa sa civilnim društvom putem povelje o suradnji.

  • Civilno duštvo u Gradu Splitu je izuzetno aktivno na izradi i provedbi javnih politika vezanih uz mlade te reagira na lokalne i nacionalne probleme.

  • Gradska vlast ima visoka očekivanja spram civilnog društva a pogotovo u segmentu jačanja organiziranosti i kapaciteta organizacija civilnog društva

PSD, prosinac 2006.


Turku mediji

Turku - mediji

Prema izjavama intervjuiranih dužnosnika, na području Turkua najtiražniji tiskani medij ima konzervativnu političku orjentaciju (iako je zvanično nezavisan).

U tom smislu se postavlja i pitanje tzv. zloporabe javnog prostora ili povlaštenog položaja određenih političkih skupina.

Istovremeno, a stoga jer je gradska izvršna vlast manje-više tehnokratska, mediji izrazito kritički prate rad lokalne vlasti i najčešći su “tražitelji” gradskih informacija.

PSD, prosinac 2006.


Rijeka i split mediji

Rijeka i Split - mediji

  • U oba grada postoje razvijeni odnosi između gradova i lokalnih medija.

  • Pritužbe gradskih dužnosnika i zaposlenika se mogu svesti na nedovoljnu zastupljenost u medijima vezanu uz praćenje programa gradova i izvješća o poslovanju te posebnim projektima, te s druge strane na pokušaje vršenja pritiska na odluke tijela javne vlasti u smislu ostvarivanja interesa određenih lobija.

PSD, prosinac 2006.


Preliminarni zaklju ak

Preliminarni zaključak

Prema analiziranom, ključne pretpostavke za suzbijanje i kontrolu korupcije na lokalnoj razini su politička volja pretočena u zakone (npr. Ustav, Zakon o lokalnoj upravi, Zakon o javnosti rada vlasti, Zakon o javnoj nabavi), te strogi sustav upravljanja i kontrole financijama.

Jasna zakonska rješenja uz proaktivnu, obvezujuću javnost rada, te transparentan i lako čitljiv postupak izrade i potrošnje proračuna (uključujući i postupak javne nabave) koji slijedi LFA model izrade strateških i operativnih planova ključni su alati za kontrolu i suzbijanje korupcije na razini lokalne uprave.

PSD, prosinac 2006.


  • Login