1 / 57

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA. (Kineziološki fakultet, Zagreb, postdiplomski studiji) www.ffzg.hr/psiho/phm (link: Psihodijagnostičke metode) Alija Kulenović Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju I. Lučića 3, Zagreb akulenov@ffzg.hr 27.3.2004. TKO O ČEMU. Sadašnje stanje

aaliyah
Download Presentation

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. EMOCIONALNA INTELIGENCIJA (Kineziološki fakultet, Zagreb, postdiplomski studiji) www.ffzg.hr/psiho/phm (link: Psihodijagnostičke metode) Alija Kulenović Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju I. Lučića 3, Zagreb akulenov@ffzg.hr 27.3.2004.

  2. TKO O ČEMU.... • Sadašnje stanje • Pojava, razvoj i provjera koncepta EI • Problemi mjerenja EI • Testovi i skale procjene • Rezultati empirijskih istraživanja • Praktična vrijednost spoznaja o EI • Perspektive

  3. DANAS TO IZGLEDA OTPRILIKE OVAKO: • Interes znanstvene, stručne i opće javnosti • Teorijska (konceptualna) sporenja • Nekritična i konfuzna upotreba sintagme EI • Diskutabilna empirijska podrška teorijama EI • Ekstenzivna praktična primjena “spoznaja” • Posredni efekti: • Jedna nada: mogućnost razvoja i usavršavanja • Interes za adaptivne funkcije emocija

  4. POJAVA EI: ČUDNA JADA.... • 1990. – Mayer i Salovey – “emocionalna inteligencija” • C.G. Jung u Pueblo Taos – “misliti srcem’’ • Porijeklo negativnih reakcija: • Odvojenost sfera psihičkog života • Antagonizam kognitivnih i emocionalnih procesa

  5. OPĆE IDEJE ZAGOVORNIKA EI.... • Procesiranje emocionalnih informacija je: • Drugačije prirode i relativno neovisno o tradicionalno shvaćenim kognitivnim procesima i sposobnostima; • Posebna klasa sposobnosti a ne sustav tipičnih ili preferiranih ponašanja; • Važna specifična determinanta uspjeha u životu koja “može biti važnija od IQ.

  6. ARGUMENTACIJA EI ILI ... ŠTO IM BI? • Slabosti IQ testova; • Neadekvatna interpretacija odnosa misaonih i afektivnih procesa; • Zapostavljanje interakcije misaonih i afektivnih procesa (sreća – indukcija i kreativnost, tuga – analitika); • Zapostavljanje važnosti afektivnih informacija u rješavanju problema u svakodnevnom životu.

  7. PRIGOVORI.... • EI – contradictio in adjecto; • Ako je EI samo metafora, i kao takva je loša; • To su već poznate stvari (socijalna inteligencija, Gardnerove inteligencije, Guilfordovi faktori, varijeteti kristalizirane inteligencije, Maslowljeva samoaktualizacija, aleksitimija, socijalne vještine, empatija i sl.); • To je bespotrebna konfuzija osobina ličnosti i kognitivnih sposobnosti; • itd.

  8. .... I ODGOVORI • EI spada u “obitelj” inteligencija ako udovoljava: • konceptualnim, • korelacijskim i kriterijima • razvojnim Mayer, Caruso, Salovey (1999)

  9. MALO POVIJESTI.... • 1983/86. – Prvi put se spominje sintagma emocionalna inteligencija disertacija W. L. Payne; • 1990.- Prvi članci; • 1995.– Goleman – bestseler; • 1998.- Prvi test – MEIS (Multifactor Emotional Intelligence Scale); • 2000.- Handbook of EI; • 2001. – MSCEIT; • Razdoblje znanstvene i praktične verifikacije;

  10. A KOD NAS.... • 1995. Odobren nacrt doktorske disertacije na temu EI • 1998. Obranjen doktorat na temu EI •  samoprocjene EI • 1999. / 2002. Nekoliko diplomskih radnji • 2000. Prvi (pokušaji) testovi EI • TAE • TOESS • 2001.Obranjenadva magisterija • 2003. Još po jedan doktorat i magisterij

  11. ALTERNATIVNA TEORIJSKA UPORIŠTA ILITRAGOVI SLIČNIH IDEJA • Binet, Wechsler • Thorndike: akademska, spacijalna i socijalna inteligencija; • Gardner: inter- i intrapersonalna inteligencija; • Sternberg: praktična inteligencija; • Sifneos: aleksitimija;

  12. PRIČA O ALEKSITIMIJI ‘’Prva’’ klinička iskustva, konceptualizacija i generalizacija Sifneos, Nemiah, Freiburger (1970-1976) 1. Zapažanja iz intervjua s psihosomatskim pacijentima (želučani i crijevni ulcus,astma, reumatoidni artritis, neurodermatitis, hipertenzija; 2. Slična klinička slika kod PTSD, ovisnika, poremećaja hranjenja, kroničnih bolesnika;

  13. KLINIČKA ZAPAŽANJA I. Izražavanje emocija 1. Kao da uopće nisu svjesni svojih emocija; 2. Koriste emocionalni žargon, ali su potpuno nesposobni za elaboraciju; 3. Na inzistiranje reagiraju ‘’blokadom’’ 4. nije povezano s naobrazbom, verbalnom fluentnošću niti poznavanjem psiholoških procedura);

  14. KLINIČKA ZAPAŽANJA II. Sadržaj spontanih asocijacija (tema: kako se osjećaju) 1. Potpuno odsustvo fantazija i drugih psiholoških sadržaja o emocijama (misli, stavova); 2. Beskrajno nabrajanje detalja iz okolice, uključujući i vlastite postupke

  15. KLINIČKA ZAPAŽANJA III. Manifestacije emocija 1. Vrlo siromašno; monoton govor, beživotno; tupo i dosadno; 2. IZUZETAK: specifični podražajno vezani ispadi; SAŽETAK 1. Poremećaj afektivnog funkcioniranja (‘’bez riječi za emocije’’); 2. Preokupiranost vanjskim detaljima, izostanak veze s vlastitom psihologijom;

  16. KLINIČKI ZNAKOVI ALEKSITIMIJE Sifneos (1973): Psihosomatski upitnik (17 pitanja, 8 ključnih za aleksitimiju) – check-lista za psihijatre; 1. Opisuje vanjske i popratne detalje, a ne emocije; DA 2. Koristi adekvatne riječi za opisivanje emocija; NE 3. Ima bogatu maštu (unutrašnji život); NE 4. Koristi akciju za izražavanje emocija; DA 5. Koristi akciju za izbjegavanje konflikata; DA 6. Teži opisivati okolnosti i događaje, a ne emocije; DA 7. Ima teškoća u komunikaciji; DA 8. Sadržaj misli više je određen vanjskim događajima, nego predodžbama (maštom) i emocijama; DA ISHOD: Znatno veća incidencija kod psihosomatika (N=25) nego kod kontrolnih (pneumonija, N=25);

  17. KONAČNA DESKRIPCIJA ALEKSITIMIJE A LEXIS THYMOS (bez riječi za emocije) ‘’Da bih opisao tu specifičnu poteškoću, koja je vjerovatno posljedica ne samo psiholoških nego i neurofizioloških faktora, predložio sam termin ‘’aleksitimija’’ (Sifneos, 1973) • Teškoće u identifikaciji emocija i njihovog razlikovanja od tjelesnih znakova (osjeta) emocionalne pobuđenosti; • Teškoće u opisivanju osjećaja drugim ljudima (verbalizacija); • Ograničeni imaginativni procesi (siromašne predodžbe i mašta); • Eksternalno orijentirani kognitivni stil;

  18. ETIOLOGIJA ALEKSITIMIJE Aleksitimija – opće shvaćanje 1. Deficit kapaciteta simbolizacije emocija i procesiranja emocionalnih informacija; 2. Odsutna mentalna reprezentacija (kognitivna komponenta) emocionalnih sadržaja (mentalne slike, predodžbe, misli, ideje); 3. Analogija: memorijski deficit u Korsakova, intelektualni deficit mentalno retardiranih;

  19. ETIOLOGIJA ALEKSITIMIJE I. Primarna aleksitimija (biološki faktori) 1. Funkcionalna komisurotomija (deficit interhemisferičnom transferu informacija) 2. Poteškoće u komunikaciji limbičkog sustava i neokorteksa; 3. Hereditarna komponenta;

  20. ETIOLOGIJA ALEKSITIMIJE II. Sekundarna aleksitimija (psihosocijalni faktori) 1. Traumatska iskustva u ranom djetinjstvu (jezik i emocije) 2. Traumatska iskustva u odrasloj dobi (emocionalna ‘’tupost’’) 3. Sociokulturalni faktori 4. Ekstremno psihodinamsko korištenje poricanja i represije; 5. Razvojna (adolescentska) aleksitimija? Rizici: (aleksitimija i psihosomatika)

  21. TORONTO ALEXITHYMIA SCALE (TAS-20)Bagby, Taylor, Parker (1994) UPUTA: Za svaku od navedenih tvrdnji brojkom od 1 do 5 označite koliko se s njom slažete ili ne slažete, tj. koliko ona vrijedi za vas osobno. Pri tome brojevi imaju sljedeće značenje: 1 – izrazito se ne slažem 2 – djelomično se ne slažem 3 – niti se slažem niti ne slažem 4 – djelomično se slažem 5 – izrazito se slažem

  22. TAS-20: 1 – izrazito se ne slažem . . . . . . . . 5 – izrazito se slažem 1.Često ne znam što osjećam. 2. Meni je teško pronaći prave riječi koje bi izrazile moje osjećaje. 3. Doživljavam neke osjete u tijelu koje čak ni liječnici ne razumiju. 4. Sposoban sam lako opisati svoje osjećaje. 5. Radije se opširno bavim detaljima problema, nego da ih jednostavno izrazim. 6. Kad sam uznemiren, ne znam jesam li tužan, uplašen ili ljut. 7. Često sam zbunjen osjetima u mom tijelu. 8. Draže mi je pustiti da se stvari jednostavno dogode, nego se pitati zašto su krenule tim tokom. 9. Stvari koje osjećam ne mogu u potpunosti identificirati. 10. Smatram da je važno biti svjestan svojih emocija.

  23. TAS-20: 1 – izrazito se ne slažem . . . . . . . . 5 – izrazito se slažem 11. Teško izražavam što osjećam prema ljudima. 12. Ljudi mi govore da bih trebao više govoriti o svojim osjećajima. 13. Ne znam šta se događa u meni. 14. Često ne znam zašto sam ljut. 15. Draže mi je razgovarati s ljudima o njihovim dnevnim aktivnostima, nego o njihovim osjećajima. 16. Draže su mi ‘’lagane’’ zabavne emisije, nego psihološke drame. 17. Teško mi je otkrivati moje najdublje osjećaje, čak i bliskim prijateljima. 18. Mogu osjećati bliskost s nekim, čak i u trenucima tišine. 19. Ispitivanje vlastitih osjećaja korisno mi je u rješavanju osobnih problema. 20. Traženje skrivenih značenja u filmovima ili predstavama ometa uživanje u gledanju.

  24. TAKSONOMIJA TAS-20(Bagby, Parker, Taylor, 1994) • DIF – teškoće u identifikaciji osjećaja (7 čestica) DIF_7. Često sam zbunjen osjetima u mom tijelu. 2. DDF – teškoće u opisivanju osjećaja drugim ljudima (5 čestica) DDF_11. Teško izražavam što osjećam prema ljudima. 3. EOT – eksternalno orijentirano mišljenje (8 čestica) EOT_5. Radije se opširno bavim detaljima problema, nego da ih jednostavno izrazim. UKUPNO: 20 čestica (tvrdnji); samoprocjene na skali od 1 (izrazito se ne slažem) do 5 (izrazito se slažem)

  25. UPUTE ZA OBRADU TAS-20 • INVERZIJA ODGOVORA NA ČESTICAMA BR. 4, 5, 10, 18 i 19 • FORMIRANJE REZULTATA: DIF = O1 + O3 + O6 + O7 + O9 + O13 + O14 DDF = O2 + O4 + O11 + O12 + O17 EOT = O5 + O8 + O10 + O15 + O16 + O18 + O19 + O20 TAS-20(UK) = DIF + DDF + EOT 3. UPORIŠNE VRIJEDNOSTI ZA EVAL. IND. REZ. (Letica, 2001) DIF DDF EOT TAS-20(UK) AR. SR. 16.1 13.1 19.3 48.5 ST. DEV. 5.4 4.6 4.8 10.1 4. GRANIČNE VRIJEDNOSTI TAS-20(UK): (+) > 60 ; (-) < 52;

  26. PREMA TEORIJI EI.... ELEMENTI PROCESA • Konceptualizacija • Operacionalizacija • Empirijska i logička evaluacija • Praktična validacija

  27. MODELI EI • Model EI kao sposobnosti (Mayer i Salovey, 1997): EI je sposobnost percepcije i izražavanja emocija, njihove misaone asimilacije, razumijevanja i rezoniranja te regulacije kod sebe i drugih. • “Miješani” modeli EI: Goleman (1995): ... uključuje samokontrolu, gorljivost i upornost te sposobnost samomotiviranja .... što obuhvaća jedan staromodni pojam za skup vještina koje predstavljaju EI – karakter. Bar-On (1997): EI....je područje nekognitivnih kapaciteta, kompetencija i vještina koje utječu na nečiji uspjeh u suočavanju s okolinskim zahtjevima i pritiscima.

  28. SPOSOBNOSTI EI • A)sposobnosti preciznog uočavanja, procjene i izražavanja emocija; • B) sposobnost uviđanja i generiranja emocija koje olakšavaju mišljenje; • C) sposobnosti razumijevanja emocija i emocionalnih spoznaja; • D) sposobnost regulacije emocija u svrhu promocije emocionalnog i intelektualnog razvoja (Mayer & Salovey, 1997)

  29. O MJERENJU SPOSOBNOSTI EI... 1. Samoprocjene: Mogu prepoznati izvještačeno ponašanje. 1 2 3 4 5 2. Procjene: Može li osoba XY prepoznati nečije izvještačeno ponašanje? 1........5 3. Objektivni zadaci učinka: Koja se dva od navedenih čuvstava uvijek javljaju, a koja se nikada ne javljaju u stanju ZLURADOSTI? A) veselje B) tuga C) neprijateljstvo D) sram E) ljubav F) strah

  30. SKALE SAMOPROCJENA sposobnosti EI • Schutte i sur. (1998) • Prva objavljena u P & ID • Proizašla iz prvog M&S modela • 33 čestice (tvrdnje, Likertove skale) • Četiri razine – sposobnosti EI • Četiri faktora i G(EI) • Često se koristi

  31. SKALE SAMOPROCJENA sposobnosti EI • Takšić (2000): UEK-45 • Skraćena verzija Upitnika emocionalne inteligencije UEK-136 konstruiranog po modelu Mayera i Saloveya (1997) • Tri podskale: • sposobnost uočavanja i razumijevanja emocija - 15 čestica • sposobnost izražavanja i imenovanja emocija - 14 čestica • sposobnost upravljanja emocijama - 16 čestica

  32. PROBLEMI SAMOPROCJENA • U nekim situacijama ljudi nastoje “podešavati” (iskrivljavati) svoje odgovore (prozirnost) • Ljudi često ne poznaju svoje emocije • Preklapaju se s već poznatim osobinama ličnosti “Novo ime za već poznati koncept”

  33. OBJEKTIVNI TESTOVI SPOSOBNOSTI EI • Mayer i sur. ( 2000) : Multifactor Emotional Intelligence Scale (MEIS) • Mayer i sur. (2003): MSCEIT • Takšić i sur. (2000): Test opažanja emocionalnog sadržaja (TOES) • Kulenović (2001): Test analize emocija (TAE) • Takšić i sur. (2003): Test rječnika emocija (TRE)

  34. TOES - UPUTA Materijal koji se nalazi pred Vama sastoji se od 16 slika. Uz svaku sliku je ponuđeno 20 različitih emocija ili raspoloženja. Za svaku od emocija ili raspoloženja navedena je skala od pet (5) stupnjeva. Vaš je zadatak da procjenite koliko svaka od slika po Vašem mišljenju odražava ponuđene emocije i raspoloženja, a brojevi na skali imaju sljedeća značenja: 1 - uopće NE 2 - uglavnom NE 3 - i DA i NE 4 - uglavnom DA 5 - u potpunost DA

  35. Model četiri grane emocionalne inteligencijeMayer & Salovey, 1997. Salovey & Mayer, 1990. Emocionalna Inteligencija E m o t i o n a l I n t e l g e n c e Reflektivno upravljanje emocijama R e f l e c t i v e l y M a n a g i n g E m o t i o n s Razumijevanje emocija n d e r s t a n d i n g E m o t i o n s Korištenje emocija kao pomoćiu mišljenju s s i m i l a t i n g E m o t i o n Percepcija i izražavanje emocija e r c e i v i n g a n d E x p r e s s i n g E m o t i o n

  36. Grana 1:Percepcija i izražavanje emocija • Sposobnost identificiranja vlastitih emocija • Sposobnost identificiranja emocija kod drugih ljudi i pojava • Sposobnost točnog izražavanja emocija

  37. Koliko je svaka od navedenih emocija prisutna na slici? MaloPuno 1. Tuga1 2 3 4 5 2. Strah1 2 3 4 5 3. Ugoda 1 2 3 4 5

  38. Grana 2: Korištenje emocija kao pomoćiu mišljenju • Emocije određuju prioritete u mišljenju • Emocije su dostupne kao pomoć u prosuđivanju • Promjene raspoloženja mijenjaju točku gledanja ILUSTRACIJA: MUNCHOV “KRIK”

  39. Zamislite da se osjećate radosno. Opišite svoj osjećaj radosti na sljedećim skalama procjene: 4. Nije slatko1 2 3 4 5 Vrlo slatko 5. Vrlo hladno1 2 3 4 5 Vrlo toplo

  40. Grana 3: Razumijevanje i analiziranje emocija • Imenovanje emocija • Razumijevanje emocija i odnosa • Razumijevanje složenih emocija • Razumijevanje prijelaza između emocija ILUSTRACIJA: MODEL STRUKTURE EMOCIJA ROBERTA PLUTCHIKA

  41. 6. Koje emocije u kombinaciji čine “prezir”? A. Ljutnja i strah B. Strah i dosađivanje C. Ljutnja i gađenje D. Gađenje i radost

  42. Grana 4: Reflektivno upravljanje emocijama • Biti otvorenosjećajima • Reflektivno uživljavanje i distanciranje od osjećaja • Upravljanje vlastitim emocijama i regulacija emocija u drugih

  43. Jedan vaš kolega s posla izgleda neraspoložen i pita Vas možete li s njim ručati. U restoranu Vam pokazuje da sjednete podalje od ostalih gostiju. Nakon par minuta laganog razgovora, reče da želi s Vama razgovarati o nečemu što ga muči. Reče Vam da je u biografiji lagao da ima fakultetsku diplomu. Bez te diplome izgubit će posao. Koliko je učinkovita svaka od donjih intervencija? • Pitati ga kako se osjeća, tako da možete razumjeti što se događa. • Ponuditi da ćete mu pomoći, ali se ne nametati ako on zaista ne želi Vašu pomoć. • itd. do br. 4.

  44. PSIHOMETRIJA MSCEIT-a KRITERIJI OCJENJIVANJA • Korelacije između konsenzusnog i ekspertnog kriterija za MSCEIT su 0.90i više; FAKTORSKA STRUKTURA • Podrška strukturi s 1, 2 i 4 faktora (konfirmatorno)

  45. Pouzdanost (split-half) MSCEIT-a(N = 1,985)

  46. Mjeri li MSCEIT nešto novo u odnosu na postojeće testove? • Testovi inteligencije r = .00 do .30 • Big Five crte ličnosti r = .00 do .35 • Skale samoprocjena EQ, empatije r = .00 do .35 • Više svađa, upotrebe droga (negativno) r = .21 do .40 • Viša konzumacija alkohola, pušenje (negativno) r = .15 do .24 • Vršnjaci daju više procjene agresivnosti (negativno) r = .20 do .46 • Školske ocjene r = .20 do .25

  47. EI i “miješani” modeli

More Related