Historija umjetnosti Mesopotamija

1. Umjetnost Mesopotamije Sumer, Akad, Asirija, Babilon, Persija

4. Zigurat i Bijeli hram u Uruku (bio vjerovatno posvećen Anuu, bogu neba), oko 3000 g. p.n.e., plan(za grad Uruk/Varka u Iraku se vezuje čuveni kralj Gilgameš, junak i ratnik, kasnije štovan kao božanstvo)

7. Hram bio na platformi visine do 13 m

8. Ženska glava iz Uruka (“The Lady of Warka”), alabaster, visina 22 cm, oko 3200.g.p.n.e., Irački muzej Bagdad(kosa ili zlatne pločice na glavi, očne duplje bile ispunjene zemnom smolom i školjkama)

9. Grad Ur (današnji Tell el-Muqayyar, Irak), rekonstrukcija

11. Zigurat u Uru (zigurat mjesečevog boga Nana), oko 2100 g. p.n.e. (rekonstrukcija), zigurat sagradio kralj Urnamu, hram boga mjeseca Nanni, osnovica 60 x 45 m donji nivo visine 17 m

13. Detalj stepenica

15. Sumerska skulptura • U gradu Uru u istraženo 16 kraljevskih grobnica

16. Harfa kraljice Pu’abi, vis. 1,20 m, oko 2750 god. p.n.e. (dio blaga otkrivenog u kraljevskim grobovima u Uru), drvo, zlato i intarzije,Univeristy Museum,Philadelphia(čeona strana rezonantne kutije – mitološki prikaz,Gilgameš svladavadva bika s ljudskimglavama...)

19. Kaciga iskopana na kraljevskom groblju u Uru, oko 2500. p.n.e.

20. Kraljevsko postolje iz Ura, prednja i zadnja strana (prikaz rata i mira), oko 2600 g. P.n.e., drvo inkrustrirano školjkama, vapnencem i lapis lazulijem, British Museum, London

22. Žrtveni stalak iz Ura, oko 2600 god. p.n.e.,drvo, zlato, srebro, lapis lazuli, školjke, vis. 50,7 cm, University of Philadelphia Museum, Philadelphia

23. Skulpture iz Abuovog hrama u Tell Asmaru,vis. 52 i 59 cm 2700 – 2600. god. p.n.e.

25. Votivna skulptura iz Tell Asmara, alabaster, školjke, crni kamen, vis. 29,5 cm, 2750-2600. god.p.n.e.Muzej u Bagdadu

26. Ceremonijalna figura iz Tell Asmosa (Mari), oči od lapis lazulija

28. Umjetnost Akada

29. Glava semitskog kneza, možda Sargona I (2340-2284 god. p.n.e.) – utemeljivač Akadskog kraljvstvabronza, vis. 30 cm, oko 2300 god p.n.e.Irački muzej, Bagdad

31. Detalj Naram – Sinove stele (pobjeda akadskog kralja nad Lullubijem iz Zagrosa), oko 2250. p.n.e., kamen, vis. 2 m, šir. 1,5 m, Louvre Pariz

33. Kip kralja Gudee, Lagaš, oko 2100. p.n.e., dioritLouvre, Pariz

34. Skulptura Gudee kao arhitekte, oko 2100. p.n.e., Louvre Pariz

37. Hamurabijeva stela (ispisan Hamurabijev zakonik), oko 1760. p.n.e., bazalt, vis oko 2,1 m, visina reljefa 71 cm, Louvre Pariz, Hamurabi (1792-1750. p.n.e.) – osnivač babilonske dinastije – Babilon kulturno središte Sumera oko hiljadu god.

39. Asirska umjetnost • Procvat asirske umjetnosti - vrijeme političkog uspona – od Tiglat Pilesera I (1115-1093. p.n.e.) do Asurbanipala (668-626. p.n.e.) • Propast Ninive 612. g. p.n.e. • Najznačajniji centri: Asur, Nimrud, Niniva, Khorsabad

41. Politeizam • Arhitektura: sakralna (hramovi, zigurati) i profana (kraljevske palače) • Kraljevske palače u Dur Sharrukinu (Khorsabadu), Nimrudu (Kalakh) i Ninivi (Kuyunjik) • Građevine od opeke, kameni reljefi i frizovi od glazirane opeke pekrivali široke plohe zidova

42. Dur Sharrukin (Khorsabad) – rezidencija kralja Sargona II, gl. grad Asirije pred kraj VIII st. • Otkriveni ostaci grada sa bedemima, kulama i vratima • Unutar gradskih zidina, na posebno utvrđenoj terasi izgrađena kraljevska rezidencija sa palačom, stambenim zgradama

44. Rekonstrukcija palate Sargona II u Dur Sharukinu (Khorskbad) (antič. prevod. Sargonov grad)

45. Palata Sargona II u Dur Sharukinu, JI ulaz, rekonstrukcija

46. Skulpture lamasua na ulazu u palatu, sada u Louvreu

47. Kralj Sargon II – reljefni portret, vapnenac, 8 st. p.n.e. vis. 89 cm, Museo Egisiano, Torino, reljef iz palate u Khorsabadu

48. Krilato božanstvo – lamasu, visoki reljef s vrata palače Sargona II u Dur Sarukinu (današnji Khorsabad), 716-713 god.p.n.e.