1 / 14

P O S T I N F O 2 0 1 4

P O S T I N F O 2 0 1 4. LIBERALIZACIJA POŠTANSKOG TRŽIŠTA, KONKURENTNOST I UNIVERZALNA POŠTANSKA USLUGA Mladenka Blagojević ¹ , Dejan Marković ¹ , Bojan Stanivuković ¹ , Đorđe Popović ² ¹ Saobraćajni fakultet u Beogradu ² JU Akademska i istraživačka mreža Republike Srpske-SARNET.

chelsey
Download Presentation

P O S T I N F O 2 0 1 4

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. P O S T I N F O 2 0 1 4 LIBERALIZACIJA POŠTANSKOG TRŽIŠTA, KONKURENTNOST I UNIVERZALNA POŠTANSKA USLUGA Mladenka Blagojević¹, Dejan Marković¹, Bojan Stanivuković¹, Đorđe Popović² ¹Saobraćajni fakultet u Beogradu ²JU Akademska i istraživačka mreža Republike Srpske-SARNET

  2. SADRŽAJ: • Uvodna razmatranja • Poštanska regulativa i zakonodavstvo u Evropskoj uniji • Konkurentnost u poštanskom sektoru – skorije promene i stanje • Pitanje socijalne i teritorijalne kohezije • Finansiranje univerzalne usluge u uslovima potpuno liberalizovanog tržišta • Zaključna razmatranja

  3. 1. UVODNA RAZMATRANJA • Poštanske direktive Evropskog Parlamenta i Saveta (Direktiva 97/67EC, Direktiva 2002/37EC, Direktiva 2008/6/EC) • Dva domena regulative: obezbeđivanje uslova za fer konkurenciju i korigovanje tržišnih neispravnosti obezbeđivanjem socijalno željenog nivoa kvaliteta usluga

  4. 2. POŠTANSKA REGULATIVA I ZAKONODAVSTVO U EVROPSKOJ UNIJI • ''Zelena knjiga''(1992) • Direktiva 97/67/EC Evropskog parlamenta i Saveta (1997) • Direktiva 2002/39/EC Evropskog parlamenta i Saveta (2002) • Direktiva 2008/6/EC Evropskog parlamenta i Saveta (2008)

  5. 3. KONKURENTNOST U POŠTANSKOM SEKTORU-SKORIJE PROMENE I STANJE Konkurencija u poštanskom sektoru se sagledava kroz dva oblika: direktna konkurencija između poštanskih operatora koji nude usluge prenosa pismonosnih i paketskih pošiljaka i indirektna konkurencija tradicionalnih i elektronskih pošiljaka. Direktna konkurencija Slika 1. Podela tržišta

  6. 4. PITANJE SOCIJALNE I TERITORIJALNE KOHEZIJE Socijalna vrednost poštanske mreže se definiše kao procenjivanje spremnosti i volje korisnika da plate korišćenje poštanskih usluga preko poštanske mreže. Faktori koji utiču na konkurentnost provajdera univerzalne usluge i socijalnu vrednost korisnika prema poštanskim uslugama i mreži: atraktivnost tržišta i sposobnost reakcije javnog operatora na promene. • penzionerska domaćinstva • domaćinstva u ruralnim i urbanim oblastima • mala i srednja preduzeća dodeljuju pozitivnu vrednost poštanskoj mreži kao celini.

  7. Mogući načini očuvanja kohezije:redukovanje stepena pokrivenosti univerzalnom uslugom i redukovanje frekvencije dostave Redukovanje stepena pokrivenosti dostavom- stepen pokrivenosti dostavom može biti adaptiran putem raznih strategija. Neke od mogućih opcija su: • zatvaranje jedinica poštanske mreže: kompletne rute, oblasti ili segmenti više ne sadrže dostavu na kućnu adresu • adaptiranje dostavnih tačaka: na teritoriji države dostavne tačke su adaptirane prema domaćinstvima, prema određenim kriterijumima.

  8. Redukovanje frekvencije dostave: • Redukovanje frekvencije dostave u veoma gusto naseljenim područjima je neatraktivno; • Sprovođenjem ove tendencije u gusto naseljenim područjima ispostavlja se da je gubitak prihoda mnogo veći u poređenju sa ušteđenim vremenom obilaska rute i varijabilnim troškovima; • U slabije naseljenim područjima redukcija ferkvencije dostave može biti profitabilna jer se ispostavlja da su uštede u troškovima obilaska rute dovoljno velike kao komenzatori izgubljenog prihoda. Uštede u troškovima rastu sa padom gustine stanovnika.

  9. 5. FINANSIRANJE UNIVERZALNE USLUGE U USLOVIMA POTPUNO LIBERALIZOVANOG TRŽIŠTA 1. Mehanizamzakompenzacijunetotroškovauniverzalnepoštanskeuslugeizjavnihfondova • provajderuniverzalneusluge je finansirandirektnimiliindirektnimtransferimaizdržavnogbudžeta • upraksiovaj model se koristi u državama u kojima se univerzalnauslugafinansiraizfondovakoji se uglavnompuneoporezivanjemoperatorailikorisnika. • dvostrukaulogadržaveomogućava da se svaki transfer sredstavaizfondaili u fond odvijapostrogoadministrovanimprocedurama, a svakanepravilnost se lakomožeuočiti i ispitatiputemjavneistrage (Oxera, 2007)

  10. 2. Mehanizamzafinansiranjenetotroškovauniverzalnepoštanskeuslugeputemdistribucijetroškovanaprovajdereusluga i/ilinjihovekorisnike, uzmogućnostprimenekompenzacionogfonda a) Kompenzacioni fond finansiran porezom na prihod pojedinih operatora: - prikupljanje poreza od svih poštanskih operatora u iznosu koji odgovara određenom procentu njihovih prihoda - može se desiti da porezi usmereni na prihode od pojedinih servisa ne mogu biti lako obračunati, posebno u državama gde regulatorni organ nema veliku snagu i gde su troškovi praćenja rada operatora i prikupljanja poreza visoki b) Kompenzacioni fond finansiran porezom na dobit pojedinih operatora: - oblast koja se odnosi na plaćanje poreza u svrhu kompenzacionog fonda se definiše u širem opsegu (porezi su plaćeni od profita svih usluga, što znači u opsegu i van opsega univerzalne usluge) i u užem opsegu (porezi su plaćeni samo od profita određenih usluga, na primer samo usluge van opsega univerzalne)

  11. 2. Mehanizamzafinansiranjenetotroškovauniverzalnepoštanskeuslugeputemdistribucijetroškovanaprovajdereusluga i/ilinjihovekorisnike, uzmogućnostprimenekompenzacionogfonda c) Kompenzacioni fond finansiran porezom od svake realizovane usluge: - model daje dobre rezultate sve dok je nivo poreza procentualno mnogo manji od osnovne cene usluge i ukupna cena odražava konkurentsko takmičenje operatora - forma direktnih doprinosa u vidu plaćanja dodatnog jediničnog poreza na svaku korišćenu uslugu od strane krajnjih korisnika ili poreza od strane operatora koji se postepeno prebacuje na krajnje korisnike d) Kompenzacioni fond finansiran paušalima plaćenim od strane pojedinih operatora: - paušalni porez je fiksni iznos ispostavljen obično na godišnjem nivou operatorima koji ne vrše univerzalnu uslugu bez obzira na udeo na tržištu i obim usluga

  12. - deo koji svaki operator plaća uglavnom je proporcionalan proceni njegovog tržišnog položaja - suprotno prethodnim modelima oporezivanja, gde je nivo davanja proporcionalan aktivnostima na tržištu, princip proporcionalnosti ovde nije zagarantovan, već se svodi na pretpostavke regulatornog organa. Zbog navedenih nedostataka ovaj model je ostao samo teorijski. Od navedenih varijanti, najpogodnijom se smatra kompenzacioni fond koji se finansira porezima na prihod operatora ili fond koji se finansira porezima od svake realizovane usluge.

  13. 3. Mehanizam "plati ili igraj" - u skladu sa potrebama finansiranja i obezbeđivanja univerzalne usluge u sektorima sa visokim fiksnim troškovima i prosečnim nivoima cena, operatori koji posluju u isključivo visoko profitabilnim sektorima (niski troškovi/veliki obim usluga) u obavezi su da uplate dodatna davanja u kompenzacioni fond - ovim modelom daje pravo svakom operatoru na tržištu da odluči hoće li pružati univerzalnu uslugu (''play'') ili puniti fond (''pay'').

  14. ZAKLJUČAK • U radu su istaknuti osnovni aspekti konkurentnosti i regulative u poštanskom sektoru, kao i različiti modeli konkurencije, modeli finansiranja univerzalne usluge • Uz porast direktne i indirektne konkurencije, porasla je i potreba za alternativnim mehanizmima finansiranja i to je pojačalo interesovanje regulatora i javnosti o troškovima i koristima ove usluge • Posledice liberalizacije za javnog operatora su mnogobrojne, a neke od njih su gubitak značajnog udela u velikim korisnicima, praćeno gubitkom prihoda. Ovakvo stanje ne izaziva samo rast cena pojedinih usluga, nego i redukciju pokrivenosti dostavom i kvaliteta usluga, posebno u ruralnim oblastima • Univerzalna usluga je definisana tako da sačuva kohezione ciljeve, ali se u novijim kontekstima pojavljuje da pitanje finansiranja usluge i njenog opstanka postaje kritično

More Related