PREHRANA DOJENČADI

1. PREHRANA DOJENČADI

2. UVOD Majčino mlijeko je osnovna hrana za dojenče, no samo mlijeko nije dovoljno da zadovolji povećane potrebe za hranjivim tvarima kako ono raste. Od 6. (4-6.) mjeseca nadalje, dojenče bi trebalo početi dobivati i druge vrste namirnica, kako bi se dopunili energija, bjelančevine, vitamini i minerali koje osigurava majčino mlijeko. Na taj način dojenče će se priviknuti na različite okuse i teksture hrane. Kada se dojenče privikne na tekuću i mekanu hranu i kada se pojave zubi, polukruta i zatim kruta hrana se može postupno uvoditi u prehranu. Kvaliteta prehrane u razdoblju od rođenja pa do prvog rođendana iznimno je važna i izravno se odražava na zdravlje, rast i razvoj dojenčeta.

3. POVRATAK KULTURI DOJENJA U rodilištu liječnik i medicinska sestra trebaju: • informirati majku o prednostima dojenja pred umjetnom prehranom • potaknuti majku da što prije započne dojenje • omogućiti zajednički smještaj majke i novorođenčeta u sobi • objasniti i pokazati majci tehniku dojenja • uputiti majku u faze laktacije tj. dojenja • uputiti dojilju u vlastite prehrambene potrebe • uputiti u neke specifičnosti ponašanja novorođenčeta u vezi s dojenjem • informirati majku o kontracepciji tijekom dojenja • uskratiti novorođenčetu dudu-varalicu i bilo kakvu tekućinu ili mlijeko osim onog iz dojke

4. SVJETSKI ORGANIZIRANA AKCIJA POVRATKA DOJENJU • Svjetski organiziranu akciju povratka dojenju pokrenule su Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF. • S tim ciljem oblikovani su 1989.g. stavovi o zaštiti, poticanju i podupiranju dojenja, te su donešene preporuke za promicanje dojenja u rodilištima i novorođenačkim odijelima. • Nekolicina međunarodnih udruga donijelo je tzv. Deklaraciju Innocenti o zaštiti, poticanju i pomaganju dojenja. • SZI i UNICEF dopunili su svoj program povratka dojenju kampanjom za organiziranje bolničkih rodilišta na načelima tzv. Bolnice – prijatelja djece( tu se provode mjere za zaštitu, poticanje i održavanje dojenja).

5. OSOBINE MAJČINA MLIJEKA Mlijeko je sekret mliječnih žlijezda koji se sastoji od vode i u njoj otopljenih ili raspršenih hranjivih tvari: bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina, minerala i oligoelemenata. Također sadržava razne imunosno aktivne tvari, enzime i hormone. Voda je sastojak kojeg u mlijeku ima najviše(oko 87,5g u 100 ml). Majčino je mlijeko u pogledu količine bjelančevina prilagođeno potrebama rasta i razvoja ljudskog mladunčeta. Glavni ugljikohidrat majčina i kravljeg mlijeka je laktoza. Laktoze nema ni u kojim drugim animalnim ili biljnim izvorima pa to povećava značenje njezinih visokih koncentracija u mlijeku žene.

6. IMUNOSNE I ANTIALERGIJSKE OSOBINE MAJČINA MLIJEKA • Djeca hranjena majčinim mlijekom pobolijevaju manje od djece koja su hranjena kravljim mlijekom. • Majčino mlijeko sadržava žive imunokompetentne stanice. • U kolostrumu i zrelom mlijeku postoje brojna antibakterijska i antivirusna protutijela. • U nekim slučajevima moguće je da postoji i negativan učinak kod dojenja - to je prijenos toksičnih kemijskih tvari putem mlijeka iz majke djetetu.

7. FIZIOLOGIJA LAKTACIJE Sposobnost dojenja razvija se u tri faze: • mamogeneza(rast dojke) → u trudnoći, pod utjecajem placentnih i lutealnih hormona, rastu i razvijaju se mliječne žlijezde dojke • laktogeneza → ova je faza početak sinteze i sekrecije mlijeka • galaktopoeza → proces dugoročnog trajnog održavanja sinteze, sekrecije i otpuštanja mlijeka iz dojke

8. DOJENJE I LIJEKOVI U majčinu mlijeku izlučuju se mnogi lijekovi koje majka uzima, te neki od njih mogu imati negativne učinke na dojenče. Prije uzimanja lijeka treba kritički ocijeniti je li potrebno propisati lijek majci dojilji. U mnogobrojnoj literaturi podaci o štetnosti lijekova na dojenčad nisu u literaturi jednoznačni niti potpuni.

9. UMJETNA PREHRANA DOJENČETA • povijest umjetne prehrane • razlike između majčina i kravljeg mlijeka • vrste mlijeka za umjetnu prehranu dojenčeta • tvornički pripravci dojenačke hrane posebne namjene • provedba umjetne prehrane u praksi • dvovrsna mliječna prehrana

10. DOHRANA DOJENČADI Sve što se daje dojenčetu a nije mlijeko smatra se dohranom. U prvoj godini života dojenčad raste brže nego ikada kasnije u životu: u dobi od oko 4 mjeseca udvostruče svoju tjelesnu težinu, a do prvog rođendana je utrostruče.

11. REDOSLIJED UVOĐENJA NAMIRNICA u 1.g. • Voćni sokovi i voćne kašice • Juhe i variva od povrća Najprije povrće koje nije zeleno, a kasnije i zeleno povrće • Žitarice tj. žitne kašice • Voće i povrće • Meso Meso se uvodi u prehranu prvo kao mesna juha koja se miješa s povrćem, tjesteninom i žitaricama, a poslije kao pasirano i usitnjeno meso. • Mliječni proizvodi: kravlji sir, jogurt i vrhnje • Žumance • Riba, bijela

12. ZAKLJUČAK Zdravo dijete, koje izrasta u zdravog odraslog čovjeka, cilj je svakog društva i mjera zdravstveno – socijalnih službi. Upravo prehrana je vrsta zaštite zdravlja koja započinje odmah po rođenju i traje čitav život. Majčino mlijeko je sterilno i sadrži leukocite, antitijela i drugo, zadovoljava potrebe za vodom i ionima, oligoelementima, te energetske potrebe. Dojenje predstavlja iskustvo koje produbljuje odnos majke i djeteta te povoljno djeluje na emocionalni razvoj djeteta. Majčino je mlijeko besplatno, uvijek na raspolaganju dojenčadi, optimalne je temperature i sterilno, jedinstveni je sastav za ljudsku vrstu. Sve prednosti majčina mlijeka vidljive su ukoliko se dijete doji najmanje 6 mjeseci. Nužno je obrazovanje medicinskog osoblja, te informiranje cijele populacije, obrazovanje trudnica o dobrobiti dojenja, i pomoći majkama da počnu dojiti unutar pola sata od poroda, pokazati im kako se doji i sl.