1 / 23

Weta mo klaemet Klaemet variability mo klaemet jens Ol d ifren taem scale mo fokast

Weta mo klaemet Klaemet variability mo klaemet jens Ol d ifren taem scale mo fokast Early woning , early aksen Ol jenis blong klaemet blong Vanuatu Ol fiuja klaemet blong Vanuatu Blong moa infomesen.

ajaxe
Download Presentation

Weta mo klaemet Klaemet variability mo klaemet jens Ol d ifren taem scale mo fokast

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Weta moklaemet • Klaemet variability moklaemetjens • Oldifrentaem scale mofokast • Early woning, early aksen • Oljenisblongklaemetblong Vanuatu • Olfiujaklaemetblong Vanuatu • Blong moa infomesen

  2. Weta i minim se olkondisenblongskae we yumikaremnaoiaolsemren, tempereja o winspid long wan ples long wan taem Klaemet hemi olaverejblong weta long wan ples ova long wan longfalataem (olsem 30 yia) ‘Klaemet hemi wanembaeyumiekspektem.Weta hemi wanemyumikarem!’

  3. Klaemet variability hemi wanemihapen long manis, wan yiamooljenis we ihapen long klaemet long ten yia, we i kamaot or go bak long oljenis we olistaphapen long nature. Main drivablongklaemet variability long Pasifik hemi El Niño Southern Oscillation (ENSO). Klaemetjenshemi wan long-term shift o trend long klaemetkondisen (olsem global woming) mo i save mekemoljenis long olaverej, ol extreme mo variability long oltempereja, ren, level blongsolwotamoolnara variable. Klaemet variability moklaemetjensoli save hapenwanwan (no tugeta) mooli save hapen long semtaem.

  4. Klaemet jens Klaemet variability Weta Ten yia Wan hundred yia Hour Dei Manis Yia Ol bigfala ren Wet sisen mo drae sisen El Niño mo La Niña Tropikol saeklon Global woming mo asid long solwota

  5. Fokast hemi save avelebol ol hour, dei, manis o even kasem ten yia. Wan exambol, Vanuatu Meteorology mo Geo-hazard Department i save relisim wan rabis weta woning long nekis 24 hours, fokastem ol win blong 40 kasem 50km long wan hour mo ol hevi ren wetem janis blong wota i kam antap long sam eria, o oli save putum aot wan sisenal fokast, we i save prediktim wan strong El Niño long Pasifik mo fokastem ren we hemi below long nomol (averej) long Vanuatu long nekis tri manis we i stap.

  6. Ol specific infomesen Moa taem blong katem daon risk Klaemet jens Ol risk we oli stap kam antap, ol trend, moa surprise Evri ten yia, end blong century Longfala lead taem Sisenal fokast Level blong ol risk long ol manis we i stap kam Nekis 3-6 manis Wetafokast Olposibol hazard 1 kasem 10 dei Sotfala lead taem

  7. Olinfomesenblongklaemetmoweta i save helpemyumiblongluk save moprepea from oljensin risk. Early woning, early aksenhemi blongusumgudolklaemetmowetainfomesenbifo wan disasta o rabisweta hemi kammotaemyumimekemrediolsamting be i no blongyumi wait taemyumi no kareminfomesenia.

  8. Ol tempereja oli inkris finis • Level blong solwota hemi kam antap finis • Asid long solwota hemi stap inkris

  9. Ol tempereja bae oli kontinu blong go antap • Moa dei we i hot tumas • Renfol paten i jenis • Moa dei blong extreme renfol • Bae i no gat tumas saeklon be bae oli moa strong • Level blong solwota bae hemi kontinu blong kam antap • Asid long solwota bae i kontinu blong kam antap mo spoilem ol laef blong rif wetem ol samting we i stap long hem

  10. Blong moa infomesen long oljenis long klaemetblong Vanuatu long naoiawetem long fiuja, visitimwww.pacificclimatechangescience.org o contactemDipatmentblong Vanuatu Meteorological and Geo-hazard (VMGD).

  11. KlaodNasara hemi wan wok we Red Cross wetem wan projekblongkavmanblong Australia ‘Pacific-Australia Climate Change Science and Adaptation Planning (PACCSAP) Program’ tufalaimekem. ProjekiaolimekemwetemDipatmentblongMeteomo Geo-hazard blong Vanuatu (VMGD), Red Cross, Bureau of Meteorology long Australia, Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation (CSIRO) mo SPC-GIZ Climate Change Program.

  12. Olsisenalfokast scenario Scenario 1: Renfol we ibitimaverej I gat wan La Niña long Pasifik. VMGD o ofisblongMeteoifokastemrenfol we ibitimaverej long tri manis we istapkam long provinsblongyu. Baei save gat fulaprenmowotai save kamantap. Scenario 2: Renfol we i lo bitimaverej I gat wan El Niño long Pasifik. VMGD o ofisblongMeteoifokastemrenfol we i lo bitimaverej long tri manis we istapkam long provinsblongyu. Olgetaiputumaot wan woningblongdraetaem we italem se fulapaelan long Vanuatu baeoli no save gat enafwotamoplesbaeidraetumas long nekis 6 manis. Olgetaitalem long ol man blongtekemsamaksenblongmekemse olnogudimpakblongdraetaemiai no tumas. Scenario 3: Saeklonsisen Hemi stat blongtaemblongren (renisisen) long Vanuatu. VMGD hemi putumaottropikolsaeklonfokastblongsisenia. I gat 9 – 12 tropikolsaeklon we baei save hapen long yumi long Pasifik region mo Vanuatu baei save gat klosap o bitimnomaltropikolsaeklonaktiviti. OfisblongMeteoistapfokastemblong 2 – 4 saekloni save afektem Vanuatu. Ofisiaskemolpipolblong Vanuatu blongyuredioltaem long sisenblongsaeklonia.

  13. Olwetafokast scenario Scenario 4: Nogudwetawoning Hemi midelblongsisenblongren long Vanuatu. VMGD hemi putumaot wan nogudwetawoning. Win we baei save kasem 65 km/hour yumiespecteminsaed long olaelan long nekis 24 – 36 hour mohevirenolifokastemblongkontinu long plantiples long Vanuatu. Wotabaei save kamantap long olples we i low moklosap long olriva. I gat wan sea (hae sea) mo win woning long solwota we hemi stapnaoia. Scenario 5: Tropikolsaeklonwoning Hemi saeklonsisenmoi gat wan category 3 saeklonistapkam long Vanuatu. VMGD wetemNasonalDisastaManejmenOfis (NDMO) iputumaot wan woning long tropikolsaeklon Frank. Long 2:00 long aftanuntedei, tropikolsaeklon Frank hemi stap long square leta D, namba 1 (D, 1) long tropikolsaeklontraking map moistapmuv long wan saot-is direksen. I gat ol storm force win kasem hurricane force win we oli stat long 110km/hour kasem 145km/hour olifokastemblongnekis 24 – 48 hour. Yumiexpectemblongkaremhevirenwetemflading long ples we i lo moklosap long solwota. Solwotabaeirafwetemolbigafala wav long ol open solwotablong Vanuatu. Nekiswoning long tropikolsaeklon Frank baeikamaot long 6:00pm. Ol man long Vanuatu oli mas lisenoltaem long radio blongkaremolniufalainfomesen long saeklonia.

  14. 1. Olimpak • Givimsamimpak long scenario ia long okanisasen o sektablongyu. • Yu save rimemba wan taem we samtingolsemiaihapenbifo? • Wanemkaenekonomikimpak scenario iai save gat? • Wanemkaenimpak scenario iai save gat long access mo availability long olrisos (olsem, kakai, wotamoeletrik), capacity blong wan ofisa, heltwetemsefti, infrastrakja (olsem - rod, ol house moaeport) moolwei we yumimanajemolrisos? • 2. Infomesen • Weayu save karemolwoningwetemolinfomesen long scenario ia?

  15. 3. Solusen Tinkbaotol ‘response’ we istap. Wanemi wok gud we yumi save mekemmo long hem? Wanemyumi save mekemblongikammoa gudnekistaem? Wanemkaenaksen we hemi no nidimmani o smolmaninomo we ol man i save mekem long fiujablongprepea from scenario olsem? Haoyu save mekemsua se olakseniaolimekem long plesblong wok blongyu long fiuja (no wantaemnomo)? I gat eninaraweiblongmekemolakseniaikam pat blongfasinblong wok long plesblong wok blongyu? Wanemolnaraokanisasen, ofisblongkavman o bisnis we yu save toktokmo wok wetemolgetablongtekemaksen?

More Related